I danas hiljade pacijenata sa upalom pluća na bolničkom liječenju zbog Kovida, kako u svijetu, tako i u Srbiji, primaju takozvanu kiseoničnu terapiju.
Potrošnja je ekstremno uvećana. Rekord do sada je da je za jedan dan potrošeno 7,1 tona kiseonika.
„U ovom trenuku količina kiseonika koja se potroši za samo jedan dan u redovnom režimu rada trošila se za šest mjeseci“, kaže za BBC na srpskom profesor doktor Predrag Erceg iz Kliničko-bolničkog centra Zvezdara, koja je u kovid režimu.
Kako se nabavlja medicinski kiseonik?
Nisu dostupni zbirni podaci koliko ga troše bolnice na dnevnom ili mjesečnom nivou u Srbiji, ni koliko to košta, jer svaka bolnica zasebno nabavlja kiseonik.
Nabavka medicinskog kiseonika se realizuje kroz godišnji ugovor koji ustanova ima sa sertifikovanom firmom za proizvodnju i isporuku kiseonika, navode iz KBC Zvezdara.
Ko ga pravi?
U Srbiji je to njemačka fabrika Meser, koja ima višedecenijsko iskustvo u proizvodnji različitih gasova i snabdijeva cijelo domaće tržište.
„Fabrika u Smederevu je jedna od lokacija gdje se proizvodi tečni medicinski gas i ona je žila kucavica za sve zdravstvene ustanove u Srbiji“, izjavila je za RTS Kristina Stanković iz ove fabrike.
Poručila je da njihovi pogoni rade sedam dana u nedelji i da pacijentima u Srbije ne prijeti nestašica kiseonika.
Tečni kiseonik se puni i u pogonima Novom Sadu, Beogradu, Kraljevu i Nišu, a do korisnika se doprema u posebno izolovanim posudama ili cisternama.
Kako se čuva?
Veće bolnice ili zdravstvene ustanove, poput KBC Zvezdare imaju rezervoare kiseonika u sklopu zgrada, dok se privremenim bolnicama kiseonik dovozi u bocama i čuva u cisternama.
„Imamo centralni rezervoar od 11 tona, na drugoj lokaciji dva mobilna tanka od 1,5 tone, dodatno posjedujemo i boce sa kiseonikom različitih zapremina“, kažu iz KBC Zvezdara.
Do pacijenata dolazi centralnim cjevovodom, koji spaja zgradu sa rezervoarom i mobilnim tankom.
Kako pomaže Covid pacijentima?
U KBC Zvezdara je krajem prošle njedelje bilo smešteno 401 pacijenata, od kojih je većina bila na „običnom“ kiseoniku putem maske, dok je na respiratoru njih 25.
Na aparatima sa visokim protokom kiseonika, takozvanim high-flow je 26 pacijenata, navode iz ove bolnice.
U takvim slučajevima „čovjek spontano diše, ali aparati pod velikim pritiskom dopunjavaju i poboljšavaju njegovo disanje kako bi dobio neophodan kiseonik“, objašnjava Jovanović.
Uvijek treba imati na umu da primena dodatnog kiseonika ne liječi osnovno oboljenje, to jest uzrok koji je doveo do snižene vrijednosti kiseonika u arterijskoj krvi.
„Svrha oksigenoterapije je popravljanje stanja, omogućavanje organizmu da premosti fazu akutne opasnosti po život, dok se ne otkloni njen osnovni uzrok“, ističe Jovanović.
