ZAŠTO NAM JE POTREBNO ePOSLOVANJE: Šta je to eRačun

Privredna komora i Asocijacija menadžera Crne Gore organizovale su 14. maja 2021. godine panel na temu „ePoslovanje: Šta je to eRačun i zašto nam je potreban, saopšteno je iz ove ustanove.

Kako je saopšteno predstavnici države i javne uprave, crngorske privrede, Privredne komore i Digitalne koalicije Slovenije dali su odgovore na pitanja: šta je to eRačun, zašto nam je potreban, koji su to benefiti koje dobijamo njegovim korišćenjem i, generalno, primjenom ePoslovanja. Zatim, da li nacionalna zakonska regulativa podržava ePoslovanje ili je neophodno uvođenje izmjena, kako do najboljeg nacionalnog standarda zajedničkog za privredu i javnu upravu, kakvo je iskustvo u zemljama Evropske unije i primjeri dobre prakse, koji su rezultati dosadašnjih aktivnosti realizovanih sa ciljem uvođenja eRačuna u Crnoj Gori, te kakvi su dalji planovi u tom procesu.

Iz ove ustanove dodatno navode da su uvodničarke bile potpredsjednica Privredne komore Nina Drakić i izvršna direktorica AMM Anđela Radosavović, a panelisti Dejan Abazović, savjetnik predsjednika Vlade za IT Bojana Bajić, Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, Mirjana Begović, Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Mihailo Gluščević, Elektroprivreda Crne Gore Jelena Milojković, ZZI Podgorica i Igor Zorko, Privredna komora i Digitalna koalicija Slovenije, te Mihailo Gluščević iz Elektroprivrede Crne Gore.

Potpredsjednica Privredne komore Crne Gore Nina Drakić istakla je da se crnogorska privreda i država nalaze pred veoma važnim i teškim zadatkom, transformacije iz tradicionalne u digitalnu ekonomiju.

“Ovaj proces zahtijeva povećanje stope digitalne transformacije privrede, kreiranje digitalne preduzetničke kulture, razvoj ICT sektora, kako tradicionalnog tako i inovativnog, kako kao pružaoca usluga tako i kao jake izvozno orjentisane industrije”, rekla je Drakić.

Za razvoj digitalne ekonomije veoma je važna i digitalna transformacija javnog sektora u cilju povećanja nivoa implementacije e-uprave, povećanja transparentnosti sistema, skraćenja i pojednostavljenja administrativnih procedura omogućavajući njihovu realizaciju kroz eServise, što će povećati potražnju za IT uslugama iz privatnog sektora. Takođe, važno je povećanje otvorenosti podataka iz javnog sektora, inteziviranje procesa “open data” u državnoj administraciji, a u cilju pružanja analitičke podloge brojnim biznisima koji bi svoje poslovne modele mogli da zasnuju na podacima, analizama i znanju.

“ePoslovanje je bilo jedan od strateških stubova Strategije razvoja informacionog društva, i sigurno će biti sastavni dio Strategije digitalne transformacije, čija je izrada u toku. Tema ePoslovanja i eRačuna, kao njegovog veoma bitnog koncepta, već par godina dio je aktivnosti kojima Privredna komora nastoji da crnogorsku privredu usmjeri da u načinu poslovanja ide u korak sa savremenim ekonomijama”, dodala je ona.

Drakić je naglasila da je prema donosiocima politika inicirano usaglašavanje zakonodavnog okvira u cilju prevazilaženja barijera za upotrebu eRačuna.

“Promocija i podrška ePoslovanju biće jedna od prioritetnih aktivnosti kojima će se Privredna komora, zajedno sa Asocijacijom menadžera baviti, i u tom pravcu razmatramo modele na koji način ćemo pružiti najbolju podršku privredi, na informativnom, edukativnom i implementacionom nivou”, zaključila je potpredsjednica Komore.

Izvršna direktorica AMM Anđela Radosavović potencirala je značaj digitalne transformacije za Crnu Goru.

“Sinergija poslovne zajednice na polju digitalne transformacije je jedini ispravni model djelovanja”, naglasila je ona.

Dodaje da država mora brže djelovati usvajanjem neophodne, kvalitetne regulative i kadrovskog osnaživanja u cilju kreiranja efikasne administracije kako bi se proces digitalizacije kvalitetno realizovao, te pomoglo privredi da iskoristi šanse koje on pruža.

“Predstavnica AMM potencirala je značaj kvalitetne saradnje sa Privrednom komorom na nizu važnih zajedničkih projekata između ostalog i na organizaciji Digitalnog samita”, navode u saopštenju.

Moderatorka panela, sekretarka OU ICT Privredne komore Nada Rakočević istakla je da cilj predstavlja podizanje konkurentske prednosti crnogorske privrede podsticanjem uvođenja elektronskog, dematerijalizovanog poslovanja za sva preduzeća i organizacije javne uprave.

“Prednosti ePoslovanja su smanjivanje troškova (papira, štampanja, slanja…) kao i utroška vremena zaposlenih, povećavanje produktivnosti, brzi povrat investicije u sistem ePoslovanja, brža i pouzdanija dostava i obrada eDokumenata, automatizacija i integracija postupaka, smanjenje grešaka, bolja efikasnost, veća sigurnost, centralizacija informacija, praćenje toka procesa, te brže i sigurnije arhiviranje dokumenata”, kazala je Rakočević.

Prema njenim riječima, u ovom procesu potrebna je adekvatna zakonska regulativa, centar za ePoslovanje (jedno mjesto na kojem će biti objedinjene sve informacije: propisi, standardi, primjeri dobre prakse, javni nacionalni registar primaoca eDokumenata), zatim njegova standardizacija te uključivanje svih aktera, edukacija i promocija.

“Efikasno ePoslovanje nije moguće bez upotrebe standardizovanih elektronskih dokumenata, u kojima su definisani struktura i sadržaj informacija koje se razmjenjuju. Potrebno je definisanje nacionalnog standarda u Crnoj Gori koji će se upotrebaljavati u privredi i javnoj upravi i pokriti sve glavne procese u lancu nabavk”, rekla je Rakočević.

Generalna direktorica Direktorata za digitalizaciju i informacione sisteme u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Bojana Bajić apostrofirala je da je za implementaciju elektronskog računa izuzetno važna pravna sigurnost.

“Važeća zakonska regulativa nije prepreka za implementaciju eRačuna u Crnoj Gori. Implementacija nas očekuje bez prevelikih intervencija na zakonima, uz unapređenje podzakonskih akata”, rekla je ona.

Naglašava da je neophodna standardizacija u ovoj oblasti, usklađivanje sa EU regulativom, te povezivanje elektronskog računa sa zakonima o PDV-u i elektronskom dokumentu.

“Račun je dokument koji ima propisane standarde i elemente, a kada je u elektronskoj formi to je eRačun. Primjena eRačuna ne zavisi samo od zakona već i od standarda, kako bi se prepoznao strukturirani oblik računa i on bio interoperabilan kako u Crnoj Gori tako i u međunarodnim okvirima”, rekla je Bajić.

Mirjana Begović, načelnica Direkcije za elektronsku upravu Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija, istakla je da izmjene Zakona o elektronskom dokumentu imaju cilj usklađivanja sa propisima koji regulišu elektronsku identifikaciju i elektronski potpis, te da se proširi njegova primjena na nezavisna i regulatorna tijela, kao i javne službe.

“Glavni cilj izmjena Zakona je da se dodatno definiše njegova pravna valjanost, kako bi se u pravnom prometu, između svih stranaka – građana, privrede, javne uprave osnažilo korišćenjei pravna valjanost dokumenta, te da mu se ne može osporiti punovažnost samo zbog toga što je u elektronskom obliku”, kazala je Begović.

Prema njenim riječima, pravna i fizička lica će moći državnim organima da dostavljaju dokumenta putem elektronske pošte ili korišćenjem usluga povjerenja odnosno dokumentima sa elektronskim potpisom ili e-pečatom.

“Ona je kazala da je javna rasprava po ovom zakonu u finalnoj fazi i pozvala privrednike da sugestije daju do pondeljka u pisanoj formi”, dodaju iz PKCG.

Igor Zorko, Privredna komora i Digitalna koalicija Slovenije, rekao je da su u toj zemlji na zahtjev banaka 2002. godine krenuli u implementaciju eRačuna.

“Cilj eRačuna je “single market approach”, što je jedan od uslova za poslovanje u bilo kojoj državi EU”, rekao je Zorko.

On je afirmativno govorio o naporima Crne Gore u pravcu digitalne transformacije i implementacije eRačuna.

” Napravili ste početne korake za koje su nama bile potrebne godine”, kazao je Zorko, dodajući da, prema njegovim saznanjima, druge države Regiona nijesu daleko odmakle na ovom polju.

Njegov je savjet da regulativa bude što jednostavnija i usklađena sa EU.

“Potreban je dobar program promocije eRačuna. Slovenija je organizovala više od 200 događaja prilikom uvođenja eRačuna, u čemu su učestvovali predstavnici privrede, države i lokalne samouprave. Ove aktivnosti su neophodne kako bi privreda vidjela dodatnu vrijednost koju pruža eRačun”, rekao je Zorko.

Jelena Milojković, ZZI Podgorica, istakla je neophodnost definisanja nacionalnog standarda za elektronsko poslovanje, u čemu poseban značaj ima eRačun, čije uvođenje predstavlja, kako kaže, prvi zadatak koji nam predstoji.

“eRačun je onaj koji je izdat, poslat i primljen u struktuiranom elektronskom formatu koji omogućava njegovu automatsku i elektronsku obradu. Potrebno je da evropske standarde koje imamo u ovoj oblasti prilagodimo našim potrebama”, pojasnila je ona.

Mihailo Gluščević iz Elektroprivrede Crne Gore je kazao da ova kompanija mjesečno izda 400.000 računa i primi preko 1000.

“Pedeset hiljada računa koje smo poslali putem e-maila nam je donijelo uštedu u operativnim troškovima vrijednu više od 100.000 eura”, kazao je on.

Ističe da, ukoliko bi se uveo koncept elektronskog računa, u narednih šest godina bi se njihovi operativni troškovi umanjili 60-80 odsto.

Naglašava da su u januaru započeli proces primjene Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

“Uvjeren sam da će EPCG biti prvi operater koji će primijeniti ovaj zakon u cjelosti”, kazao je on.

Dejan Abazović, savjetnik predjednika Vlade za IT, ocjenjuje da panel u organizaciji Komore i AMM doprinosi nastavku priče o digitalnoj transformaciji Crne Gore koja je započeta e-fiskalizacijom.

“Elektronska fiskalizacija je pokazala da sve možemo lakše, brže i tehnološki mnogo naprednije uraditi. Informacioni sistem za elektronsku fiskalizaciju je najkompleksniji koji je razvijen u Crnoj Gori”, rekao je Abazović.

On je dodao da u Crnoj Gori je 113 registrovanih kompanija ponudilo svoja softverska rješenja za fiskalizaciju.

“Moramo da primjenjujemo EU standarde i usaglasimo regulativu, ali i da prilagodimo modele našim potrebama kako bismo ostvarili maksimum iz procesa digitalizacije. Naš IT sektor treba da bude konkurentan kako u okruženju, tako i u međunarodnim okvirima. Proizvodnja softvera je djelatnost sa najvećom maržom, odnosno razlikom između prihoda i ulaganja, a najmanjom razlikom između prihoda i profita”, istakao je Abazović.

Kaže da sve dokumente treba jedinstveno elektronski urediti . Ukazao je na sličnost sa iskustvom Albanije koja je odabrala da razmjenu svih elektronskih dokumenata realizuje kroz jedan centralizovani sistem.

“Da li ćemo i mi tako raditi stvar je dogovora. Bilo kako bilo, moramo završiti Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu da bismo ušli u implementaciju svega od 2022. godine”, rekao je on.

Zoran Glomazić, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore, istakao je procjenu Evropske komisije da bi masovno e-fakturisanje u EU generisalo uštedu od oko 240 milijardi eura tokom šest godina.

“Institut za standardizaciju Crne Gore donio je standard MEST EN 16931 – 1:2020 Elektronsko fakturisanje dio 1 Semantički model podataka osnovnih elemenata elektronske fakture i objavio ga 14. decembra 2020. godine. Organizacije u javnom i privatnom sektoru mogu da koriste semantički model za fakturisanje javnih nabavki i fakturisanje između privatnih preduzeća. Dakle, kad se implementira standard, sigurni smo da ćemo biti kompatibilni sa EU sistemima, što nam je i cilj”, rekao je Glomazić.

Zaključci panela:

“Organizatori i učesnici panela „ePoslovanje: Šta je to eRačun i zašto nam je potreban?“ su nakon kvalitetne i stručne rasprave zaključili da je u okviru procesa digitalne transformacije Crne Gore neophodno kreirati ambijent za uvođenje eRačuna u poslovanje. Ove aktivnosti su započete uvođenjem elektronske fiskalizacije računa i zajedno predstavljaju važne elemente uvođenja ePoslovanja u privredni i javni život. Rad na izradi Strategije digitalne transformacije Crne Gore je idealna prilika da se definišu strateška opredjeljenja ka implementaciji eRačuna, usvoje odgovarajuće politike i definiše Akcioni plan”, navode iz ove ustanove.

Ističu da na ovaj način bi se značajno ubrzalo ne samo generisanje računa, već i njihova razmjena i obrada računa, smanjili troškovi pripreme, obrade i distribucije i olakšalo praćenje dostave, sistema naplate i PDV obaveza.

“Konstatovano je da postojeća zakonska regulativa nije prepreka za uvođenje elektronskog računa, iako je u nekim elementima treba usaglasiti. U EU su opšta pravila definisana eIDASuredbom, ali i EU direktivom 2014/55/EU koja predstavlja ključni dokument u prekograničnom poslovanju sa eRačunima, propisuje izdavanje elektronskih računa prij javnom naručivanju i uvodi jedinstven evropski standard u poslovanju sa eRačunima. Smatramo da je u Crnoj Gori neophodno raditi na definisanju i prihvatanju odgovarajućih standarda kompatibilnih sintaksi standarda Evropske unije. Na ovaj način ćemo bliže definisati eRačun i njegovu razmjenu, a biće neophodno i minimalno prilagoditi informatičku infrastrukturu u javnoj upravi i privredi”, dodaju u saopštenju.

Dodatno napominju da anketa koja je sprovedena prije panela pokazala je da u Crnoj Gori postoji nerazumjevanje suštine eRačuna i da treba raditi i na segmentu edukacije korisnika.

“Privredna komora i Asocijacija menadžera iniciraće saradnju privrednih asocijacija i nadležnih državnih institucija i pokrenuti aktivnosti na uvođenju eRačuna u poslovanje crnogorskih kompanija i institucija. Organizatori panela su još ranije predložili Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija da se na predstojećem Digitalnom samitu ekonomija Zapadnog Balkana potpiše regionalna inicijativa za uvođenje eRačuna i njihovu razmjenu unutar i između država potpisnica i da jedna tema samita bude: ePoslovanje i eRacuni: međugranična operabilnost u razmjeni eDokumenata među zemljama regiona”, zaključuju iz Privredne komore.