Povežite se sa nama

Ekonomija

DAMJANOVIĆ: Samo na akcize, zbog šverca cigareta, godišnje gubimo oko 30 miliona evra

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Aleksandar Damjanović, v.d. direktora Uprave prihoda i carina kaže da se zbog šverca cigareta u Crnoj Gori godišnje gubi najmanje 20 do 30 miliona eura akciznih prihoda, što ne bi podnijeli ni mnogo izdašniji budžeti od crnogorskog.

Damjanović je u intervjuu za portal Dana istakao da je uz određene kadrovske promjene u carinarnici u Baru, kao i najavom generalne politike Vlade o preispitivanju svrsishodnosti postojanja ovakve slobodne zone u Luci, jasno da se krenulo u obračun sa krijumčarenjem cigareta i da se neće stati.

•Zašto se najnovija crna lista poreskih dužnika razlikuje od ostalih? Je li tačno da bivše rukovodstvo nije na crnu listu stavljalo određene subjekte koji duguju mnogo državi i zbog čega su to radili?

– Kao poslanik sam insistirao da se javno objavljuje lista poreskih dužnika, što je i urađeno izmjenama Zakona o poreskoj administraciji prije nekoliko godina. Međutim, tada su uredbom definisani kriterijumi koji su isključili poreske obveznike u stečaju, odnosno one koji su u tzv.žalbenom postupku. U praksi je to značilo da je neki obveznik koji ima milionski dug izbjegao da se pojavi na crnoj listi jer vodi žalbeni postupak, od recimo par desetina hiljada eura, često veoma dugo, što je na kraju davalo nerelevantnu listu. Insistirao sam da se uredba promijeni i da se bukvalno svaki poreski obveznik koji ispunjava kriterijume visine duga nađe na listi, što je i predloženo od strane resornog ministarstva, a usvojeno od strane Vlade. Zato je i napravljena kraća pauza od februara, da bi se ovih dana objavila nova lista, po novim, potpunijim kriterijumima, koja će svakako biti drugačija od dosadašnjih. U kojoj mjeri, imaćemo prilike da vidimo, ali će svakako ista biti sveobuhvatna i vjerodostojnija.

•U posljednje vrijeme ponovo je aktuelizovana priča oko šverca cigareta. Vi ste nedavno izjavili da ste „svjesni da ga ima“. Ko aminuje te nelegalne radnje i na koji način ga treba suzbiti?

– Ako sam u Skupštini Crne Gore često ukazivao na razmjere šverca, odnosno nelegalnog tranzita cigareta, precizirajući egzaktno i štete po državni budzet, bilo bi licemjerno da sa pozicije v.d. direktora Uprave prihoda i carina nakon par nedjelja tvrdim da je šverc odjednom nestao. Nešto što je veoma pažljivo kreirano i praktikovano par decenija ne može nestati preko noći, a na novoj administraciji je da svim silama, u što kraćem roku, suzbije ovu pošast. U tom pravcu svakako je dobrodošla podrška svih struktura i držanje ovog problema u fokusu, kako Vlade, tako i parlamenta, odnosno poslanika. U ovih desetak nedjelja je urađeno više nego u desetak godina i građani to vide.

Po prvi put je napravljena široka akcija pripadnika Uprave prihoda i carina i Uprave policije u slobodnoj carinskoj zoni, popisana skladišta, nedugo nakon toga je, od strane pripadnika carinske službe, identifikovan nestanak ozbiljne količine cigareta iz jednog od skladišta, i po prvi put su preduzete mjere koje ranije nijesu preduzimane, poput suspenzije skladišta i obračuna carinske, odnosno akcizne obaveze. Uz određene kadrovske promjene u carinarnici u Baru, kao i najavom generalne politike Vlade o preispitivanju svrsishodnosti postojanja ovakve slobodne zone, jasno je da je krenuo obračun sa krijumčarenjem cigareta i da se neće stati.

To uključuje i rigorozne kontrole u ostalim osjetljivim carinskim ispostavama, punu saradnju sa Upravom policije i adekvatnu podršku naših međunarodnih partnera, koji pružaju neophodnu logistiku. Činjenica da su se cijene cigareta na tzv. crnom tržištu primakle cijenama cigareta na legalnom tržištu govori u prilog rezultata borbe nove vlasti protiv nelegalnih aktivnosti na tržištu cigareta.

•Koliko novca na godišnjem nivou Crna Gora gubi zbog šverca cigareta?

– Razlika između procijenjene potrošnje cigareta na godišnjem nivou u Crnoj Gori i prodate količine u legalnim kanalima daje otprilike količinu cigareta nelegalno plasiranih na tržištu. Uz određene pondere turističke sezone, odnosno vrste cigareta, dolazi se do podatka da se gubi najmanje 20 do 30 miliona eura akciznih prihoda, što ne bi podnijeli ni mnogo izdašniji budzeti od crnogorskog. Uz pametno kreiranu akciznu politiku i akcioni kalendar, s jedne strane, i već pomenute mjere države, s druge strane, mislim da se u kraćem periodu gubitak akciznih prihoda za državu može prepoloviti, a ne treba mnogo elaborirati šta bi značilo da se, recimo dodatnih 15 miliona eura prihoduje u budžetu.

•Aktuelan je i štrajk advokata. Hoće li advokati biti izuzeti iz sistema i šta je ključni problem zašto ne prihvataju fiskalizaciju?

– Više puta sam istakao da je fiskalizacija nezaustavljiv proces, da je obuhvaćeno već četiri petine aktivnih poreskih obveznika i da će se ekonomskom logikom „spojnih sudova“ ovaj broj neprestano povećavati. To implicira da sve profesije, uključujući i advokatsku, prije ili kasnije moraju biti dio ovog procesa. Kao učesnik u pregovorima sa predstavnicima Advokatske komore istakao sam u više navrata da treba uvažiti ustavno određenje i specifičnost advokatske struke i u dodatnom vremenu riješiti sve eventualne dileme vezane za tehničko-tehnološki proces fiskalizacije pojedinih radnji, odnosno procedura u pružanju advokatske usluge, odnosno pravne pomoći. Uvjeren sam da će se na bazi inoviranog protokola kojim će se unaprijediti elementi sporazuma koji trenutno nije dobio većinsku podršku u komori, u narednom periodu definisati optimalni model, koji bi, uz određena normativna poboljšanja omogućio da se proces fiskalizacije zaokruži i unutar advokatske profesije. Na taj način će i ova, Ustavom prepoznata profesija dati primjer poštovanju osnovnog ustavnog načela o jednakosti zakona za sve u našoj državi, a istovremeno će dati nemjerljiv doprinos svrstavanju Crne Gore u red ozbiljno poreski uređenih evropskih država.

•Kolike su kazne za advokate koji ne prihvate fiskalizaciju?

– Zakonske sankcije svakako nijesu male, i kreću se od 8.000 eura pa naviše, za sve poreske obveznike. Ono što je trenutno veći problem, jer sam pristilica da nikome ne treba prijetiti sankcijama, jeste činjenica da štrajk advokata traje gotovo dva mjeseca i da su svi, ali ipak najviše advokati, na gubitku. Zato sam optimista da će se ovaj problem riješiti brzo kako bi se izbjegle potencijalno ogromne štete i po advokate i po društvo u cjelini.

Država nije prevela u svoje vlasništvo ni jednu od hiljada hipoteka

Da li ćete krenuti u naplatu potraživanja prodajom imovine (hipoteke) dužnika?

– Zakonom o poreskoj administraciji definisan je postupak plaćanja poreske obaveze. Jedan od modela je i plaćanje obaveze nepokretnom imovinom, što je krajnja mjera, kada su iscrpljene mogućnostim naplate iz novčanih sredstava ili recimo, hartija od vrijednosti. Činjenica da je prije nekoliko godina, u jednom kratkom periodu ovo pokušano da se radi na ružan način, precjenjivanjem imovine poreskog dužnika kojom su zatvarani ozbiljni dugovi nalaže oprez kod definisanja načina i jasnih kriterijuma kako sprovesti zakonske norme.

Jasno je da postoje poreski dužnici koji imaju milionske dugove, nelikvidni su, bez novčanih sredstava, i država nema druge mogućnosti osim da dug naplati kroz nepokretnosti. Naravno, to sve nakon zakonske procjene vrijednosti nepokretnosti i određenog dampinga, odnosno umanjivanja te cijene koju treba obračunati u zamjenu za predmetni dug, a u tom pravcu će Uprava definisati jasne, transparentne i nesporne postupke, procedure i kriterijume.

To uključuje i ispravljanje  jednog svojevrsnog paradoksa da Uprava u proteklim godinama, da ne kažem decenijama, nije opredmetila i prevela u državno vlasništvo praktično nijednu od hiljada i hiljada hipoteka, što je recimo dnevni posao koji lagano odrađuju izvrršitelji, odnosno banke, pa i one najmanje u Crnoj Gori. Zašto je to tako do sada bilo, pitanje je koje ulazi i u svojevrsnu nemoć odnosno nemar bivše vlasti, kroz tretiranje poreskog duga kao specijalne izborne batine koja je služila za ucjene i kupovinu glasova. Tome je došao kraj, pa i ovom paradoksu koji sam naveo.

 

(Dan)

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije