Povežite se sa nama

Integracije

UPOZORENJE EK: Hitno formirati pregovaračke timove; DPS – Vlada od imenovanja nije imala sastanak pregovaračke grupe

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Evropska komisija upozorila je vlasti u Crnoj Gori na potrebu hitnog rješavanja problema sa naimenovanjem šefova i članova radnih grupa za poglavlja 23 i 24 – radna mjesta u pregovaračkoj strukturi koja su nakon promjene vlasti ostala upražnjenja.

Crna Gora je nedavno i zvanično prihvatila da pregovara po novoj metodologiji EU, što je odobrio i Savjet EU. Međutim, ključni ljudi koji će voditi pregovore i dalje nijesu imenovani. Iz Kancelarije za evropske integracije ističu da su rješenja blizu.

BEZ KLJUČNIH LJUDI

„Nakon smjene vladajuće većine na izborima u avgustu 2020. godine i formiranja nove koalicije, funkcionisanje administrativnih struktura u oblasti vladavine prava se suočava sa novim izazovima zbog raširenih smjena i promjena na rukovodećim mjestima, što je spriječilo aktivnosti radnih grupa na poglavljima 23 i 24″, navodi se u radnom dokumentu Evropske komisije u koji je Pobjeda imala uvid.

Iz Vladine kancelarije za evropske integracije kažu da rade na formalizovanju odluke o radnim grupama.

“ Tim za poglavlje 24 je formalno zaokružen i odluka se očekuje na Vladi ove sedmice, a uskoro će to biti slučaj i sa timom za poglavlje 23″, kazala je za Pobjedu glavna pregovaračica sa EU Zorka Kordić.

Kordić objašnjava i da su timovi za pregovore u poglavljima 23 i 24 operativni i aktivni na nivou koordinatora još od februara 2021. godine.

„Oni su imenovani za potrebe pripreme najvažnijeg Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost, pa su sve obaveze iz EU agende izvršavane redovno. Ono na čemu trenutno radimo zajedno sa resorima, naročito unutrašnjim poslovima i pravdom, je formalizovanje odluka o radnim grupama na čelu sa novoimenovanim šefovima radnih grupa, kako bi se podvukla jasna politička volja i princip odgovornosti u ime svakog resora. To je ono što je važno za ubrzanje procesa, a na čemu i insistira Evropska komisija, da na nivou rukovodnog kadra demonstriramo vlasništvo nad procesom, jasnu podjelu zadataka i viziju“, ističe Kordić.

Kordić očekuje da će u susret primjeni nove metodologije u pregovorima sa EU biti imenovani i šefovi radnih grupa za ključna poglavlja u pregovorima.

„U kontekstu priprema za primjenu nove metodologije, postupno obnavljamo sastav svih radnih grupa za pregovore. Obnovili smo pozive za članstvo svim relevantnim akterima i objavili javne pozive za učešće civilnog sektora. Tim za poglavlje 24 je formalno zaokružen i odluka se očekuje na Vladi ove sedmice, a uskoro će to biti slučaj i sa timom za poglavlje 23“, zaključila je Kordić.

BEZ SASTANAKA 

Šef kabineta predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, Miodrag Radović poručio je da Vlada, od početka mandata, nije organizovala ni jedan sastanak pregovaračke grupe i nije imenovan ni jedan šef radne grupe ili pregovarač.

„Zamislite kako je Vlada posvećena evropskim integracijama kad od stupanja na dužnost nije održan ni jedan sastanak pregovaračke grupe i nije imenovan ni jedan šef radne grupe ili pregovarač umjesto časnih ljudi koje su na brzinu smijenili, a koji su do sada uspješno pregovarali“, napisao je Radović na Tviteru.

U dokumentu EK o stanju u poglavljima 23 i 24 navodi se i da su nezavisnost i integritet Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) preduslov za progres Crne Gore, koji pored ispunjenja mjerila zavisi i od političke volje vlasti.

Iz Komisije navode da ispunjavanje mjerila ne zavisi striktno od implementacije reprezentativne akcije i strateških dokumenata, već podrazumijeva i snažnu političku volju na nivou Vlade u pogledu prevazilaženja izazova – naročito onih koja se tiču poglavlja 23 i pod nadležnošću su Ministarstva pravde i ljudskih i manjinskijh prava.

„Ovo se odnosi i na odbijanje i osudu bilo kakvog poricanja, relativizacije i pogrešnog tumačenja genocida u Srebrenici“, ističe se u dokumentu.

Na nivou Skupštine, potrebna većina za imenovanja u pravosuđu, prema preporuci EK, mora se osigurati kroz politički dijalog.

„Zakonske izmjene su ključne za uspješne reforme u oblasti vladavine prava i moraju biti usklađene sa evropskim standardima, najboljom praksom i preporukama Venecijanske komisije i uz praćenje širokog i inkluzivnog procesa konsultacija. Ovo se naročito odnosi na mišljenje VK u pogledu zakonodavne inicijative o tužilaštvu“, piše u dokumentu, koji je, djeluje, nastao prije usvajanja izmjena Zakona o Državnom tužilaštvu.

RIJETKA ODUZIMANJA IMOVINE 

Iz EK navode i da će povjerenje javnosti u Agenciju za sprečavanje korupcije zavisiti od napora ASK da obezbijedi integritet, nezavisnost, odgovornost i poboljšanje u donošenju odluka.

„Nezavisnost funkcionisanja i integritet SDT će biti ključni za napredak u poglavljima 23 i 24. Sredstva koja se opredjeljuju za policiju, tužilaštvo i sudstvo su i dalje nedovoljna, a loši uslovi u kojima SDT funkcioniše još nijesu riješeni.“

U dokumentu se preporučuje poboljšanje aktivnosti tužilaštva u istragama visoke korupcije i organizovanog kriminala, koje bi trebalo voditi ,,ubjedljivijim rezultatima u pogledu optužnica, suđenja, presuda, zapljena imovine“, uz ocjenu da bi se efikasnost i kredibilnost mogla unaprijediti preispitivanjem česte upotrebe mehanizma sporazuma o priznanju krivice.

Komisija u radnom dokumentu konstatuje konsolidaciju broja hapšenja, zapljena droge i istraga organizovanog kriminala, zahvaljujući ,,jačanju kapaciteta policije“ i internacionalnoj saradnji.

„Povećan je broj istraga i otkrivanja kriminalom stečene imovine, ali su zapljene rijetke – navodi se u dokumentu uz napomenu da je policija, nakon promjene vladajuće većine, prošla još jednu organizaciju pripajanjem Ministarstvu unutrašnjih poslova i smjenom menadžmenta.

MEDIJI

U dijelu koji se odnosi na slobodu medija konstatuje se da je nastavljen rad na medijskom zakonodavstvu.

“ Transformacija javnog emitera RTCG u nezavisni i profesionalni javni servis zavisiće od očekivanog imenovanja novog Savjeta RTCG – ističe se u dokumentu, uz ocjenu da ,,medijska scena ostaje polarizovana i da je pandemija dodatno pogoršala tešku ekonomsku situaciju novinara i medijskih radnika, stvarajući dodatne rizike za autocenzuru i uticaj vlasnika na uređivačku politiku“.

Promjene u sastavu i načinu rada komisije za praćenje slučajeva nasilja nad medijima trebalo bi, kako se navodi, da dovedu do konkretnih rezultata u pogledu istrage starih slučajeva napada na medijsku imovinu.

„Stvaranje okruženja pogodnog za slobodu medija zahtijeva od vlasti i svih političkih strana da se uzdrže od pritiska na novinare, uključujući i kroz javne izjave“, navodi se u izvještaju.

 

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije