Povežite se sa nama

Vijesti

Dokument EFAS: Međupartijske podjele u Crnoj Gori parališu politički sistem

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Evropski funkcioner koji je želio da ostane anoniman, naveo je da će ministri EU o dokumentu koji će im podnijeti visoki predstavnik Žozep Borel razgovarati temeljito i otvoreno jer nije predviđeno da o tome usvajaju zaključke

Šefovi diplomatija Evropske unije (EU) sjutra (ponedjeljak 15. novembar) će u Briselu razmotriti analizu i „neke predloge kako da se dalje EU angažuje u djelovanju sa zemljama Zapadnog Balkana“, rekao je novinarima u Briselu visoki zvaničnik Unije.

Ovaj evropski funkcioner koji je želio da ostane anoniman, naveo je da će ministri EU o dokumentu koji će im podnijeti visoki predstavnik Žozep Borel razgovarati temeljito i otvoreno jer nije predviđeno da o tome usvajaju zaključke.

U dokumentu koji su izradili zvaničnici Evropske službe za spoljne poslove (EEAS), a u koji su imali uvid novinari, upozorava se da je politička situacija na Zapadnom Balkanu posljednjih mjeseci „bremenita sve većim izazovima“ uz produbljivanje ozbiljne političke krize u Bosni i Hercegovini, zategnutosti na sjeveru Kosova, kao i međupartijske podjele u Crnoj Gori koje „parališu politički sistem“ u toj zemlji.

U analizi sačinjenoj u Borelovom kabinetu se poglavito daje temeljit pregled stanja i zbivanja na Zapadnom Balkanu, a predlaže se snaženje političkog angažovanja Unije u regionu uz češće posjete ministara inostranih poslova iz država EU.

Takođe se kaže da treba dati uvid partnerima na Zapadnom Balkanu u rasprave unutar EU i najavljuju se sastanci Borela sa liderima regiona.

Bitna ocjena je da „nesuglasice među zapadnobalkanskim partnerima koče sprovođenje regionalnih integracija“.

Sam postupak proširivanja na Zapadni Balkan nije izričito na dnevnom redu sjutrašnjeg zasijedanja ministara EU.

Ali bi se rasprava ipak mogla toga dotaknuti jer, kako navode diplomatski izvori u Briselu, nedavna posjeta holandskog premijera Marka Rutea Skoplju i Tirani pokazala da se Holandija izgleda više ne protivi otvaranju pregovora sa Skopljem i Tiranom.

A isto tako Francuska dosad takođe odbojna prema davanju datuma pregovora EU sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, sad na to navodno pristaje jer ne bi željela da to bude tema francuskog predsjedavanja Evropskom unijom od januara iduće godine.

Neke članice EU smatraju, međutim, da bi možda u postupku pokretanja pregovora trebalo razdvojiti Tiranu od Skoplja, jer ništa ne govori da bi Bugarska mogla odustati od veta na pregovore sa Sjevernom Makedonijom, čak i ako današnji bugarski izbori dovedu do promjene vlasti u Sofiji.

Iz samog Borelovog dokumenta se ne uočava koji bi to predlozi, uz analizu stanja i jačanja veza, mogli pomoći da se „EU dalje angažuje u djelovanju sa zemljama Zapadnog Balkana“.

Borelova analiza ukazuje na to da u Dijalogu Beograd-Priština „i dalje ima izazova i posljednjih nekoliko mjeseci nije postignut nikakav napredak“.

I zato se traži stalna podrška i angažovanje na visokom nivou država članica u odnosu na Beograd i Prištinu, kako bi se podržali napori i specijalnog predstavnika EU za Dijalog Miroslava Lajčaka.

„Strane treba ohrabriti da se konstruktivno angažuju i ostvare pozitivne rezultate, uključujući regionalne sporazume u vezi sa zajedničkim regionalnim tržištem, i da se uzdrže od jednostranih akcija i retorike koja izaziva podjele, posebno u vezi sa sjeverom Kosova“, kako stoji u dokumentu.

Visoki zvaničnik EU je novinarima na brifingu, na pitanje kako EU vidi da se može rasplesti „Gordijev čvor“ u BiH, odgovorio da u „EU vlada velika zabrinutost za razvoj događaja u toj zemlji i da je očigledno da Bosna prolazi kroz najtežu političku krizu od sklapanja Dejtonskog sporazuma“.

„Svjedoci smo ozbiljne političke blokade, činjenice da zajedničke institucije ne djeluju, veoma zapaljive poruke u cilju razdvajanja, vidimo nastojanja koja Bosnu guraju ka katastrofi“, rekao je.

„Niko ne misli da je moguć oružani sukob u Bosni, ali smo zabrinuti oko budućnosti te zemlje, tamošnjih ljudi, sudbine Dejtonskog sporazuma, politike koja bi dovela do istinski funkcionalne vlasti u funkciji javne vlasti i javnih službi“, objasnio je funkcioner EEAS.

„Mi radimo s različtim vođama jer samo oni mogu postići dogovor za izlazak iz sadašnje situacije. Razgovaramo s njima, razmatramo različite mogućnosti kad su u pitanju ustavne promjene, izmjene izbornog zakona, kako sprovesti preporuke Evropskog suda za ljudska prava, a djelujemo vrlo tijesno s našim američkim prijateljima“, rekao je.

Visoki zvaničnik EEAS je podsjetio da su i 2011. uvedene neke sankcije za neprihvatljiva djelovanja u BiH, ali da je to ostalo bez učinka, pa se sad u EU smatra da „takav instrument treba da bude primijenjen protiv tijela koje istinski onemogućava Dejtonsku budućnost i budućnost Bosne i Hercegovine“.

On je, međutim, naglasio da „nije upoznat s bilo kakvim konkretnim predlogom neke članice EU u tom smislu“, i da iako su to pominjali „predstavnici nekih vlada Unije, takav predlog nije došao u Evropsku službu za bezbjednosne i spoljne poslove“.

U dokumentu o kojem će sjutra raspravljati ministri EU, navodi se da „treba učiniti sve kako bi se očuvala stabilnost BiH“.

„Prije svega, hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu“, navodi se u dokumentu i zaključuje da je neophodno nastaviti važne zajedničke napore EU i SAD.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije