Povežite se sa nama

Vijesti

POLITIKO: Varhelji favorizuje Srbiju, uprkos njenom slabom napretku

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Dok se evropski lideri pripremaju da se sastanu sa svojim zapadnobalkanskim kolegama na sjutrašnjem samitu u Sloveniji, gdje bi, trebalo da bude riječi o evropskoj perspektivi za šest balkanskih zemalja, komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji, iako mu je namjera da promoviše podjedanke šanse svih da uđu u Uniju, zagovara kandidaturu jedne zemlje prije svih – Srbije, i to uprkos činjenici da Beograd nije uspio da ostvari napredak po ključnim pitanjima, a u nekima je čak nazadovao, prema organizacijama koje prate demokratiju, piše Politiko.

Varheljijev pristup i Zapadnom Balkanu i Turskoj razlikuje se od pristupa mnogih zemalja Unije. Takođe je u oštroj suprotnosti sa instrukcijama predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, koje je dala kada je stupila na dužnost 2019. godine. Poštovanje ljudskih prava i vladavine prava trebalo bi da bude osnova za našu međunarodnu saradnju“, napisala je tada Fon der Lajen u pismu Varheljiju.

Međutim, Varheljijev stav se poklapa sa jednom zemljom EU – njegovom Mađarskom. Mađarski premijer Viktor Orban više puta je odbacio gledišta institucija kada se radi o vladavini prava i demokratiji, najviše kada su bile kritike na račun njegove vlastite vladavine. Pozdravio je evropske aspiracije Srbije, čiji predsjednik je njegov saveznik Aleksandar Vučić, navodi Politiko i dodaje da obojicu lidera optužuju za autoritarne tendencije. No, ostaje pitanje da li Varheljijevi napori mogu značajno da promijene izglede Srbije ili bilo koje druge zemlje za ulazak u Uniju.

Lideri EU donose velike odluke o proširenju i, kako se pokazalo, imaju teškoće da se slože čak i oko blagog saopštenja za sjutrašnji samit, među njima nema mnogo entuzijazma za proširenje kluba u skorije vrijeme.

Varheljijev pristup, ocjenjuje Politiko, rizikuje da ugrozi položaj Evropske komisije među zemljama EU i kredibilitet EU među liderima na Zapadnom Balkanu, regionu od ključne strateške važnosti za 27-člani blok, u kojem Rusija, Kina, Turska i zalivske zemlje nastoje da povećaju uticaj.

Varhelji, koji je prethodno bio mađarski ambasador u EU, odbio je da govori za Politiko, ali je u pisanim odgovorima branio svoj rad, uključujući i onaj koji se tiče vladavine prava. Podsjetio je da je nadgledao kreiranje nove metodologije za zemlje kandidate, u kojoj se veći fokus stavlja upravo na vladavinu prava.

No mađarski komesar jasno je stavio svom osoblju do znanja da želi da podstakne kampanju Beograda za ulazak u EU.

– Komesar Varhelji je kao prioritet postavio ubrzavanje pristupnih pregovora sa Srbijom – napisao je osoblju u mejlu u februaru vršilac dužnosti šefa Generalnog direktorata za susjedstvo i pristupne pregovore Mačjej Popovski i dodao da „mada to najpre zavisi od reformi u Srbiji, potrebno je da mi sa EU strane budemo spremni da krenemo napred čim Srbija pokaže neophodni progres“.

Ali, Varheljijev tim se ne oslanja samo na Beograd u ovoj igri, navodi Politiko.

Njegov kabinet, i nekoliko njegovih povjerljivih saradnika, pokušali su da izbrišu ili zamažu jezik u zvaničnim tekstovima o neuspjesima Srbije u demokratiji, prema zvaničnicima i internim dokumentima.

To je, dodaje Politiko, u suprotnosti sa brojnim procjenama o vladavini prava u Srbiji nevladinih organizacija i nezavisnih analitičara. Fridom haus je 2021. Srbiju stavio u kategoriju „djelimično slobodnih“ zemalja, navevši da je „vladajuća Srpska napredna stranka malo po malo nagrizala politička prava i civilne slobode, vršeći pritisak na nezavisne medije, političku opoziciju i organizacije civilnog društva“.

I mada je Srbija u procesu pristupnih pregovora od 2014. godine, kotira se po indeksu Fridom hausa kao i zapadnobalkanske zemlje koje još nijesu počele pregovore o članstvu – Albanija i Sjeverna Makedonija.

Prema posljednjem Indeksu demokratije lista Ekonomist, Srbija je ostvarila najgori rezultat od 2006. – od kada taj indeks postoji.

Uprkos tome, prema dva zvaničnika Komisije, Varheljijev kabinet je unaprijedio procjenu koja se odnosi na Srbiju, kako bi dao pozitivniji pogled na pitanja vladavine prava u ovogodišnjem nacrtu izvještaja o proširenju, koji ocjenjuje napredak zemalja kandidata, a koji je trenutno u izradi, piše Politiko.

Upitan o promjenama koje se tiču procjene Srbije, Varhelji je u imejlu rekao da je „ocjena napretka zemalja na evropskom reformskom putu predmet dugog procesa, sa konačnom odlukom koju donosi veće (koledž) komesara“.

Rekao je da je to politički proces, kako i dolikuje jednoj „geopolitičkoj Komisiji“, kao i da se prioriteti EU na Zapadnom Balkanu u potpunosti odražavaju u izvještaju. Ali, ovo nije prvi put da je kabinet komesara pokušao da zaobiđe stručno mišljenje o Srbiji.

U junu ove godine, Varheljijevo odjeljenje takođe se usprotivilo opisu sopstvene ocjene Komisije o vladavini prava u Srbiji, koju je Evropski revizorski sud nazvao „mračnom“, prema dokumentu koji je poslat sudu. Sam Varhelji se u propratnom pismo požalio na „seriju citata određenih akademaca“ u revizorskom izvještaju i tražio od njih da razmotre njihovo korišćenje. I dok nije baš bio oduševljen citiranjem akademskih stručnjaka u zvaničnom izvještaju, jedva je dočekao da ponudi svoj optimistični pogled na dosije Beograda.

– Potpuno je jasno da je reformski proces u Srbiji dobio novi zamajac – rekao je on prošlog mjeseca u intervjuu za mađarski provladin dnevnik Magyar Nemzet.

Tokom pristupnog procesa, zemlje kandidati rade sa Komisijom na usaglašavanju sa standardima EU, kroz različita poglavlja, koja su grupisana u klastere, poput unutrašnjeg tržišta, zelene agende i fundamentalnih reformi, podsjeća Politiko. Osoblje Komisije kaže, navodi list, da postoji pritisak da se prebrzo ide u slučaju Srbije.

„Mnogo je pritiska“ da se otvore novi klasteri za Srbiju, rekao je jedan zvaničnik Komisije, navodeći da je od njih traženo da idu prečicama i to brzo.

Upitan kako tumači kritike da previše gura kandidaturu Srbije, uprkos nedostatku efikasnog napretka, Varhelji je odgovorio: „Guram napred agendu proširenja cijelog Zapadnog Balkana: Albanije, BiH, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije“.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije