Povežite se sa nama

Vijesti

PREVAZILAŽENJE KRIZE VLASTI: Manjinska vlada koju bi podržao DPS jedno od rješenja

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Formiranje manjinske vlade jedna od opcija ako ne bude nastavka pregovora o rekonstrukciji. Analitičar Dragiša Janjušević ocjenjuje da se priprema teren za pregrupisavanje političkih subjekata i formiranje nekih novih

Ako razgovori parlamentarne većine o rekonstrukciji kabineta premijera Zdravka Krivokapića ne budu nastavljeni, jedno od rješenja za prevazilaženje višemjesečne krize vlasti moglo bi da bude formiranje manjinske vlade.

Kako “Vijesti” nezvanično saznaju, simpatije za taj koncept ima i dio međunarodnih partnera.

Jedna od opcija, prema nezvaničnim informacijama, jeste i da takvu vladu podrže Demokratska partije socijalista (DPS) i ostale opozicione stranke.

Opozicija je u više navrata pozivala na formiranje manjinske vlade koja bi trebalo da pripremi uslove za vanredne parlamentarne izbore.

Predsjednik Skupštine i lider Demokrata, Aleksa Bečić, kazao je juče, odgovarajući na pitanje da li se u ovom trenutku može govoriti o formiranju manjinskog kabineta, da poštuje izbornu volju građana i da smatra da Vladu treba osnažiti rekonstrukcijom, uz ulazak manjinskih partija u nju.

Bečić
Bečićfoto: Skupština.me/Igor Šljivančanin

”Neki drugačiji aranžmani koji bi značili prekrajanje izborne volje građana Crne Gore, uvijek će naići na veliki otpor i kod mene i kod partije koju predvodim”, poručio je on.

Potencijalne promjene u vlasti prekjuče je zagonetno nagovijestio i lider GP URA i vicepremijer Dritan Abazović, koji je, najavljujući posjetu specijalnog izaslanika SAD Gabrijela Eskobara Crnoj Gori (10. novembra), kazao da očekuje možda otvaranje “neke druge povoljnije perspektive za sve građane”.

”Očekujem da Eskobar prenese poruke o kojima smo nedavno razgovarali u Vašingtonu. Mislim da će neke stvari za građane biti interesantne. Očekujem iznenađujuće pozitivne pomake. Očekujem ih i nekako ih najavljujem, ali nije na nama da to prenesemo…”, saopštio je Abazović novinarima, ne želeći da precizira na šta misli.

Profesor na Univerzitetu u Bostonu i bivši crnogorski diplomata, Vesko Garčević, kazao je prošle sedmice “Vijestima” da su povod Abazovićeve posjete SAD možda razgovori o rekonstrukciji vlade.

”Mislim da će se u tom pogledu tražiti mišljenje američke strane”, rekao je on.

Na pomoć međunarodne zajednice u rješavanju blokade vlasti pozivaju iz Demokratskog fronta (DF).

Jedan od lidera tog saveza, Nebojša Medojević, saopštio je da međunarodni faktori treba da omoguće dijalog vlasti i opozicije za pripremu izbora.

Odgovarajući na pitanje može li se očekivati da SAD posreduju u dijalogu o rješavanja krize vlasti, lider Demokrata Bečić je juče rekao da “sami moramo” rješavati probleme.

”Ne možemo očekivati da nam međunarodni partneri rješavaju nešto što je u našem dvorištu. Možemo očekivati da nam oni pomažu na evropskom i evroatlantskom putu, da afirmišu unapređivanje svih reformskih procesa, da budu istinski prijatelji i partneri kakvi jesu i Eskobar i SAD, ali sami moramo rješavati pitanja”, istakao je on u izjavi novinarima na Cetinju.

Direktor Centra za političku edukaciju, Dragiša Janjušević, ocijenio je da predstojeća Eskobarova posjeta neće rezultirati ničim suštinski važnim u smislu velikih političkih promjena, odnosno važnije prekompozicije političkih činilaca u Vladi.

Janjušević
Janjuševićfoto: PR Centar

”Pretpostavljam da će njegova posjeta biti u funkciji osnaživanja određenih segmenata javnih politika, kao što su borba protiv korupcije i organizovanog kriminala, te projekat ‘Evropa sad’, koji je najavio ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić. Time bi se ‘kupilo’ određeno vrijeme za trajanje aktuelnog modela Vlade u, recimo, narednih godinu-godinu i po dana, do predsjedničkih izbora. Status kvo Vlade može biti usmjeren u pravcu pripreme za vanredne parlamentarne izbore, koji bi se mogli poklopiti s predsjedničkim izborima na proljeće 2023. godine”, ističe Janjušević.

Iako su predstavnici vladajućih partija u više navrata isticali da su uvijek za dijalog, u ovom trenutku malo je izvjesno da će pregovori o “osvježavanju” Vlade biti nastavljeni.

Posljednji sastanak premijera Krivokapića i predstavnika parlamentarne većine održan je 6. oktobra. Krivokapić je tada predložio da rekonstruisana Vlada ima 16 ministarstava i tri potpredsjednika.

Iako je dogovor bio da se partije izjasne o njegovom predlogu do 8. oktobra, kako bi se dva dana kasnije zauzeo zajednički stav i prešlo na razgovore o modelu rekonstrukcije, to se nije desilo.

Malo je izvjesno da će biti nastavljeni pregovori o rekonstrukciji, posljednji sastanak održan 6. oktobra
Malo je izvjesno da će biti nastavljeni pregovori o rekonstrukciji, posljednji sastanak održan 6. oktobrafoto: Luka Zeković

DF je nakon toga počeo sve glasnije da zagovara ulazak svojih lidera u Vladu, dok su iz GP URA poručili da prije nastavka razgovora prvo treba uraditi analizu rada Vlade.

Lider GP URA prekjuče je saopštio da nema pomaka po pitanju rekonstrukcije, te da misli da je ta priča – “aterirala”.

S druge strane, iz Demokrata poručuje da očekuju nastavak dijaloga o rekonstrukciji.

”Ko nije za dogovor, taj ne poštuje izbornu volju građana i doprinosi nedovoljnom stepenu stabilnosti parlamentarne većine, Skupštine, Vlade i institucija sistema”, naglasio je Bečić.

Janjušević smatra da skori vanredni izbori, kojima su neki akteri vlasti ranije prijetili, nisu rješenje aktuelne krize, jer, prema njegovim riječima, ne bi promijenili ništa.

”Tri subjekta koja podržavaju Vladu (‘Za budućnost Crne Gore’, ‘ Mir je naša nacija’ i ‘Crno na bijelo’) opet bi morali da sjednu za sto i dogovaraju se o novom kabinetu. To bi proizvelo politički maraton i neku vrstu agonije i iscrpljivanja, ali se ništa ne bi promijenilo nabolje…”, naglašava Janjušević, dodajući da mu se čini da se trenutno priprema teren za pregrupisavanje političkih subjekata, ali i formiranje nekih novih.

Premijer Krivokapić kazao je sinoć na TVCG da razmišlja o formiranju demohrišćanske stranke, koja bi mogla, kako je naveo, da pomiri dva jaka ekstremizma.

”Da bi se politička slika u Crnoj Gori promijenila, mora da postoji neka jaka partija centra. To pokazuju sva istraživanja. Ta partija može da pomiri dva jaka ekstremizma i na neki način anulira njihovo djelovanje”, poručio je Krivokapić.

Brisel ne želi DF u Vladi

Najava rekonstrukcije Vlade, uključujući mogućnost u kojoj bi DF bio dio nove izvršne vlasti, izaziva zabrinutost kod mnogih evropskih zvaničnika koji se direktno bave pitanjima zapadnog Balkana – piše Radio Slobodna Evropa (RSE).

Kako navode, više njihovih evropskih sagovornika istaklo je da nije u praksi EU zvaničnika da se miješaju u unutrašnja pitanja suverenih država, ali da se otpor Brisela prema DF-u tiče mogućnosti usporavanja reformi, te da se stoga želi na vrijeme poslati jasna poruka da iz Brisela ne gledaju sa simpatijom na ovaj politički savez.

Na sljedećim izborima pitanje Đukanovićeve političke sudbine

Janjušević ukazuje da bi uoči ili nakon narednih izbora mogli očekivati i reforme u DPS-u.

”Biće vjerovatno otvoreno i pitanje političke sudbine lidera te partije i predsjednika države Mila Đukanovića, tj. da li će on biti politički i partijski funkcioner nakon toga. To pitanje bi moglo eventualno da otvori suštinske reformske procese u DPS-u, a ne – kao što smo to do sada gledali – kozmetičke reforme. Tako bi se omogućilo otvaranje koalicionog kapaciteta DPS-a, koji ta partija sad – bez obzira na svoju snagu – nema zbog Đukanovića”, navodi Janjušević.

Premijer: Model ekspertske Vlade dobio punu afirmaciju

Zdravko Krivokapić je sinoć na RTCG potvrdio da će specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za zapadni Balkan Gabrijel Eskobar posjetiti Crnu Goru 10. novembra i sastati se i sa njim.

On je kazao da ga je o tome informisao ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, po povratku iz SAD.

Krivokapić je kazao da je model ekspertske Vlade dobio punu afirmaciju, bez obzira što je kritikovan i što je od početka imao svoje protivnike. “To je model koji garantuje dobru tranziciju i preduzimanje reformskih koraka koje ova Vlada radi. Ova Vlada ne vodi nijednu politiku političkih partija. Ona vodi javne politke koje treba da omoguće bolju budućnost svojih građana”, kazao je premijer.

Krivokapić
Krivokapićfoto: Gov.me/Saša Matić

On je poručio da je otvoren za sve razgovore, što je, kako je istakao, pokazao u dva kruga razgovora sa predstavnicima parlamentarne većine, prenosi Portal RTCG. “U ta dva kruga sam osjetio jednu atmosferu koja je mogla da se pretvori u jednu konkretizacju, a zašto to nije tako, treba pitati jednu drugu stranu. Ta skupštinska većina prvo treba da se dogovori. U predlozima se vidi raznolikost”, naveo je Krivokapić.

Smatra da je moguće ujediniti različite ideologije. “Naše jedinstvo treba da bude programsko, a ne političko. Niko nije rekao da ima nešto protiv sporazuma potpisanog 9. oktobra 2020, koji je omogućio funkcionisanje ove Vlade, niko nije osporio da trebamo brže ići i imati odgovore na evropskom putu, ni da je borba protiv organizovanog kriminala i korupcije prioritet”, naglasio je Krivokapić.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije