Povežite se sa nama

Integracije

GLAVNA PREGOVARAČICA SA EU ZORKA KORDIĆ: Iskorak svih grana vlasti vodi do finala

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Optimizam da do pomaka može doći baziramo prvenstveno na proevropskoj orijentaciji svih političkih subjekata i njihovog odnosa odgovornosti prema biračima. Ne možemo govoriti o aktiviranju ili “neformalnom postojanju” klauzule balansa, jedino možda o percepciji različitih aktera u crnogorskom društvu da proces ne ide željenom brzinom

Crna Gora se nalazi na ključnoj tački pregovora s EU, kad svi akteri u društvu i sve grane vlasti moraju napraviti iskorak da zajedno dovedu zemlju u finale, poručila je glavna pregovaračica Zorka Kordić.

Ona je u intervjuu “Vijestima” rekla da na srednji rok, unapređenje dijaloga i postizanje konsenzusa u Skupštini o najaktuelnijim pitanjima sa EU agende, uključujući reformu pravosuđa, ali i izbornog zakonodavstva, apsolutni su prioritet društva za naredni period.

Kordić je navela da je na nedavno održanoj Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU Crna Gora dobila nedvosmislene pohvale za kontinuiranu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao snažan odraz njene jasne geostrateške orijentacije.

”To je naglašeno u intervencijama više država članica EU, ali i institucija EU. Takođe, pohvaljena je i regionalna saradnja i njegovanje dobrosusjedskih odnosa, kao i ekonomski oporavak nakon pandemije COVID-19”, rekla je Kordić.

Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji je prošle sedmice, nakon međuvladine konferencije sa delegacijom Crne Gore, rekao da je za reforme potrebna stabilna vlada i parlamentarna većina i da je vrijeme da se posao ubrza.

Pripremili ste Akcioni plan za adresiranje preporuka iz posljednjeg Izvještaja Evropske komisije. Vjerujete li da će on doprinijeti ispunjenju preporuka koje je Evropska komisija dala na posljednjoj Međuvladinoj konferenciji između Crne Gore i EU?

Akcioni plan za adresiranje preporuka iz Izvještaja Evropske komisije apsolutno se poklapa sa preporukama EU i predstavlja odličan mehanizam za usmjeravanje i ubrzavanje procesa. Prvi put imamo planski dokument koji se fokusira na ključne nalaze Izvještaja u kratkom roku, kao dodatnu alatku strateškom okviru procesa pristupanja EU. Podsjetiću da se u realizaciji obaveza iz procesa pristupanja prvenstveno vodimo Programom pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, kao krovnim dokumentom koji definiše obaveze na srednji rok. Takođe, pripremili smo dinamičke planove koji se fokusiraju na izazove u privremenim mjerilima. Svi ti dokumenti, zajedno s Akcionim planom koji je oročen do kraja juna 2022. kao referentnom tačkom kada će Evropska komisija praviti presjek stanja za sljedeći godišnji izvještaj, treba da doprinesu ispunjavanju preporuka Evropske komisije, između ostalog i sa posljednje Međuvladine konferencije. Vjerujem da će veće vlasništvo nad procesom koje su institucije preuzele Akcionim planom, ali i veća odgovornost, rezultirati predanim i efikasnijim radom koji će donijeti konkretne rezultate i svakako bolju ocjenu u narednom Izvještaju.

Na čemu bazirate optimizam da će predviđene obaveze na putu ka EU, kako je saopšteno nakon sjednice Savjeta za vladavinu prava, biti realizovane do juna 2022, s obzirom na nedostatak podrške u Skupštini, gdje treba usvojiti ključne propise?

Crna Gora se nalazi u ključnoj tački pregovora s EU, kad svi akteri u društvu i sve grane vlasti moraju napraviti iskorak da zajednički dovedemo zemlju u finalnu fazu, što je i jasno očekivanje država članica izraženo na Međuvladinoj konferenciji. Realizacija konkretnog Akcionog plana podrazumijeva intenzivnu saradnju Vlade i Skupštine, prevashodno u dijelu usvajanja ključnih propisa. Na srednji rok, unapređenje dijaloga i postizanje konsenzusa u Skupštini o najaktuelnijim pitanjima sa EU agende, uključujući reformu pravosuđa, ali i izbornog zakonodavstva, apsolutni su prioritet našeg društva za naredni period. Optimizam da do pomaka u tom pogledu može doći baziramo prvenstveno na pro-EU orijentaciji svih političkih subjekata i njihovog odnosa odgovornosti prema biračima. Naime, sve parlamentarne stranke u svojim programima imaju istaknute evropske integracije, te očekujemo da posvećenost tom programskom opredjeljenju pokažu i u praksi, na što ih obavezuje jasna vizija evropske budućnosti preko 70 odsto građana koji podržavaju ideju što skorijeg članstva Crne Gore u Evropskoj uniji.

Na Međuvladinoj konferenciji istaknuta su očekivanje da se obezbijedi stabilna vlada i funkcionalni parlament kako bi se osigurao viši stepen vladavine prava. Kakav odgovor je dala delegacija Crne Gore s obzirom na političku krizu u državi?

Međuvladina konferencija je format gdje se na najvišem političkom nivou sa državama članicama EU razmatraju najvažniji elementi procesa pregovora, prvenstveno vanjskopolitička orijentacija zemlje, a onda i ključni prioriteti u vladavini prava, s fokusom na buduće korake u kratkom i srednjem roku. Upravo je sa crnogorske strane istaknuta snažna opredijeljenost Vlade za što većim stepenom sinergije s parlamentom, za unapređenjem instrumenata saradnje u oblasti evropskih integracija i za što otvorenijim dijalogom oko najvažnijih obaveza države u procesu pregovora s EU. Naglašeno je da evropska integracija i vizija članstva u EU prevazilaze sve podjele u društvu, te da činjenca da bi, uz kontinuiranu podršku članstvu u EU od preko 70 odsto, čak 84 odsto građana glasalo za ulazak u EU ako bi referendum bio organizovan u ovom trenutku. Ovo uliva poseban optimizam za iznalaženjem konstruktivnih rješenja i građenja daljeg dijaloga oko obaveza koje su nam zajedničke i koje smo i u Akcionom planu označili kao predmet intenzivne saradnje.

Kad bi Crna Gora mogla da se oslobodi klauzule balansa koja neformalno postoji već godinu, a koja je modifikovana novom metodologijom pregovaranja?

Oko pitanja očuvanja balansa između napretka u vladavini prava s jedne strane i napretka u drugim poglavljima, Evropska komisija je u Izvještaju za Crnu Goru za 2021. bila vrlo jasna – da je opšti balans, u skladu s pregovaračkim okvirom, sačuvan, a da su privremena mjerila sada prioritet. Revidirana metodlogija proširenja počiva na pregovaračkom okviru između Crne Gore i EU i nije modifikovala principe na kojima je on zasnovan. Dakle ne možemo govoriti o aktiviranju ili “neformalnom postojanju” klauzule balansa, jedino možda o percepciji različitih aktera u crnogorskom društvu da se proces ne odvija željenom brzinom. Svakako da je želja svih nas da Crna Gora uđe u finalnu fazu pregovora što prije.

Za šta je Crna Gora pohvaljena, a za koje stvari je najviše dobila kritika zemalja članica na Međuvladinoj konferenciji?

Crna Gora je dobila nedvosmislene pohvale za kontinuiranu usklađenost sa Zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom EU, kao snažan odraz njene jasne geostrateške orijentacije. To je naglašeno u intervencijama više država članica EU, ali i institucija EU. Takođe, pohvaljena je i regionalna saradnja i njegovanje dobrosusjedskih odnosa, kao i ekonomski oporavak nakon pandemije COVID-19. Međuvladina konferencija između Evropske unije i Crne Gore je poslužila da osnažimo dijalog sa državama članicama, sa fokusom na ključne reforme koje su potrebne kako bi se omogućio dalji intenzivni nastavak procesa pristupanja. Naglasili su još jednom da će ukupni napredak u pregovorima naročito zavisiti u ispunjenju privremenih mjerila u vladavini prava. Pozdravili su napore koje Crna Gora ulaže u tom pravcu i ohrabrili nas da nastavimo u istom duhu. Naročita pažnja se, kako je rečeno, mora posvetiti slobodi izražavanja i medija, borbi protiv korupcije, jačanju nezavisnosti institucija, prvenstveno pravosudnih, reformi javne uprave, izbornoj reformi i parlamentarnom političkom dijalogu.

Raduje snaženje prisustva Francuske na Zapadnom Balkanu

Da li Vas brine što Francuska preuzima predsjedavanje Savjetom EU od 1. januara, s obzirom na njene rigidne stavove kada je politika proširenja u pitanju? Može li to dodatno usporiti napredak Crne Gore?

Svaka država koja predsjedava Savjetom EU nastoji da na sveobuhvatan način adresira pitanja o važnosti za optimalno funkcionisanje EU i da ohrabri dinamičan odnos sa svim njenim partnerima. Sa zadovoljstvom ćemo sarađivati s francuskim predsjedništvom EU, posebno težeći da pokažemo da je Crna Gora dobar primjer primjene revidirane metodologije proširenja koju je upravo inicirala Francuska.

Prema prioritetima koje je predstavila na Međuvladinoj konferenciji, predsjedavanje Francuske će se odvijati oko tri ose djelovanja: oporavak, jačanje i pripadanje. Plan Francuske je da osnaži Šengen zonu, reformiše odbrambeni sistem EU i posveti se rješavanju nezaposlenosti. U pogledu odnosa sa Zapadnim Balkanom, u prioritetima nove Trojke (Francuka, Češka, Švedska) je primjena srateškog pristupa za snažniju ekonomsku integraciju regiona, ali i fokus na implementaciji revdirane metodologije za što bolje rezultate u vladavini prava, slobodi medija i snažnijoj ekonomiji. U najavi je i nastavak političkog dijaloga na visokom nivou na liniji EU – Zapadni Balkan.

Raduje snaženje prisustva Francuske na Zapadnom Balkanu između ostalog i kroz angažovanje AFD – Francuske agencije za razvoj, koja može biti značajan partner u sprovođenju Ekonomsko-investicijskog plana.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
1 Komentar
Prijava
Notifikacija
guest
1 Komentar
Najstariji
Najnoviji Najviše glasova
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Vanja
Vanja
20.12.2021. 17:09

Grdna li je!

Sponzor

Najčitanije