Connect with us

Kultura

NOVA KNJIGA SLAVENKE DRAKULIĆ: Nastavak “Cafe Europa”, kako preživjeti postkomunizam

Published

on

Foto: Penguin

Najprevođenija hrvatska književnica Slavenka Drakulić ima novu knjigu eseja, naslovljenu “Café Europa Revisited: How to Survive Post-Communism”.

Hrvatsko izdanje knjige sprema se za jesen, a izlazi u prevodu autorkine kćerke Rujane Jeger

Naime, 5. januara izdanje je objavljeno u SAD-u. U izdanju Penguin Random Housea knjiga je izašla u papirnom, audio i Kindle izdanju, a to je sedma knjiga ove spisateljice koju objavljuje ta izdavačka kuća.

Veliki svjetski mediji već je preporučuju. Našla se, među ostalim, u književnim preporukama The New York Timesa “u kojima ćete možda pronaći novu Elenu Ferante”, dok u New Yorkeru kažu da njen “kompozitni portret osigurava kristalni pogled na evropske vrijednosti”.

“Prije 25 godina sam napisala “Café Europa”. Ovo je drugi dio iste knjige”, kaže Slavenka Drakulić, dodajući da je “Café Europa” (objavljen 1996. godine) napisan direktno nakon kolapsa komunističkog režima, no u decenijama koje su prošle od prvog izdanja su se brojne stvari promijenile.

“Nakon pada Berlinskog zida 9. Novembra 1989. cijeli je svijet vjerovao da je komunizmu došao kraj. Tako i jeste bilo, no bio je to kraj samo političkog režima. Režim se može promijeniti preko noći, ali je to bio tek početak društvenih i ekonomskih promjena za koje treba vremena” govori spisateljica Drakulić.

Ljudi imaju navike i tradicije koje mogu biti velika prepreka gradnji demokratije, tumači.

“30 godina nakon, možete vidjeti da su bivše komunističke države formalno demokratske, ali u nekima je državno vodstvo i dalje autoritarno, kao, npr. u Mađarskoj. Tako da, politička promjena nije dovoljna”, kaže Drakulić.

Svakodnevna iskustva

Iako na makro nivou priče koje piše Slavenka Drakulić oslikavaju političku situaciju u (istočnoj) Evropi, ona ne čini to kroz političku teoriju, nego piše o svakodnevnim iskustvima ljudi. Trenutno su dva eseja iz zbirke dostupna za čitanje online, na engleskom. Prvi je objavljen na The Paris Reviewu, a nosi naslov “Beatlemania in Yugoslavia”. Motivi su rock’n’roll, popularna “bitlsica”, mini suknje koje roditeljima zadaju glavobolje, radio Luksemburg koji je u zemljama bivše Jugoslavije bio izlog u Zapad.

Drugi je izašao na Literary Hubu, a nosi naslov “Cold War Turned Flavor War: On European Food Disparity, From East to West”. U njemu Slavenka Drakulić piše o prvom susretu s Nutelom i razlici u kvaliteti hrane u zemljama istočne i zapadne Europe.

Hrvatsko izdanje knjige sprema se za jesen, a izlazi u Frakturinom izdanju, u prevodu njene kćerke Rujane Jeger.

“Café Europa” je djelo koje je obilježilo naše gledanje na istočnu Europu u odnosu na Zapad. Danas, kada je tranzicija završila, Slavenka u novoj zbirci eseja ponovno pogađa i opisuje najzanimljivije stvari u kojima se ogleda što tačno istok i jugoistok Evrope čini drugačijima od Zapada, iako nam se Zapad zapravo u međuvremenu na neki način približio”, kaže izdavač Seid Serdarević.

Slavenka Drakulić nam dalje govori o tome po čemu se “Café Europa” razlikuje od “Café Europa Revisited”.

“U posljednjim su decenijama ljudi iz bivših komunističkih zemalja razvili kompleks inferiornosti. U prvoj deceniji su prevladavali entuzijazam i nada, svi smo bili srećni što smo oslobođeni komunizma, a bili smo i puni nade za bolje živote. Sloboda je bila jednako važna kao konzumerizam – kaže, pa nastavlja: – Lišeni toliko osonovnih stvari, ljudi su svoj uspjeh mjerili kroz svoju mogućnost da do njih dođu. Ali očekivali su ravnopravnost sa Zapadom u svemu, od finansijskih kapaciteta do šansi za zapošljavanje, kao i iste plate. Kada su otkrili da to nije tako, stariji su ljudi razvili nostalgiju i brojni su počeli osjećati snažnu inferiornost, koju su opisivali kao diskriminaciju i nepravdu. Pokušala sam opisati takve situacije od dna prema vrhu, svakodnevna iskustva pretvoriti u portret društva “ govori književnica Drakulić, koja je, između ostalog, u esejima pisala i o stavovima ljudi prema komunističkim ili fašističkim prošlostima njihove zemlje, istraživala koja je nova uloga Crkve i religije u postkomunizmu i šta je ovo razdoblje donijelo ženskim pravima.

Podjela Istok-Zapad

Što je naučila u ovih 25 godina, kada je “Café Europa: Život nakon komunizma”, postao “Café Europa: kako preživjeti postkomunizam”?

“Promjene koje je iskusila istočna Europa su bile temeljite, a podjela Istok-Zapad je ustrajno ostajala vidljiva, dok ju je finansijska kriza dodatno produbila. U godinama 2015. i 2016. je oko dva miliona imigranata i izbjeglica iz Azije i Afrike ušlo u Europu, stvarajući novi set problema bez presedana. Dok su ih zapadne zemlje generalno, a posebno Njemačka i Švedska, dočekale s dobrodošlicom u velikim brojevima i apelovale za prihvaćanje i integraciju, bivše komunističke zemlje okrenule su se protiv izbjeglica i imigranata ograđujući se bodljikavom žicom, u čemu je prednjačila, recimo, Mađarska”, kaže Slavenka Drakulić.

Nadalje, ta je nova situacija, smatra, bila gorivo za nacionalizam i desničarski populizam.

“Da bi stvar bila kompliovanije, te su zemlje (Rumunjska, Bugarska, Mađarska, Češka, Slovačka, Hrvatska…) od ulaska u Evropsku uniju počele gubiti ljude u internim mirgracijama unutar EU. Shvatajući da je u razvijenijim dijelovima Unije bolja šansa za zaradu novca, mladi su se počeli seliti. No to je i prvi put ikada da nisu samo radnici, građevinari ili čistači, nego edukovani ljudi s doktorskim diplomama sa univerziteta i slično. Istočna je Evropa prvi put osjetila odliv mozgova, što ima ozbiljne posljedice. U konačnici, u 2020. godini se pojavio veliki test za EU. Ne samo Brexit, nego i pandemija koronavirusa. Koliko je Evropska unija snažna? Može li preživjeti recentne krize? Ili čak ojačati?”, pita se Slavenka Drakulić.

Inače, njenu knjigu je već recenzirao i književni časopis Kirkus Review. “Hrvatska novinarka i književnica promišlja što je pošlo u pravom – a što u krivom smjeru – u postkomunističkoj istočnoj Evropi. (…) Ovo je promišljena insajderska perspektiva na korake istočne Evrope prema demokraciji,” napisali su.

 

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije