Povežite se sa nama

Tema

EKONOMSKI OPORAVAK NAKON PANDEMIJE: Nejednakost će se povećati i među državama i unutar njih

Objavljeno

-

Ilustracija Pixabay
Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Poslije teške globalne recesije izazvane pandemijom predviđa se snažan oporavak svjetske privrede. Ali očekivana ekspanzija biće nejednako raspodijeljena, i između država i unutar njih

Da li će oporavak biti u obliku slova V (nagli povratak rasta), U (anemična verzija V) ili W (dvostruka recesija) zavisiće od više faktora u različitim ekonomijama.

Dok zaraza još bukti u mnogim zemljama, ključno pitanje je da li će pojava novih sojeva virusa biti okidač za novi ciklus naizmjeničnog uvođenja ograničenja i pokretanja poslovanja, kao što smo vidjeli u pojedinim slučajevima kada su se ekonomije suviše rano otvarale. Posebno zlokobna mogućnost je pojava varijanti virusa otpornih na vakcinu, što uvećava hitnost vakcinacije koja je u mnogim krajevima svijeta do sada bila prespora.

Osim virusa, treba imati u vidu i druge povezane ekonomske rizike. Suviše spor ili nedovoljno snažan oporavak mogao bi izazvati trajnu štetu, ukoliko propadne previše kompanija, a tržišta rada zapadnu u histerezu (kada dugoročna nezaposlenost ugrozi zapošljivost radnika zbog erozije vještina). Drugo pitanje je kako će teći rasprodaja dugova zaduženih firmi i domaćinstava, kao i koliko će taj proces biti izbalansiran oslobađanjem potražnje, kada potrošači krenu da troše ušteđevinu stečenu u doba pandemije.

Još jedna oblast koja izaziva zabrinutost jeste socio-politička: da li će rastuća nejednakost postati dublji izvor nestabilnosti? Mnogo toga će zavisiti od inkluzivnosti politika podrške prihodima i potrošnji gubitnika u pandemiji. Takođe, ostaje da se vidi i da li će dosadašnji makro politički podsticaji (monetarni, kreditni i fiskalni) biti dovoljni, nedovoljni ili pretjerani, što bi moglo da dovede do naglih skokova inflacije.

Imajući sve te neizvjesnosti na umu, trenutno izgleda da je oporavak izvjesniji u Sjedinjenim Državama, Kini i na azijskim tržištima koja su dio kineskog globalnog lanca. U SAD će pad broja novozaraženih, visoka stopa vakcinacije, rast potrošačkog i poslovnog povjerenja, kao i dugoročni efekti fiskalne i monetarne ekspanzije pokrenuti snažan oporavak tokom ove godine. Tu je glavni rizik pregrijavanje, neodrživ rast. Nedavni skok inflacije mogao bi se pokazati upornijim nego što su to američke Federalne rezerve očekivale, pa bi danas nabujala finansijska tržišta mogla opet stagnirati.

U Kini i blisko povezanim ekonomijama, oporavak je omogućen ranim suzbijanjem virusa, kao i efektima makro podsticaja, što je omogućilo brzo ukidanje mjera karantina i obnovu poslovnog povjerenja. Ali velika zaduženost u nekim segmentima kineskog privatnog i javnog sektora predstavljaće rizik, dok Kina pokušava da održi visok rast i zauzda pretjerano kreditiranje. Šire gledano, mogućnost eskalacije hladnog rata između SAD i Kine predstavlja prijetnju kineskom i globalnom rastu, posebno ako dovede do obnove protekcionizma u ove dve zemlje.

Evropi je teže, jer je doživjela dvostruku recesiju u poslednjem kvartalu 2020. i prvom kvartalu 2021. zbog novog talasa infekcija i mjera zatvaranja. Oporavak će biti slab i u drugom kvartalu, ali bi se rast mogao ubrzati u drugoj polovini godine ukoliko stopa vakcinisanja nastavi da raste, a makro politika ostane prilagodljiva. Ali prerano ukidanje subvencija plata i raznih kreditnih garancija moglo bi izazvati trajnu štetu i porast nezaposlenosti.

Bez odavno neophodnih strukturnih reformi, dijelovi evrozone će i dalje bilježiti niski potencijalni rast i visoku stopu javnog duga. Sve dok evropska centralna banka nastavlja da kupuje potraživanja, kreditni raspon (rječju, razlika između njemačkog i italijanskog prinosa obveznica) ostaće premali. Monetarna podrška će na kraju morati da bude ukinuta i deficiti će se smanjivati. Tome treba dodati opasnost od populističkih evroskeptičnih partija koje će nastaviti da koriste krizu za svoje ciljeve.

Japan takođe ima usporeni oporavak. Nakon zatvaranja zbog novog talasa zaraze, u prvom kvartalu ove godine zabilježen je negativan rast, a sada je glavni fokus na ljetnjim olimpijskim igrama u Tokiju. I Japanu su očajnički potrebne strukturne reforme za veći potencijalni rast i eventualnu fiskalnu konsolidaciju. Ogroman javni dug mogao bi postati neodrživ, uprkos upornoj monetizaciji od strane centralne banke.

Konačno, izgledi su osjetljivi za mnoge ekonomije i zemlje u razvoju gdje će se, usljed velike gustine stanovništva, slabijih zdravstvenih sistema i niske stope vakcinacije, virus i dalje širiti. U mnogima od tih zemalja i poslovni i potrošački sentimenti su depresivni, presušili su prihodi od turizma i doznaka, stope zaduženosti su već visoke i vjerovatno neodržive, finansijski uslovi su strogi, usljed veće cijene zaduživanja i slabijih valuta. Povrh toga, ograničen je prostor za spuštanje kamatnih stopa, dok se u mnogim slučajevima kredibilitet tržišta dalje podriva populističkim politikama.

Problematične ekonomije na koje treba obratiti pažnju su Indija, Rusija, Turska, Brazil, Južna Afrika, mnogi dijelovi podsaharske Afrike, kao i neke oblasti Bliskog istoka. Mnoge zemlje su u depresiji, ne u recesiji. Povratak u ekstremno siromaštvo prijetnja je za više od 200 miliona ljudi. Te nejednakosti otežava činjenica da su zemlje koje su u najvećem riziku od gladi i bolesti takođe pogođene i klimatskim promjenama, zbog čega će biti potencijalni izvor nestabilnosti.

Dok se ukupno povjerenje obnavlja, pojedina finansijska tržišta pokazuju iracionalnu ushićenost uprkos mnogim rizicima i neizvjesnostima. Zdravstvena kriza će uvećati nejednakosti unutar država i među njima, što će povećati rizike od društvene, političke i geopolitičke nestabilnosti u ranjivijim delovima svijeta.

Nouriel Roubini, Project Syndicate, 24.05.2021.

Prevela Milica Jovanović

Peščanik.net

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije