Povežite se sa nama

Vijesti

SLOBODAN PRISTUP INFORMACIJAMA: Zakon najviše kršile Bratić, Borovinić-Bojović i Praščević-Milačić

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Analizom konkretnih organa vlasti, protiv kojih je podnijeto najviše žalbi, zapaženo je da u nepostupanju po zahtjevu za slobodan pristup informacijama prednjače: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta sa 248, Ministarstvo zdravlja sa 145 i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore sa 58 žalbi

Period od januara do oktobra ove godine karakterisalo je učestalo nepostupanje organa vlasti po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, u čemu su prednjačili resori ministarki Vesne Bratić i Jelene Borovinić-Borović i Generalni sekretarijat Vlade kojim rukovodi Žana Praščević-Milačić, navodi se u analizi Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP).

Savjet Agencije u postupku odlučivanja po izjavljenim žalbama u oblasti slobodnog pristupa informacijama konstatovao je trend rasta žalbi zbog povreda pravila postupka, zbog čega je izvršena adekvatna analiza stanja, sa akcentom na ćutanje administracije, odnosno nepostupanje organa vlasti po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, navode iz AZLP.

– Period od 1. januara do 1. oktobra 2021. godine karakterisalo je učestalo nepostupanje organa vlasti po zahtjevima za slobodan pristup informacijama, što je rezultiralo sa 819 usvojenih žalbi zbog povrede pravila postupka – navodi se u analizi Savjeta AZLP.

Analizom konkretnih organa vlasti, protiv kojih je podnijeto najviše žalbi, zapaženo je da u nepostupanju po zahtjevu za slobodan pristup informacijama prednjače: Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta sa 248, Ministarstvo zdravlja sa 145 i Generalni sekretarijat Vlade Crne Gore sa 58 žalbi.

Savjet Agencije je, shodno svojim nadležnostima, u svim navedenim predmetima prethodno uputio dopise prvostepenim organima i donio odluke kojima je naložio donošenje rješenja, odnosno postupanje po zahtjevima za slobodan pristup informacijama. U odnosu na odluke AZLP evidentno je da prvostepeni organi nastavljaju sa praksom nedonošenja rješenja, odnosno nepostupanja po odlukama Agencije.

Najdrastičniji primjer ignorisanja zakonskih obaveza ministarstva kojim rukovodi Vesna Bratić je akcija „sječe direktora“ u školama kada je u jednom danu donijeto stotine rješenja o razrješenju rukovodioca u osnovnim i srednjim školama.

Ministarstvo je u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama (SPI) bilo u obavezi da u roku od 15 dana sva ta rješenja učini dostupnim na svom sajtu, što je Bratić ignorisala. Čak je i nakon izvršenog inspekcijskog nadzora i nalaza inspektora početkom septembra u kojem je konstatovano kršenje zakona i naloženo objavljivanje pomenutih rješenja, resor ministarke Bratić nastavio ignorisanje ove zakonske obaveze.

Iz Savjeta AZLP navode da je, pošto je nadzor nad sprovođenjem zakona u smislu člana 46 Zakona o slobodnom pristupu informacijama u nadležnosti Ministarstva javne uprave, odnosno Upravne inspekcije, u skladu sa svojim nadležnostima odlučio da podnese inicijative za pokretanje prekršajnih postupaka u slučajevima kada se nastavlja praksa nedonošenja rješenja, odnosno nepostupanja po nalozima Savjeta Agencije.

– U cilju prevazilaženja postojeće situacije, cijeneći da razlozi ćutanja nijesu opravdani, te da građani kao i nevladin sektor trpe u postupku ostvarivanja prava na slobodan pristup informacijama Savjet Agencije je odlučio da u svim predmetima zbog ćutanja administracije inicira postupak inspekcijskog nadzora kod nadležne Upravne inspekcije – naodi se u saopštenju objavljenom na sajtu AZLP.

Takođe, Savjet Agencije je ocijenio da je u cilju proaktivnosti prvostepenih organa, a u susret donošenja novih zakonskih rješenja u oblasti slobodnog pristupa informacijama, potrebno AZLP-u dati nadležnosti da direktno postupa u pravcu sankcionisanja nepostupanja prvostepenih organa, kroz ovašćenje za podnošenje prekršajnih naloga.

Savjet ukazuje i da su analizom predviđenih novčanih kazni za pravna i odgovorna lica u pravnim licima, koje se kreću od 500 do 20.000 eura za pravno lice, i 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, došli do uvjerenja da bi se na taj način postigla veća transparentnost organa vlasti i u svakom slučaju smanjio trend ćutanja uprave.

Pozitivna ocjena za izmjene zakona o SPI

Evropska komisija (EK) pozitivno je ocijenila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), saopštila je ministarka javne uprave, digitalnog društva i medija Tamara Srzentić.

Iz EK, kako je kazala Srzentić, naveli su da će, ako bude usvojen u sadašnjoj verziji, zakon značajno poboljšati pristup informacijama u Crnoj Gori.

Srzentić je na Tviteru navela da je taj prijedlog izmjena i dopuna Zakona, kao i akcioni plan za bolju implementaciju zakona, nastao u inkluzivnom procesu sa predstavnicima civilnog sektora.

– Cilj nam je ne samo usklađivanje zakona sa najboljim međunarodnim i evropskim praksama u toj oblasti, već i otklanjanje uočenih blokera i izazova koje Zakon o SPI proizvodi u praksi – napisala je ona.

Izvršna direktorka MANS-a, Vanja Ćalović-Marković, je krajem septembra na konferenciji održanoj povodom međunarodnog dana posvećenog slobodnom pristupu informacijama, kazala da je novi Zakon o SPI „samo jedna lijepa teorija“.

– Kada je čujete prvi put, ona zaista zvuči odlično. Ali, ja ovo čujem deseti put. A u praksi se ne dešava ništa. Lijepa teorija kaže da se podaci proaktivno objavljuju, tako da građani ne moraju čak ni da podnose zahtjeve. U praksi se dešava da ni po postojećem zakonu, koji nije previše liberalan, organi ne objavljuju informacije – kazala je tada Ćalović-Marković.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije