Povežite se sa nama

Društvo

NIKAD LAKŠE DO NAŠEG PASOŠA: Prošle godine dodijeljeno čak 131 počasno državljanstvo

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Centar za građanske slobode (CEGAS) je na osnovu analize o zakonskim načinima sticanja crnogorskog državljanstva u okviru projekta podržanog od Balkan Civil Society Development Network (BCSDN) i SIDA (Swedish International Development Cooperation Agency) pod nazivom „Odluka o ukidanju vladavine bezakonja”, utvrdio brojne nepravilnosti u načinu dodjeljivanja počasnih državljanstava, kada je period od 3. juna 2006. do 24.maja 2021. godine u pitanju. Navode da su u tom periodu dodijeljena ukupno 453 počasna državljanstva.

“Kao što se vidi iz tabele, broj počasnih državljanstava dodijeljenih 2020. godine je šest puta veći nego 2019., a čak 13 puta veći nego 2018. godine”, navode iz CEGAS-a.

Zakonska mogućnost dobijanja počasnih državljanstava se temelji na Zakonu o crnogorskom državljanstvu kao i na podzakonskim aktima koje donosi Vlada Crne Gore u formi Odluka o dobijanju crnogorskog državljanstva prijemom.

U Članu 12 Zakona o Crnogorskom državljanstvu  stoji da lice čiji prijem u crnogorsko državljanstvo je od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, kulturni, ekonomski, sportski i drugi interes Crne Gore može, izuzetno, steći crnogorsko državljanstvo prijemom i ako ne ispunjava uslove iz člana 8 ovog zakona.

O prijemu u crnogorsko državljanstvo za državni i drugi interes Crne Gore odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove, isključivo na osnovu predloga Predsjednika Crne Gore, predsjednika Skupštine Crne Gore ili predsjednika Vlade Crne Gore.

O prijemu u crnogorsko državljanstvo iz stava 1 ovog člana odlučuje organ državne uprave nadležan za unutrašnje poslove uz mišljenje organa uprave nadležnog za oblast iz stava 1 ovog člana.

“Sporna rješenja donošena su pozivanjem na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu, a iz obrazloženja se ne vidi da su ista donešena na osnovu predloga ovlašćenih predlagača i da li su pribavljana mišljenja nadležnih organa uprave. To znači da se donosilac riješenja samo formalno pozivao na član 12 Zakona o crnogorskom državljanstvu i pored očigledne činjenice da nijesu ispunjena dva bitna uslova: podnošenje predloga i pribavljanje odgovarajućeg mišljenja”, navode iz ove NVO..

Uz to, ističu, iz rješenja se ne vidi da li se radi o državnom, kulturnom, sportskom i drugom interesu Crne Gore, kao ni ona najbitnija činjenica – u čemu se sastoji doprinos određenog lica interesima Crne Gore, što predstavlja sami smisao i cilj donošenja rješenja.

“Takođe, rješenja nijesu bila donijeta ni u skladu sa članom 8 Zakona o Crnogorskom državljanstvu, jer se ne vidi koje su odlučujuće činjenice utvrđene. Znači, rješenja ne sadrže odlučujuće činjenice i razloge i ako je obrazloženje rješenja u skladu sa zakonom utvrđenom obavezom, najdjelotvornija borba protiv korupcije i zloupotrebe službenog položaja”, saopštili su iz ove NVO.

Prema njihovim riječima, skoro sva donesena rješenja su bila u suprotnosti sa Zakonom o upravnom postupku, kojim je propisano da se ništavim oglašava rješenje koje bi svojim izvršenjem moglo prouzrokovati neko djelo kažnjivo po krivičnom zakoniku, kao i da se predmetno riješenje mora oglasiti ništavim ako sadrži nepravilnost koja je po nekoj izričitoj zakonskoj odredbi predviđena kao razlog ništavosti.

“Na kraju se postavlja pitanje, šta je sa licem koje  je donijelo na desetine Rješenja o državljanstvu protivno Zakonu o upravnom postupku, protivno Zakonu o crnogorskom državljanstvu i u suprotnosti sa Krivičnim zakonom Crne Gore? Jasno je da se Zakon o crnogorskom državljanstvu mora mijenjati, ali svakao je jednako važno na koji način će se primjenjivati i postojeće i nove norme Zakona”, zaključuje ova NVO.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije