Povežite se sa nama

Politika

SKUPŠTINA: Rijetke kazne za nedolično ponašanje poslanika

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Varnice na skupštinskim zasjedanjima, kako u prethodnim, tako i u ovom sazivu, su česta pojava, a ipak, izricanje kazni je rijetkost. Kazna je na prvoj sjednici novog saziva, 25. marta ove godine izrečena poslaniku i lideru Liberalne partije Andriji Popoviću zbog bacanja skupštinskog Poslovnika. On je odmah kažnjen, udaljenjem sa te i svih sjednica u narednih 15 dana. U prethodnom sazivu bilo je novčanih kažnjavanja, najčešće za poslanike tadašnje opozicije. Sagovornici Dana iz poslaničkih redova navode da se Etički kodeks poštuje, ali da može i bolje.

Poslanik Demokratske Crne Gore Tamara Vujović je poručila da bez žive parlamentarne debate i aktivnog parlamenta nema ni demokratije.

“Iznošenje različitih mišljenja podrazumijevarazmjenu argumenata, ali su nerijetke situacije da čujemo i „prejake riječi“, što nije osobenost samo crnogorskog parlamenta, već svakog parlamenta. Takođe, u žaru političke borbe, skrene se i sa teme rasprave i čuje se i poneka uvreda. Naravno, sve je pitanje mjere pa i mjere između slobode izražavanja, žive diskusije i govora mržnje ili uvreda. Po Poslovniku Skupštine tu granicu uspostavlja predsjedavajući, koji ima svoje nadležnosti, ali i načine da zaustavi ili sankcioniše takve govornike, izricanje opomene, oduzimanje riječi, udaljavanje sa sjednice”, kaže Vujović.

Navodi i da u novom sazivu nije bilo često izricanje ovih mjera, što kazuje na to da se pravila uglavnom poštuju i sve je bilo u granicama parlamentarnog dijaloga.

“Ako bi neki poslanik smatrao da je prekršen Etički kodeks, tj. da je narušen član 7. Etičkog kodeksa, da su kolege narušile njegov integritet ili ugled, mogao bi da podnese prijavu da je Etički kodeks prekršen. Prema mojim saznanjima, takve prijave nisu podnošene u ovom sazivu”, kaže Vujović.

Podsjeća da je odgovornost poslanika da djeluje u javnom, ne privatnom interesu.

“Obavezan je i da bude objektivan, nepristrasan, da obavlja funkciju bez diskriminacije. Donošenje etičkih regulativa je važno za povratak povjerenja u vršioce javnih funkcija, kao i za povećanje transparentnosti načina na koji rade izabrani predstavnici naroda, jer postoji nepovjerenje u poslanike, u smislu konflikta interesa, njihovih primanja, korišćenja zaštićenih informacija. Svjedoci smo da su sada sve te informacije dostupne, čak se i objavljuju u medijima, plate, putni troškovi”, objašnjava Vujović.

Ona ukazuje da je član 8. Etičkog kodeksa koji nalaže da svaki poslanik vodi računa da ne degradira funkciju koju obavlja i da štiti svoj ugled i ugled institucije, veoma važan.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS), Amer Smailović je u izjavi za Dan kazao da je Skupština dom demokratije i kao takva bi trebalo da ima značajnu ulogu u kreiranju ambijenta za slobodu govora i sveukupnu demokratizaciju društva.

“Dešava se da sjednice Skupštine ponekad prerastu u žustre rasprave, ali ukupan utisak je da se poslanici pridržavaju pravila ponašanja i da poštuju kredibilitet i dostojanstvo svojih kolega. Pravila ponašanja poslanika koja su definisana Etičkim kodeksom Skupštine Crne Gore se uglavnom poštuju”, kazao je Smailović.

Navodi da tome u prilog ide i podatak da Odboru za ljudska prava i slobode prošle godine nije dostavljena nijedna prijava za kršenje Etičkog kodeksa poslanika.

“Etički kodeks mora biti, između ostalog, instrument preventivnog karaktera, da spriječi kršenje pravila i da na taj način utiče na jačanje povjerenja građana u rad Skupštine”, podvlači on.

Poslanica Vujović navodi da bi svaki poslanik trebalo da vodi računa da ne degradira funkciju koju obavlja i da štiti svoj ugled i ugled institucije.

“Na primjer, slučaj odbornika u Kotoru, koji je i snimljen u vršenju nedostojnog djela, nije dobio svoj epilog, koliko znam. Zabrana korupcije, otvorenost ka medijima, takođe zauzimaju značajno mjesto u kodeksu. Što se tiče načina ponašanja i nadležnog skupštinskog tijela, a to je Odbor za ljudska prava, smatram da bi bolje rješenje bilo da postoji Etički komitet ili savjet, sastavljen od članova cijelog političkog spektra, da bi se na najmanju mjeru sveo princip „nezamjeranja” ili političkog glasanja”, ističe ona.

Kako kaže, ako je kodeks prekršen, to treba beskompromisno da naiđe na osudu.

“U dijelu sankcija, opomena i javna opomena na sajtu Skupštine, po mom mišljenju su blage mjere, koje ne dovode do iznjena ponašanja, niti su dovoljno snažne da spriječe nedozvoljena ponašanja. Trebalo bi posebno povesti računa o kodeksu ponašanja u vrijeme izbornih kampanja, jer je to vrijeme povećanih političkih tenzija, targetiranja, plasiranja neistina. To je izraženo kroz mreže bezimenih botova, društvene mreže, ali posebnu težinu uvijek bi trebalo da imaju riječi izgovorene od kolega političara, koje imaju veću odgovornost za javno izrečenu riječ”, kaže Vujović.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije