NENSI PELOSI: Kako je domaćica postala najmoćnija žena Amerike i noćna mora republikanaca

Američki predsjednik na odlasku Donald Tamp od prvog dana mandata ima jednu ljutu protivnicu – Nensi Pelosi. Predsjednica Zastupničkog doma Kongresa od početka je kritikovala milijardera.

S vremenom je taj animozitet samo rastao, da bi kulminirao zadnjih nedjelju dana, nakon nevjerovatne sjednice Kongresa od 6. januara, koja je bila privremeno prekinuta jer su u Kapitol nasilno upale Trampove pristalice nahuškani od samog Trampa, koji su usput provalili i u njenu kancelariju, ukravši joj laptop.

Već sjutradan 81-godišnja Nensi Pelosi lupnula je šakom o svoj predsjednički sto i zaprijetila Trampu: ili će dati ostavku, ili će ona od potpredsjednika SAD-a Majka Pensa zatražiti da aktivira 25. ustavni amandman i smijeni ga s predsjedničke funkcije.

I zaista, već 10. siječnja Pelosi je Pensu dala ultimatum od 24 sata da aktivira 25. amandman, a kad je ovaj to odbio, ona je pokrenula inicijativu za opoziv, koji su članovi Zastupničkog doma 13. januara zaista i izglasali. Sada se čeka odluka Senata.

Pelosi je najmoćnija žena Amerike, treća osoba po rangu u državnoj hijerarhiji te prva i dosad jedina žena u američkoj istoriji koja je postala predsjednica Zastupničkog doma (prvi put još 2007.), i koja je od 1987. do danas 17 puta birana za demokratsku zastupnicu u Kongresu (gdje predstavlja 12. izborni okrug u Kaliforniji).

Stoga vrijedi ukratko protrčati kroz njezin život.

Buđenje u 47. godini

Punim imenom Nansi Patricia D’Alesandro Pelosi, ova demokratska veteranka rođena je 1940. u Baltimoru, u katoličkoj porodici italijanskih doseljenika, kao najmlađe od sedmoro djece i jedina djevojčica: odrastanje uz šestoricu starije braće zasigurno joj je dalo neke osobine i kvalitete koje je kasnije mogla iskoristiti u političkoj karijeri.

I otac i jedan brat bili su gradonačelnici Baltimora: buduća šefica Zastupničkog doma od malih je nogu uronjena u politički život. Kao djevojčica pomaže ocu voditi političke bilješke, a prvoj konvenciji Demokrata prisustvuje s 12 godina. Kao djevojka upoznaje J.F. Kennedyja: bila je na njegovom obraćanju kad je u januaru 1961. položio zakletvu kao predsjednik SAD-a.

Pa ipak, dugo se činilo da će politika za Nensi Pelosi ostati samo mladalačka uspomena: nakon što 1962. diplomira političke nauke na Triniti Koledžu u Vašingtonu, 1963. se udaje za biznismena Pola Pelosija, a do 1969. već je majka petoro djece, koja je u kući i brine se o djeci. Izgledalo je da se sprema za karijeru – domaćice.

A onda 1987. njeno najmlađe dijete odlazi na studije i 47-godišnja žena je osjetila da se sada može posvetiti svojim planovima. Kandiduje se za mjesto u Kongresu: organizuje preko sto kućnih okupljanja, regrutuje 4000 novih članova stranke i u manje od sedam nedjelja kampanje prikuplja milijun dolara. Rezultat nije izostao: na izborima u San Francisku te 1987. osvaja mjesto u Kongresu.

Katolička borba za LGBT prava

U trideset godina kongresnog angažmana došle su do izražaja njene specifične karakteristike. Protivila se američkim intervencijama u Zalivskom ratu 1991. i napadu na Irak 2003, ali je 2011. podržala vojnu intervenciju NATO-a u Libiji, kao i naoružavanje sirijskih pobunjenika, što je znatno otežalo postizanje mira u Siriji.

Apstrahirajući te pogrešne vanjskopolitičke procjene, mnogi njeni potezi bili su progresivni. Jedna je od autora zakonske zabrane nošenja poluautomatskog oružja iz 1994, a 2006. aktivno učestvuje u donošenju zakona kojima se podiže iznos minimalne plate i ukidaju poreske olakšice za naftne kompanije. Suprotstavlja se pokušaju Bušove administracije da privatizuje sistem socijalnog osiguranja, tzv. Social Security.

Pripadnici LGBT zajednice visoko cijene njezine višedecenijske napore u borbi za njihova prava: 1996. je glasala protiv Zakona o odbrani braka, a 2004. i 2006. protiv Saveznog amandmana o braku, kojim bi se u Ustavu SAD-a brak federalno definisao kao zajednica jednog muškarca i jedne žene, što bi savezne države onemogućilo u pravu da legalizuju istospolne brakove.

Kad je Vrhovni sud Kalifornije 2008. ukinuo državnu zabranu braka među istospolnim parovima, Pelosi je objavila da pozdravlja „istorijsku odluku”. Kasnije će reći da njezin stav o LGBT pravima, poput istospolnih brakova, izvire iz njene katoličke vjere:

„Moja me religija prisiljava – i ja to volim – da budem protiv diskriminacije bilo koje vrste u našoj zemlji, a (zabranu homoseksualnih brakova) smatram oblikom diskriminacije. Mislim da je povrh toga i neustavna”, izjaviće 2012. za Vašington Post.

Malo spava, ne pije kafu

Podržavala je Obaminu zdravstvenu reformu (tzv. Obamacare), kao i njegovu politiku otopljavanja odnosa s Kubom, a u avgustu 2017, kao predsjednica Zastupničkog doma, podržava uklanjanje konfederacijskih spomenika i spomen obilježja iz zgrade Kapitola.

I pritom nije ostala na riječima: lično je dala da se kip najslavnijeg generala Konfederacije Roberta E. Lija iz Nacionalne dvorane premjesti u kriptu Kapitola, a na Lijevo mjesto postavila je kip Rose Parks, slavne afroameričke aktivistkinje za ljudska prava i borkinje protiv rasne segregacije.

U decembru 2017. usprotivila se Trampovoj porezskoj reformi, navodeći da je to „vjerovatno jedan od najgorih zakona u istoriji Sjedinjenih Američkih Država… Pljačka iz budućnosti (koja) nagrađuje bogate i korporacije na račun desetina miliona radničkih porodica srednje klase u našoj zemlji.”

Oponirala je Trampu i kod njegove zabrane imigracije, žestoko kritikovala razdvajanja imigrantske djece od roditelja (u februaru 2018. oborila je rekord u najdužem govoru u Zastupničkom domu, kada je više od osam sati prepričavala životne priče ljudi koji su u SAD došli kao maloljetni imigranti bez dokumenata).

Trampovu odluku da povuče Ameriku iz iranskog nuklearnog sporazuma nazvala je „posebno besmislenom, uznemirujućom i opasnom”.

Pelosi živi u četvrti Pacifik Hajts u San Francisku. Posjeduje i kuću u kalifornijskom gradiću Lumisu, dvije poslovne zgrade u San Francisku i vinograd u St. Heleni u Kaliforniji, vrijedan najmanje pet miliona dolara. Smatra se da nekretnine u vlasništvu nje i supruga Pola vrijede barem 15 miliona dolara. Suprug je i vlasnik fudbalskog tima Sacramento Mountain Lions.

Tvrdi se da Pelosi malo spava, ne pije kafu, svaki dan ispunjava ukrštenice u Njujork Tajmsu i često za doručak jede sladoled.

Damir Pilić / Slobodna Dalmacija