Povežite se sa nama

Ekonomija

SVJETSKA BANKA: Dobro analizirati smanjenje dažbina da ne bude problema

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Šef kancelarije SB za Crnu Goru Kristofer Šeldon tvrdi da najavljena poreska reforma ima potencijal da poveća zaposlenost i smanji sivu ekonomiju, ali je važno da bude potkrijepljena potrebnim analizama i da ne dovede do gubitka prihoda s obizorom na ograničeni fiskalni prostor i potrebu smanjenja visokog javnog duga

Svjetska banka (SB) smatra da najavljena poreska reforma Ministarstva finansija i socijalnog staranja ima potencijal da poveća zaposlenost, smanji sivu ekonomiju i nejednakost dohotka, ali je važno da bude pažljivo koncipirana i potkrijepljena potrebnim analizama i da ne dovede do gubitka prihoda s obzirom na ograničeni fiskalni prostor Crne Gore i potrebu smanjenja javnog duga koji je i dalje visok.

To je za “Vijesti” kazao šef kancelarije SB za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Kristofer Šeldon.

Novom poreskom reformom koju je nedavno najavio ministar finansija Milojko Spajićplanirano je da se od 1. januara naredne godine ukinu doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, uz povećanje minimalne zarade na 450 eura i progresivno oporezivanje zarada i dobiti.

”Smatramo da ova ključna strukturna reforma, koju je najavilo Ministarstvo finansija, ima potencijala da poveća zaposlenost u formalnom sektoru i rast u Crnoj Gori, kao i da smanji neformalni sektor i nejednakost dohotka. Crna Gora ima jedan od najvećih nivoa oporezivanja rada u regionu usljed visokih stopa doprinosa za socijalno osiguranje, čime se ograničava otvaranje radnih mjesta u formalnom sektoru. Kako svi crnogorski građani imaju pristup zdravstvenom osiguranju, efikasnije je da se ono finansira iz opštih prihoda, umjesto da se cjelokupni teret njegovog finansiranja stavlja na formalno zaposlene, koji čine nešto malo preko jedne trećine radno sposobnog stanovništva”, kazao je Šeldon.

On kaže da s obzirom na niske stope poreza na dohodak fizičkih lica i poreza na dobit pravnih lica od devet procenta i nepostojanje progresivnosti kod stopa poreza na dohodak fizičkih lica, postoji prostor za finansiranje reforme na način koji je neutralan po prihode, što je od suštinskog značaja za nastavak na ključnom putu oprezne fiskalne politike.

”Srž reforme je u skladu sa nedavnim preporukama SB, zasnovanim na analizi iz izvještaja ‘Crna Gora: Rast i radna mjesta’, a koja je objavljena u junu 2021. godine. Konkretno, naš izvještaj preporučuje smanjenje doprinosa za socijalno osiguranje i finansiranje doprinosa iz većih marginalnih poreskih stopa za one sa većim dohotkom (progresivno oporezivanje dohotka fizičkih lica). U njemu je i preporučeno uvođenje neoporezivog dijela dohotka fizičkih lica za one sa niskim primanjima, a koje je omogućeno u zemljama Evropske unije i drugim zemljama Zapadnog Balkana, kako bi se dodatno smanjilo oporezivanje formalnog rada za ovu grupu”, objasnio je Šeldon.

Rizici

Iz SB su kazali da nekoliko zemalja Latinske Amerike, koje su imale uporedivo visoke nivoe oporezivanja rada, imaju pozitivna iskustva u prethodnim godinama sa sličnim reformama finansiranja dijela doprinosa za socijalno osiguranje većim stopama poreza na dohodak.

Šeldon ističe da je važno da je reforma osmišljena na tako da ne dovede do gubitka prihoda, s obzirom na ograničeni fiskalni prostor Crne Gore i potrebu za daljim smanjenjem javnog duga, koji je i dalje visok.

Stoga bi reforma trebalo da bude pažljivo koncipirana i potkrijepljena potrebnim analizama. Predviđeno povećanje oslobođenja dohotka od poreza na dohodak fizičkih lica do 700 eura će koristiti i onima sa višim primanjima, a to može dovesti do značajnijeg gubitka prihoda. Pored toga, značajno povećanje minimalne zarade bi uticalo na zarade u javnom sektoru i potrošnju za penzije i dovelo bi do pritiska inflacije. Dakle, ako su dobro osmišljene i sprovedene, trenutno niske stope poreza na dohodak i ograničeno korišćenje akciza na štetne proizvode ili oporezivanje aktivnosti koje negativno utiču na životnu sredinu, daju dovoljno prostora da se zamijeni visoko oporezivanje rada sa oblicima oporezivanja na način koji je neturalan po prihode, a time podržava zapošljavanje u formalnom sektoru i posljedično ekonomski rast”, istakao je Šeldon.

On je kazao da je reforma koju je najavilo Ministarstvo finansija izuzetno sveobuhvatna i da zahtijeva jednako sveobuhvatnu pripremnu analizu.

”Iako je vrlo teško da se napravi empirijska simulacija punog uticaja reforme, trebalo bi procijeniti i potencijalni uticaj od većeg nivoa minimalne zarade na odvraćanje od zapošljavanja u formalnom sektoru u onoj mjeri u kojoj je to moguće – da li produktivnost velikog broja radnika pada ispod novog nivoa minimalne zarade? Koliko je trenutno rasprostranjeno koriščenje neformalne dopune (minimalne) zarade (dio zarade na ruke) i da li će ga reforma uvesti u formalne tokove? Ova pitanja bi trebalo razmotriti prije finaliziranja koncipiranja reforme”, preporuka je SB.

Nužna reforma sektora zdravstva

U SB smatraju da uvođenje progresivnosti kod oporezivanja dohotka i povećanje namjenskih poreza koji se nameću za štetne proizvode kao što su duvan, alkohol i šećer, ako je dobro osmišljeno, može da dâ dovoljne opšte prihode da bi se finansirala zdravstvena zaštita.

”Zdravstveni sistem Crne Gore omogućava pristup svim građanima i isti kvalitet zdravstvene zaštite bez obzira na iznos plaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje. Pored toga, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore ima postojane deficite, koji su se finansirali iz opštih prihoda države i nagomilao je značajan iznos neisplaćenih obaveza. Biranje opcije da se zdravstvena zaštita finansira iz opštih poreza i time uklanja njeno opterećenja sa zaposlenih u formalnom sektoru, ohrabruje novo zapošljavanje”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Šeldon je objasnio da pitanja koja se odnose na postojanje deficita Fonda za zdravstveno osiguranje ne potiču od izvora finansiranja, već od njegove strukture i njegovog upravljanja, uključujući sistem podsticaja za smanjenje nedjelotvorne potrošnje ljekova, a da se pritom ne dovode u pitanje kvalitet zdravstvenih usluga.

”Stoga, obezbjeđivanje boljeg kvaliteta zdravstvene zaštite za sve bi zahtijevalo reforme u sektoru zdravstva”, poručio je predstavnik SB.

Uvođenje progresivnosti kod oporezivanja dohotka i povećanje namjenskih poreza koji se nameću za štetne proizvode kao što su duvan, alkohol i šećer, ako je dobro osmišljeno, može da dâ dovoljne opšte prihode da bi se finansirala zdravstvena zaštita.

Podrška reformama koje doprinose fiskalnoj stabilnosti

Šeldon je kazao da je SB podžavala Vladu u primjeni brojnih reformi u prethodnih nekoliko godina koje su imale za cilj održavanje makro-ekonomske i fiskalne stabilnosti i podsticanje rasta i otvaranje radnih mjesta.

”SB je u svom izvještaju o rastu i radnim mjestima dala preporuku da bi Crna Gora trebala da smanji oporezivanje rada na način koji je neutralan po prihode tako što će ih finansirani iz većih marginalnih stopa za one sa višim primanjima (progresivno oporezivanje dohotka). Neće samo koncipiranje, već i primjena reformi biti od ključnog značaja za postizanje najboljih rezultata za sve građane Crne Gore”, istakao je Šeldon.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije