Povežite se sa nama

Društvo

GACKO, HERCEGOVINA: Žele da grade spomenik Momiru Bulatoviću

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Na predlog grupe boraca „odbrambeno-otadžbinskog rata Istočne Hercegovine“ juče je u Gacku formiran inicijativni odbor za gradnju spomenika nekadašnjem predsjedniku Crne Gore i Vlade Savezne Republike Jugoslavije Momiru Bulatoviću.

Predsjednik odbora je Miladin Dostinić iz Gacka, a potpredsjednik Dragomir Pako Novaković iz Bileće.

Član tog tijela je i izvršni direktor preduzeća “Jumedia mont” iz Podgorice i glavni i odgovorni urednik “Dana” Mladen Milutinović, kao i Miljan Aleksić, iz Bileće, Vojin Gušić iz Nevesinja, Dejan Bodiroga iz Trebinja, Aleksa Dobranić iz Berkovića i Petar Mihić iz Ljubinja.

Na osnivačkoj sjednici usvojena je odluka o gradnji spomenika koji bi bio postavljen na ulazu u Bileću, iz pravca Nikšića. Hercegovci na taj način žele da se oduže Bulatoviću koji im je pomogao u, kako su istakli na sjednici kojoj je prisustvovala i ekipa “Dana”, najtežim trenucima za Istočnu Hercegovinu i Republiku Srpsku tokom minulog rata.

Smatramo da je Bulatović u toku odbrambeno-otadžbinskog rata, „za odbranu slobode, časti i dostojanstva srpskog naroda na ovim prostorima, kao i u stvaranju Republike Srpske“, svojim diplomatskim djelovanjem sa pozicije predsjednika Crne Gore, pogotovu 1995. godine u odbrani Istočne Hercegovine, prije svega grada Trebinja, kao i svojim učešćem prilikom potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, zaslužio da mu narod Hercegovine i Republike Srpske zahvali podizanjem spomenika, dostojnog njegovom liku i djelu – naveo je Dostinić.

On je kazao da su o inicijativu upoznali porodicu Momira Bulatovića.

Ideja je da se spomenik Bulatoviću, koji bi bio od bronze u prirodnoj veličini, postavi preko puta čuvene Bilećke kasarne, a lokacija ima višestruku simboliku. Dostinić je naveo da je nekoliko kilometara vazdušne linije odatle Vučji Do, slavno mjestu gdje su 1876. godine crnogorski i hercegovački bataljoni pobijedili tursku vojsku i time najavili početak kraja otomanske imperije i njihove vladavine na tim prostorima.

Vlada Srpske da pomogne

Gradnja spomenika sa postavljanjem i okolnim uređenjem koštala bi oko 50.000 konvertibilnih maraka (oko 25.000 eura) i za ta sredstva će se pobrinuti odbor sa narodom Hercegovine, a biće otvoreni žiro računi za uplatu novca. Međutim, prije te gradnje neophodno je da se kod Bilećke kasarne izgradi kružni tok koji je, inače, ranije planiran.

Predračunska vrijednost tih radova, za koje već postoji projekat, je 333.000 konvertibilnih maraka, a kako Opština Bileća trenutno nije u mogućnosti da to finansira, odbor će odmah uputiti dopise predsjedniku Vlade Republike Srpske Radovanu Viškoviću od kojeg traže da o inicijativi upozna vršioce najviših državnih funkcija u Srpskoj, a prije svih člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorada Dodika i predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović, ali i sve ostale relevantne institucije Republike Srpske.

Traže da Vlada u saradnji sa Ministarstvom saobraćaja i veza kao i “Putevima” Republike Srpske izvrši gradnju pomenutog kružnog toka.

Smatramo da ćemo izgradnjom spomenika još više učvrstiti bratske odnose naroda Crne Gore i Republike Srpske, koji su na ovom prostoru nepravedno podijeljeni neprirodnom granicom koju su nacrtale velike sile radi ostvarenja svojih interesa – navodi Miladin Dostinić u dopisu koji će uputiti zvaničnicima Srpske.

Podršku u realizaciji ideje Odbor će zatražiti i od Saveza opština i gradova Hercegovine.

Spomenik će biti na raskršću više puteva, sa lijeve strane lokacije skreće se prema Trebinju i južnom dijelu Republike Srpske, a desno prema Bileći i Gacku, odnosno prema sjevernom dijelu Srpske, prema njihovoj “Matici Srbiji”.

Tim putem prolaze svi koji se kreću iz pravca Trebinja i dalje prema primorju i obratno. Inicijativu je podržao i predsjednik Konfederacije sindikata Republike Srpske Željko Tepavčević koji je prisustvovao sjednici i bio domaćin jučerašnjeg sastanka.

Kada je Dostinić iznio ideju o jednom velikom čovjeku, kakav je bio Momir Bulatović, odmah sam rekao da se organizujemo i lako ćemo je realizovati. Bulatoviću Hercegovina duguje možda najveću zahvalnost od svih funkcionere i lidera u tom ratnom vremenu. Pred sam kraj rata Momir je svojim uticajem sačuvao dobar dio teritorije sadašnje Hercegovine. I ne samo to, bio je čovjek koji je sa svojih pozicija pomagao narod Hercegovine – istakao je Tepavčević. On je za gradnju spomenika obećao pomoć republičkog sindikata.

Bulatović upisan među velikane

Bulatović je preminuo 30. juna 2019. godine u 63. godini života i sahranjen je u Kučima.

Bio je predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore od 1990 – 1993. godine, a potom Predsjednik Republike Crne Gore od 1993-1998. godine i Predsjednik Vlade SRJ od 1998-2000. godine.

U odluci o gradnji spomenika Dostinić navodi da narod Stare Hercegovine dobro poznaje svoju istoriju i uvijek je znao da cijeni i poštuje sve one koji su se na vojnički, diplomatski, pjesnički ili koji drugi način borili za slobodu svog naroda.

Među tim velikanima u našem pamćenju velikim slovima upisano je ime Momira Bulatovića. Naučeni smo od malena šta su primjeri čojstva i junaštva vojvode Marka Miljanova Popovića iz Kuča, “da je čojstvo braniti drugoga od sebe, a junaštvo braniti sebe od drugog”. Te primjere je dostojanstveno slijedio i Momir Bulatović, kome su Kuči postojbina. Njegova vječna kuća u koju je sa sobom ponio svoje crnogorsko ime i srpsko prezime, što je često isticao, nalazi se samo nekoliko kilometara od rodne kuće Marka Miljanova – ističe se u odluci.

Opština Bileća, kazao je njen načelnik Veselin Vujović, pomoći će u dijelu izdavanja neophodnih dozvola za spomenik i učestvovaće, u skladu sa svojim mogućnostima, i u njegovoj gradnji.

Drago mi je što je pokrenuta inicijativa za spomenik Bulatoviću jer nam je on, a i ostali Crnogorci, pomagao u ratu. Posebno u toj poslednjoj godini kada je njegovo angažovanje bilo izuzetno jako i da nije njega bilo tada bi došlo do opšteg napada na Hercegovinu. Odbranili bi je mi, ma kakav napad da je bio, sigurno bi bilo i velikih žrtava, ali Bulatoviću veliko hvala što je spriječio da ne dođe do te ofanzive na Hercegovinu 1995. godine – kazao je Vujović.

Gušić je istakao da mu je čast što je član Odbora koji je inicirao gradnju spomenika Bulatoviću.

Zna se šta je Bulatović, a i ostali Crnogorci, učinio za nas. Kroz Momira svima njima bismo se odužili – rekao je Gušić.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije