Povežite se sa nama

Društvo

OBRAČUN SA INSTITUCIJAMA: “Neprijatelji” iz sudnice sudiće o radu tužilaca

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Tužioci i advokati u svojim profesijama na suprotstavljenim su stranama, odnosno zastupaju suprotstavljene interese. Tužilac brani optužnicu, a advokat klijenta – optuženog. Tužilački savjet je tijelo koje sudi o radu tužilaca – ocjenjuje njihov angažman, odlučuje o njihovom izboru, napredovanju ili razrješenju… Sudeći prema tome da je za pet članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika od 16 prijavljenih kandidata konkurisalo čak 15 advokata moglo bi se desiti da o profesionalnoj sudbini nekog tužioca presudno odlučuju njegovi „neprijatelji“ iz sudnice – branioci optuženih.

Pitanje konflikta interesa neminovno će biti otvoreno u novom sastavu Tužilačkog savjeta. Prema izmijenjenom Zakonu o državnom tužilaštvu u ovom tijelu je pet predstavnika tužilaca, pet uglednih pravnika i predstavnik Ministarstva pravde.

Tužilac u penziji i dugogodišnji predsjednik Udruženja tužilaca Crne Gore Veselin Vučković ističe da je ovaj problem samo jedan sporan segment izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu koji u cjelini narušava koncept organizacije rada tužilaštva.

“Očigledno je iz ovakvog sastava Tužilačkog savjeta da se ne želi tužilaštvo kao nezavistan i samostalan organ, već tužilaštvo koje će vršiti poslove pod direktnim uticajem politike, odnosno isključivo politike”, kategoričan je on.

Jasno je, kaže Vučković, da će se u radu Tužilačkog savjeta u ovakvom sastavu, gdje se može naći pet advokata, otvoriti pitanje konflikta interesa.

“Mi smo pred sudom dvije procesno-krivične stranke koje postupaju sa međusobno suprotstavljenih pozicija, odnosa i interesa. Kroz svojstvo članova Tužilačkog savjeta, branioci, kao suprotstavljena stranka u krivičnom procesu pred sudom, sada će biti u poziciji da odlučuju o pravima, obavezama i odgovornostima državnog tužioca. Neprihvatljivo”, izričit je on.

Vučković ne spori pravo advokatima da kao ugledni pravnici budu članovi Tužilačkog savjeta, ali je, prema njegovim riječima to trebalo riješiti na drugačiji način.

“Moglo se definisati da jedan član Tužilačkog savjeta bude predstavnik Advokatske komore, a ne da imaju pretežni uticaj”, smatra Vučković.

Nada se da će Ustavni sud prepoznati sve nedosljednosti izmijenjenog Zakona o državnom tužilaštvu i uvažiti inicijativu koju su državno tužilaštvo i aktuelni Tužilački savjet podnijeli. Traže ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima odredbi koje se odnose na sastav i mandat Tužilačkog savjeta, određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i uslove za prestanak funkcije državnom tužiocu.

Ustavnom sudu podnijeli su i zahtjev za „donošenje naredbe da se obustavi izvršenje osporenih zakonskih odredbi do donošenja konačne odluke suda kako bi se spriječilo nastupanje neotklonjivih štetnih posljedica, koje bi neminovno nastale primjenom zakona“.

Nova crnogorska vlast ovaj zakon usvojila je ne uvažavajući mnoge preporuke Venecijanske komisije, čije mišljenje su zatražili tek poslije pokušaja da tužilačke zakone izmijene mimo javnosti, prilagođene isključivo svojim političkim interesima.

Na burnu reakciju domaće stručne i laičke javnosti nijesu se obazirali, ali su ustuknuli kada su oštre kritike stigle iz Brisela i Vašingtona. Pod njihovim pritiskom odustali su od izmjena Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu.

U Nevladinoj organizaciji Akcija za ljudska prava, u čijem fokusu rada je pravosuđe, smatraju da se pitanje konflikta interesa u budućim odlukama Tužilačkog savjeta može riješiti izuzećem člana koji je potencijalno u sukobu interesa.

“Svaki član Tužilačkog savjeta bi morao da traži svoje izuzeće kad god postoji razlog da se posumnja u njegovu nepristrasnost. Na primjer, ako treba da odlučuje o disciplinskoj odgovornosti tužioca u predmetu u kojem je kao advokat zastupao ili zastupa okrivljenog. Ta obaveza je i izričito propisana Zakonom o državnom tužilaštvu. Ako sad svi ugledni pravnici budu advokati, s izuzetkom predstavnika NVO sektora, neminovno će se povećati potreba za takvim izuzećima. Ostaje da pratimo da li će se obaveza izuzeća dosljedno primjenjivati i koliko će često do toga dolaziti”, rekla je za Pobjedu Marija Vesković, koja prati rad Sudskog i Tužilačkog savjeta u Akciji za ljudska prava.

Sagovornica Pobjede na pitanje da li će objektivnost i profesionalnost postupanja Tužilačkog savjeta biti dovedeni u pitanje ako pozicije za ugledne pravnike budu popunjene samo advokatima, konstatuje da „Zakon o državnom tužilaštvu ne zabranjuje da se za sve pozicije uglednih pravnika prijave i samo advokati, samo profesori ili samo pravnici iz nevladinog sektora“.

“Isto pravilo je važilo i ranije, pa se desilo da u posljednjem mandatu nijedan član Savjeta ne bude advokat”, podsjeća ona.

Da li bi bilo korisnije, dodaje Vesković, obezbijediti da članstvo Savjeta bude raznovrsnije je dobro pitanje za raspravu.

“Sada je obezbijeđeno da nevladine organizacije izaberu jednog člana, dok mi ne vidimo problem u tome da se propiše da Advokatska komora bira jednog člana, a da se ostala mjesta popunjavaju naučnicima s univerziteta i pravnicima drugih profila”, kaže ona.

U ovoj organizaciji smatraju da „na Zakonu o državnom tužilaštvu svakako dalje treba raditi u pogledu više pitanja, i to obavezno kroz adekvatan postupak javne rasprave“.

Vesković primjećuje da u odnosu na aktuelni sastav Tužilačkog savjeta, u kojem su dva od četiri ugledna pravnika profesori pravnih nauka, sada jeste vidljiva promjena da među prijavljenim kandidatima njih nema.

“Ne mogu se znati razlozi za neprijavljivanje ovog puta, ali bi način za njihovo uključivanje u Tužilački savjet bilo propisivanje bar jednog mjesta za njih, tako što bi pravni fakulteti predlagali kandidate, a Skupština vršila krajnji izbor”, predlaže Vesković.

Pitanje mogućeg konflikta interesa u Tužilačkom savjetu moguće je riješiti, smatra izvršna direktorica NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) i rukovoditeljka stručnog tima Vladinog Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije na visokom nivou Vanja Ćalović-Marković.

“To pitanje nije dovoljno precizno propisano tužilačkim zakonom, ali norme iz Zakona o sprečavanju korupcije preciziraju na koji način javni funkcioneri, pa i članovi Tužilačkog savjeta, treba da postupaju u slučaju konflikta interesa”, objašnjava ona u izjavi za Pobjedu.

Ipak, upozorava, otvara se pitanje primjene tog propisa.

“I ranije smo imali izražen problem neprijavljenih konflikata interesa u pravosuđu, na šta je više puta ukazivala i Evropska komisija”, podsjeća ona.

Sve to su, prema njenim riječima, razlozi da podaci o radu pravosuđa moraju biti dostupni javnosti, mnogo više nego što je to do sada bio slučaj.

“Na primjer, gotovo je nemoguće utvrditi koji advokati, pa time i koji budući članovi Tužilačkog savjeta, su uključeni u koje predmete, jer su javnosti dostupne isključivo sudske presude. Ako sistem bude počivao isključivo na ličnom integritetu pojedinaca, kao što je bio slučaj do sada, plašim se da nećemo vidjeti veće pomake. Upravo zbog toga je važno otvoriti institucije i omogućiti građanima da ih kontrolišu, kako bi mogli ukazati i na moguće slučajeve konflikta interesa, ali i korupcije”, zaključila je Ćalović-Marković.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kategoričan je da advokati koji budu izabrani za članove Tužilačkog savjeta neće sebe dovesti u situaciju da budu u sukobu interesa. Konstatuje da njegove kolege samo mogu da doprinesu kvalitetu rada ovog tijela.

“Advokati su svakodnevno očevici uspješnog ili da ne kažem neuspješnog rada svakog tužioca u tužilačkoj organizaciji Crne Gore. Teza da će kolege koje postupaju u predmetima u kojima se pojavljuje tužilac čiji rad će kasnije ocjenjivati Tužilački savjet, odnosno odlučivati o njegovom napredovanju ili eventualno sankcionisanju, sebe dovesti u situaciju konflikta interesa apsolutno ne pije vodu”, kategoričan je Begović.

Objašnjava da svaka odluka tužioca ima i neposrednu kontrolu od pretpostavljenog rukovodioca tužilaštva, a konačno, kaže on, cijeni je i sud.

“Advokati ne samo da treba, nego moraju da budu članovi i Sudskog i Tužilačkog savjeta, jer su oni svakodnevno u sudnicama i ne postoji bilo ko u Crnoj Gori u pravnom sistemu ko bolje poznaje uspješnost i kvalitet rada tužilaca ili sudija”, naglašava Begović.

Siguran je da nijedan advokat koji bude član Tužilačkog savjeta neće sebi dozvoliti da „protežira nekoga tužioca koji nema dovoljno kvalitetne rezultate i koji ne zaslužuje to mjesto“.

“Advokat koji bi se našao u potencijalnom konfliktu interesa kada se odlučuje o nekom tužiocu izuzeo bi svoje mišljenje”, uvjeren je Begović.

Kategoričan je da njegove kolege u Tužilačkom savjetu neće sebi dozvoliti da rad tužilaca svode na nivo ličnih antagonizama.

“Advokatura je sastavni i neraskidivi dio crnogorskog pravnog sistema i kao takva mora i treba da ima svoje predstavnike u Tužilačkom i Sudskom savjetu. Uloga advokata u Tužilačkom savjetu neće dovesti u pitanje objektivnu odluku u slučaju bilo kog tužioca”, zaključio je Begović.

Podsjeća da je od avgusta prošle godine veliki broj advokata prešao na važne i odgovorne funkcije u državi – od ministara do pomoćnika ministara, savjetnika, direktora direktorata, što, prema njegovom mišljenju, pokazuje da su advokati odgovorni i profesionalni ljudi, jer je za tako značajne državne funkcije morala postojati preporuka da se radi o časnim pojedincima.

“Dovoditi advokate u sumnju u slučaju svake njihove aktivnost mimo profesije je samo želja da se predstave kao neko kome ne pripada ništa mimo advokatske djelatnosti”, smatra Begović.

Sljedeće sedmice nadležni skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu provjeriće da li svih 16 kandidata ispunjavaju uslove tražene konkursom.

Izmijenjeni Zakon o državnom tužilaštvu Skupština Crne Gore usvajala je dva puta. Prvo 12. maja, ali je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović odbio da ga potpiše i vratio ga parlamentu na ponovno odlučivanje. Skupštinska većina, koja ima jedan glas prednosti u odnosu na opoziciju, ponovo ga je usvojila 27. maja.

Đukanović je u obrazloženju kojim je odbio da potpiše Zakon ocijenio da je „donošenjem tužilačkog zakona ugrožen ustavno pravni sistem Crne Gore, jer Ustav ne dozvoljava da parlamentarna većina ili izvršna vlast uspostavlja kontrolu nad sudskom vlašću“.

Istovjetan Zakon, nakon što ga je parlament ponovo usvojio, morao je da potpiše po sili zakona.

Cilj izmjena zakona su smjene čelnih ljudi u tužilačkoj organizaciji, čemu je nova vlast prilagodila izmjene još nekih zakonskih propisa. Glavni cilj im je da se riješe glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića. Novim odredbama Zakona vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, tri člana Tužilačkog savjeta ili ministar pravde mogu da pokrenu postupak za njegovu smjenu.

Aktuelna vlast tvrdi da su promjene u tužilačkoj organizaciji jedini način za efikasnu borbu protiv kriminala i korupcije.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije