Povežite se sa nama

Vijesti

”EVROPA SAD”: Ministri garantuju da će biti bolje

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Vlada počela da usvaja predloge izmjena zakona koji treba da smanje dažbine na zarade a povećaju druge prihode

Vlada je juče usvojila informaciju o programu “Evropa sad” koji predviđa značajno smanjenje dažbina na zarade, povećanje minimalne zarade na 450 eura i dovođenje prosječne na neto iznos od 700 eura, a ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović na konferenciji za novinare garantovali su da je to moguće a da će državne finansije ostati stabilne i održive bez novog zaduživanja u narednoj godini.

Da bi ovaj program bio ostvarljiv potrebno je izmjeniti 12 zakona, kao i odluku o obračunskoj vrijednosti koeficijenta za zaposlene u javnom sektoru. Vlada je juče već usvojila predlog izmjena prvog od tih zakona, izmjene Zakona o porezu na dobit pravnih lica.

Ovim predlogom predlažu se tri poreske stope – na dobit do 100.000 eura ostaće sadašnja stopa od 9 odsto, dok će na razliku od 100.000 do 1,5 miliona eura iznositi 12 odsto, a na iznos od preko 1,5 miliona eura 15 odsto. Ovi izmjenama se planira prihodovati dodatnih 25 miliona eura.

U obrazloženju se navodi da Crna Gora ima najnižu stopu u regionu od 9 odsto i jednu od najnižih u Evropi. U EU je prosječna stopa na dobit 20 odsto.

Prema ovom programu, Vlada od 1. januara ne bi naplaćivala doprinose na zaradu za zdravstveno osiguranje, već bi troškove zdravstva finansirala od drugih prihoda. Takođe prvi put se uvodi neoporezivi dio zarade i to u iznosu do 700 eura neto.

Na osnovu smanjenja dažbina, zaposleni i privreda bi dobili oko 200 miliona eura, dok bi država imala neto gubitak od oko 137 miliona eura. Taj novac nadoknadio bi se od povećanja drugih prihoda u iznosu od oko 100 miliona eura u narednoj godini – od povećanja akciza 23 miliona, oporezivanja neprijavljenih prihoda 20 miliona, od igara na sreću 15 miliona, markiranja goriva 14 miliona, reprograma poreskih potraživanja 15 miliona, smanjenja sive ekonomije 10 miliona i od poreza na podizanje gotovine pet miliona.

Spajić je kazao da im je računica da je od svih ovih mjera matematički uticaj na budžet minus od 35 miliona eura u 2022. godini, dok bi stvarni bio nula zbog rasta ekonomije i povećanja poreskog obuhvata. On je naveo da bi sa istim mjerama u 2023. godini bili u plusu 18 miliona eura.

Naveo je da će predlog budžeta u narednoj godini biti na vrijeme proslijeđen parlamentu 15. novembra i da nije planirano novo zaduživanje, ali da će ostaviti opciju u budžetu “ako bude neki povoljan momenat da izađu na tržište”.

foto: arhiva

Ministar je na pitanje da li ima rezervni plan ako se u parlamentu ne usvoji budžet i ove izmjene zakona, odgovorio sa “da li oni imaju rezervni plan”. Ponovio je da ne razmišlja o osnivanju političke partije.

Na pitanje da li će biti rasta penzija i socijalnih davanja, Spajić je kazao da hoće jer će se oni usklađivati sa rastom zarada, i to socijalna davanja već u julu, a penzije u januaru 2023. godine. Nije želio da prognozira koliki će to biti rast.

”Imaćemo sa ovim jedno od najnižih opterećenja na rad u regionu. Sadašnji iznos bruto zarade se dijeli tako što zaposleni dobija 61 odsto, a država 39 odsto. Od naredne godine radnik će dobijati 79 odsto, a dažbine će biti 21 odsto”, rekao je ministar.

Na pitanje da li će PDV za hotele biti ujednačen, bez obzira na broj zvjezdica i opštinu u kojoj se nalaze, Spajić je kazao da Zakon o PDV-u nije dio ovog paketa zakona, već da će o njemu saopštiti podatke naknadno.

Milatović je kazao da realizuju projekat zahvajujući rezultatima i radu iz prethodnih mjeseci koji su doveli do povećanja budžetskih prihoda (budžetski suficit, hedžing aranžman, projekat poreske administracije i dobra turistička sezona).

”Sav ovaj rad je doveo do povećanja ekonomske aktivnosti i stabilizacije javnih finansija”, rekao je Milatović, dodajući da se Crna Gora nije zaduživala u ovoj godini.

On je rekao da su izazovi sa kojima se Vlada suočila visoko optrećenje privrede, niske minimalne zarade i siva ekonomija, pa je iz toga pokrenuta ova poreska reforma.

Predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić je na početku konferencije čestitao timovima u ministarstvima finansija i ekonomskog razvoja, da će ovaj projekat poboljšati standard građana kako bi imali uslove za dostajanstven život, što je, kako je kazao, i glavna obaveza Vlade.

Decenijama namjerno držani u siromaštvu i pored bogatstva

Državna sekretarka Milena Lipovina Božović kazala je da se od početka predstavljanja projekta “Evropa sad” postavljaju pitanja u vezi sa tim da li je moguće da će minimalna zarada biti 450 eura i da li je moguće da će ova Vlada uspjeti da reformom obezbijedi tih navodno nedostajućih 300 miliona eura.

”Ta pitanja su očekivana i odraz su jednog straha i siromaštva u kojem smo godinama živjeli i koje nam je kao takvo namjerno servirano. To je model u kojem je ova zemlja svjesno držana godinama unazad, model koji je apsolutno omogućavao jednu manipulaciju kao takvu a istovremeno model u kojem je Crna Gora predstavljana kao ekonomski tigar. Kakav je to ekonomski tigar koji je za osam godina povećao minimalnu zaradu sa 193 na 222 eura”, kazala je Božović Lipovina.

Lipovina Božović
Lipovina Božovićfoto: Savo Prelević

Ona je navela da shvata sumnju građana jer je u Crnoj Gori proteklih decenija izostala bilo koja ozbiljna reforma.

”Treba da izađemo iz svjesti siromaštva i da ovaj program posmatramo iz budućnosti. Da se okrenemo svjesti bogatstva jer je Crna Gora bogata raznim resursima a najznačajniji su ljudi”, kazala je Božović Lipovina.

Radnici da napuste poslodavce koji im ne povećaju zarade

Na pitanje da li će ojačati inspekciju rada kako bi mogla da kontroliše da li će poslodavci povećati zarade radnicima za dio umanjenih dažbina, jer iz sindikata upozoravaju da neki poslodavci već prisiljavaju radnike da potpišu izmjene ugovora o radu, Spajić je kazao da planiraju osnaživanje inspekcije, kao i uvođenje posebne nagrade na zaradu inspektora u zavisnosti od učinka.

”Ne želimo da inspektora sa zaradom od 500-600 eura dolazi u iskušenje da li će nekom poslodavcu naplatiti kaznu od 20 hiljada eura ili će ga on podmititi sa 10 hiljada. Imaće dodatne nagrade u zavisnosti od učinka”, kazao je Spajić.

Milojko Spajić
foto: Luka Zeković

On navodi da su malverzacije poslodavaca moguće, ali da vjeruje da će to osim nadležnih inspekcija regulisati i tržište.

”Imamo obećanje od najvećih poslodavaca da će u potpunosti primjenivati nove mjere i uvećati zarade zaposlenima, jer se boje da će im radnici otići. Vjerujem da će oni koji ne povećaju zarade ostati bez radnika”, kazao je Spajić.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
1 Komentar
Prijava
Notifikacija
guest
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Zekovic Bobo
Zekovic Bobo
05.11.2021. 13:40

A cime garantujete da ce „biti bolje“ . Takve usmene garancije i „vasa licna vjerovanja da ce nesto biti“ u realnoj ekonomiji i privredi ne postoje i ne priznaju se. Do sada ste mnostvo puta prelagali javnost i to:

  1. Rekli ste da ste stabilizovali javne finansije, a nijeste to ucinili. Samo ste se se ogromno a nezakonito zaduzili prodajom obveznica i to ste odma proglasili genijalnim finansijskim potezom, a to je rutinerska ekonomska operacija, koju je i prijethodna vlada decenijama primjenjivala i tako odrzavala finansijsku stabilnost.
  2. Stravicno ste povecali dug drzave tim zaduzenjem, na preko 110% BDP. A onda ste iz njega vracali prispjele dugove i podmirivali izdatke drzave. Tu skoro pohvalili ste se da ste prvi put u istoriji Crne Gore smanjili dug Crne Gore na 87%. Ali dug drzave Crne Gore prije vaseg ustolicenja je bio manji od 75%. Zanci, slagali ste.
  3. Objavili ste da su finansijski efekti od turisticke sezone premasili sva vasa ocekivanja i slagali da su blizu onih iz 2019. U ovoj godini prema podacima Monstata finansijski efekti turisticke sezone su 58% u odnosu na sezonu 2019 godine. Takav finansijski efekat je los i ne moze uticati na finansijsku stabilizaciju Crne Gore, nego ona potice od enormnog zaduzivanja.
  4. Zdravstvenim mjerama portiv epidemije kojima ste zeljeli pospjesiti privredna kretanja i turisticku sezonu, izazvali ste strahovito povecanje zaraze od korone, a to je direktna posledica slobodnog protoka bolesnika zarazenih koronom iz RS i Srbije dje ste vas dvojica direktno agitovali da dodje sto vise ljudi iz tih kontaminiranih podrucja. Stete koje ste prouzrokovali enormnim i pogubnim razvojem epidemije korone su visestruko ogromne, ali pomenucu samo ekonomske, jer one itekako uticu na smanjenje pozitivnih rezultata od turizma svodeci ih skoro na nisticu. Vas dvojica svojim superiornim, garantujucim eksperskim mjerama ste izavali smrt vise od 500 gradjana Crne Gore do sada. Svako drugi osim vas bi se stidio, a ne puvao u javnosti i obmanjivao javnost.
  5. Ka uveli ste djecje dodat6ke i to takodje na sva zvona azxzvonili kao istorijski dogadjaj u CG. Ali gle iznenadjenja, koje se skriva iza ove neistine. Za vas su djeca samo ona koja imaju do 6 godina. Djeca preko 6 do 18godina nijesu za vas djeca koju treba izdrzavati. Samo da vi recem, posto volite da obmanjujete, u drzavi Josipa Broza Tita, sva djeca do 14 godina starosti primala su djecji dodatak. Genijalni i dobri Josip Broz Tito nikad se nije puvao onim sto je omogucavao gradjanima Jugoslavije, a vi puvate sa svim i svacim i to neistinitim.
  6. Ocigledno je da dalje funkcionisanje Crne Gore ne planirate na zdravim privredniim osnovama. Vasa „Evropa sad“ sva je na lapis u smislu, ovamo cu umanjit, a tamo cu zafatit i vjerujtenam sve ce bit bolje. Nidje znanja, nidje struke, nidje nauke. Sve finansijske mahinaciije.
  7. Povecanja minilmanog licnog dohotka i prosjecne plate, odma da vi kazem je mizerno. Gradjani Crne Gore opet nece moci da zive normalno i dalje ce biti na ivici bijede. Vi jednostavno ne znate nista i obicni ste muljatori, kao i onak koji vas je ustolicio.Pojma o pojmu nemate. Oprem dobro Svu vkladajucu vecinu sa njenbom Vladom.
Sponzor

Najčitanije