Povežite se sa nama

Ekologija

BURIĆ: Morača uništena jer nije bilo pravila i kontrole

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Šljunak iz rječnih korita je čak korisno, a nekada i neophodno eksploatisati tamo gdje on remeti proticajni profil i hidrauliku – saopštio je Pobjedi prof. dr Mihailo Burić, hidrolog i inženjer inženjerske geologije i hidrogeologije

On smatra da je problem što u te procese nije uključeno znanje na pravi način i u dovoljnoj mjeri.

Ističe da je i ubuduće moguće davati koncesije na eksploataciju šljunka i pijeska, ako postoje potamološka studija i projekat eksploatacije.

Predstavnici građevinskih kompanija koje je Pobjeda kontaktirala saopštili su da su tokom eksploatacije šljunka poštovali pravila i zakonska ograničenja i plaćali sve nadoknade za višak izvađenog šljunka.

Oni su zainteresovani za dalju eksploataciju šljunka i pijeska i smatraju da su koncesije sa jasnim pravilima, kontrolom i upravljanjem neophodne za valorizaciju prirodnih resursa.

Iz preduzeća Regionalni vodovod ističu da je golim okom vidljivo kakve je posljedice ostavila dugogodišnja nekontrolisana devastacija korita rijeke Morače, ali i šireg pojasa oko korita te rijeke.

Oni smatraju da to može imati i dalekosežne negativne posljedice po izdašnost samog vodoizvorišta Bolje sestre, sa koga se snabdijeva vodom Crnogorsko primorje.

Prof. dr Mihailo Burić umjesto moratorijuma na eksploataciju šljunka i pijeska iz rječnih korita predalaže plan eksploatacije šljunka na državnom nivou.

„Najprije treba razdvojiti što je pravo i zakon, što struka, a što politika. Kod nas je to veoma zbrkano. A to je štetno i za struku i za politiku. Eksploatacija šljunka svakako treba da se izvodi po projektima i po zakonu. To je jasno samo po sebi. Međutim, umjesto moratorijuma ja predlazem plan eksploatacije šljunka na državnom nivou, jer je to mineralna sirovina neophodna građevinarstvu“, kazao je Burić.

On smatra da eksploatacija šljunka i pijeska iz rječnih korita može da se izvodi, ali prije svega na osnovu potamoloških analiza i nakon toga konkretnih projekta.

„Tamo gdje šljunak remeti proticajni profil i hidrauliku njega je čak korisno esploatisati, nekada i neophodno. Problem je što u te procese nije uključeno znanje na pravi način i u dovoljnoj mjeri. Ako postoji potamološka studija i projekat eksploatacije, koncesije treba davati na osnovu toga, zasto da ne“, ističe Burić.

On naglašava da nelegalna eksploatacija ne treba da postoji uopšte, ali dodaje da ako se eksploatacija vrši na mjestima gdje ima ,,viška materijala“ ona je čak korisna.

„Ako se vrši bez potamološke studije i odobrenog projekta, i na mjestima gdje nema viška materijala ona može bti štetna. Ali koliko znam eksploatacija može negativno promijeniti način tečenja, nanijeti određene probleme i štete, ali ne može zbog toga vodotok nestati“,  rekao je Burić.

Profesor Burić se osvrnuo i na uticaj eksploatacije šjunka na vodoizvorište Bolje sestre.

„Ni poslije 30 godina angažmana istih eksperata i privatnih preduzeća, ni do današnjeg dana ne saznasmo sliv izvora Bolje sestre (što je za nevjerovat), iako je to ne samo stručna, već jasna prethodna zakonska obaveza, prije puštanja u rad izvorišta. Oni su u obavezi da javnosti saopšte egzaktne dokaze da je smanjenje izvora posljedica eksploatacije šljunka. Ako eksperti i dalje budu podvaljivali sa šljunkom, ne saopštavajući precizne dokaze, izlažu se postupku za ozbiljnu pravnu odgovornost. Ko ne poznaje istoriju Regionalnog vodovoda i 30-godišnju istoriju rada angažovanih, teško može suditi o ovom projektu. Dokazi o čemu se stvarno radi, čekaju verifikaciju kada za to dođe vrijeme“, poručio je Burić.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije