Povežite se sa nama

Vijesti

Vujanović: Granice ne treba mijenjati, te namjere su bile uzrok ratova na Balkanu

Objavljeno

-

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter

Postojeće državne granice ne treba mjenjati. Namjere promjene granica bile su uzrok svih ratova na Balkanu u prošlom vijeku. Primjer rješavanja osjetljivog pitanja granica su sporazumi o granici koje je Crna Gora potpisala sa Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, kazao je bivši predsjednik Crne Gore Filip Vujanovićna osmom Global Baku Forumu, odnosno panelu posvećenom Zapadnom Balkanu.

Vujanović je učestvovao na Global Baku Forumu, u organizaciji Nizami Gandžavi internacionalnog centra iz Azerbejdžana. Govorio je na panelu posvećenom Zapadnom Balkanu, koji je moderirao raniji predsjednik Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija, a na kojem su učestvovali i raniji predsjednici Bugarske Petar Stojanov,  Srbije Boris Tadić, Hrvatske Ivo Josipović, Vlade Česke Jan Fišer i predsjednica Nacionalnog komiteta za Američku vanjsku politiku Suzan Eliot.

Vujanović je, govoreći o perspektivi Zapadnog Balkana, istakao da ona mora biti usmjerena na maksimalnu saradnju i partnerstvo svih zemalja regiona.

– Dva su ključna uslova uslova za to – prihvatanje različitog doživljaja prošlosti uz suživot različitosti kao preduslova za pomirenje i prihvatanje već ustanovljenih granica između država Zapadnog Balkana – istakao je on.

Svaka država, kako je rekao, različito doživljava prošlost i tumači je u svoju korist.

– Treba živjeti u suživotu tih razlika koje ne smijuda sprečavaju saradnju – smatra Vujanović.

Kao najveći izazov na regionalnom planu Vujanović je istakao pitanje odnosa Srbije i Kosova, koje, smatra, može biti riješeno jedino posredstvom dijaloga i uključivanjem međunarodne zajednice.

– Rješavanje ovog pitanja mora biti potreba i interes građana i ekonomija Srbije i Kosova, koji moraju uspostaviti saradnju bez obzira na komplikovano pitanje obostranog priznanja – naglasio je Vujanović.

Govoreći o načinu na koji bi saradnja na Zapadnom Balkanu trebalo biti uspostavljena, Vujanović je istakao je da je najbolji model za njeno ostvarivanje poštovanje prethodno postignutih dogovora Zapadnog Balkana i Evropske unije. Posebno je naglasio značaj deklaracija i strategija iz 2018. i 2020. godine usvojenih u Sofiji na samitima EU-Zapadni Balkan u okviru Berlinskog procesa.

Ocijenio je značajnom inicijativu Otvorenog Balkana o saradnji Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije, ali da bi ona morala uključiti i Crnu Goru, Kosovo i Bosnu i Hercegovinu i svoje aktivnosti sprovoditi kroz već uspostavljene mehanizme saradnje.

– Ideja stvaranja zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana optimalna je za saradnju u oblasti ekonomije, ali ne može biti koordinirana od pojedinih država kroz organe koje bi one formirale, već mora biti koordinisana iz Savjeta za regionalnu saradnju Procesa saradnje Jugoistočne Evrope i CEFTA inicijativu. Samo koordinacijom kroz ove regionalne inicijative eliminiše se rizik dominacije odlučivanja pojedinih država – zaključio je Vujanović.

Podijeli ovo na društvenim mrežama
Share on Facebook
Facebook
Tweet about this on Twitter
Twitter
Klikni za komentar
Prijava
Notifikacija
guest
0 Komentara
Inline reakcije
Prokomentarišite i vi
Sponzor

Najčitanije