PROTEST U KRALJSKIM BARAMA: Stop izgradnji malih hidroelektrana

Izgradnja malih hidroelektrana (mHE) je štetan posao za državu i građane i za to je do sada ponuđeno državi dovoljno dokaza, poručili su mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, na protestu koji od oktobra prošle godine sprječavaju radove na mHE „Skrubša“ na Rečinskoj Rijeci.

Sa skupa je još jednom poslata poruka državi da je „koncesioni ugovor sklopljen za vodotok Crnja, a da je koncesionar namjeravao da u cijevi uhvati druge vodotoke Kraljskih Bara“. Mještani su kazali da za njih „poraz nije opcija i da neće praviti kompromise“.

„Koncesioni ugovor je sklopljen za vodotok Crnja i ništa drugo. Ljubaštica, Crni potok i Čestogaz nijesu vodotok Crnja. Eto razloga da raskinu koncesioni ugovor. Na javnoj raspravi o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu bila su samo dva predstavnika iz Kolašina, iz Opštine i Uprave za šume. Mještana bilo nije, jer ih nikonije pitao. Zar mislite da bi mještani dozvolili da se uhvate vodotoci na tri izvora?“, rekao je je Vladimir Novović.

On je kazao da „država u kontinuitetu pokazuje da je nije briga“ za mještane tog kraja. O tome, tvrdi Novović, „govore uništene šume, putevi, neuredno snabdijevanje električnom energijom…“ U tom dijelu kolašinske opštine, kazao je on, domaćinstva su bez struje svakog drugog dana, od pet do 17 sati.

Novović je podsjetio i da su mještani lani u septembru podnjeli ODT krivičnu prijavu zbog krađe vodotoka. Do sada nijesu dobili nikakav odgovor.

„Dovoljno je uzmu dokument iz Hidrometeorološkog zavoda da vide da Čestogaz i Ljubaštica ne pripadaju slivu Crnje i pokrenu psotupak. Oni, ipak, ćute…Ćitanje, laž, prevara i zakulisne radnje su nas sretale u institucijama …Borimo se za pravdu i ukazujemo na sve nedosljednosti na koje država žmuri. Prema svemu što smo vidjeli u dokumentaciji i na terenu, osnovano sumnjamo da se ovdje podkrada i narod i država. Porazno je što državne institucije ćute i žmure na to“, rekao je Novović.

Prema njegovim riječima, „mještani sumnjaju i da je ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović, kako projektant mHE u Kraljskim Barama, u konfliktu interesa, te da bi „trebalo da bude razriješen“.

„Država je do sada pokazala da joj je vrjedniji jedan pojedinac ili jedna interesna grupa od svih ostalih građana. Nas ne zanimaju odšteni nalozi, mi smo im ukazali na mnoge činjenice, na osnovu kojih mogu raskinuti ugovore sa koncesionarom, bez ikave štete za državu. Ako se boje odštenih naloga, neka provjere imovinu ljudi uključenih u poslove u vezi sa mHE“, poručio je Novović.

Prema riječima predsjednika Mjesne zajednice (MZ) Milovana Labovića, mještani su nezvanično saznali da je poslednji inspekcijski nadzor potvrdio ono što su oni gvorili duže od godinu. Međutim, tvrdi Labović, mještani su dobili i „ pouzdane informacije da je koncesionaru ostavljen prostor da ispravi propuste u dokumentaciji“.

„Imamo pouzdane informacije da se „pojavljuju „ neka dokumenta vezana za mHE, kojih nije bilo, recimo, prije godinu, a nije ih bilo ni kad su dobijene građevinske dozvole i dati i urbanističko-tehnički uslovi.To su detalji koji kod mještana izazivaju sumnje… Mi osnovano sumnjamo da se koncesionaru ostavljaju mogućnosti da dodatno ispravi propuste u dokumentaciji“, rekao je Labović.

Mještanin Rečina Vasilije Ivanović je još jednom kazao da nije istina da je u tom selu organizovan referendum oko mHE. Tu, kako je kazao, „dezinformaciju iznio je na sjednici Skupštine ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić“.

„Prošle sedmice na sjednici Skupštine čuli smo da je ministar Bojanić, odgovarajući na poslaničko pitanje, kazao da su Rečine specifična situacija. jer je tamo održan referendum mještana. Nije nam jasno je li ministar dezinformisan ili je, pak, svjesno iznio dezinformacije da bi predstavili javnosti kako je većinska volja mještana da se grade mHE. Mi smo do sada ponudili mnogo činjenica, zbog kojih bi koncesioni ugovor trebalo raskinuti, bez ikave štete za državu. Što se nas tiče, ugvori su raskinuti, sada je red na državu da to formalno uradi“, rekao je Ivanović.

Vaso Labović je podsjetio da su mještani Kraljskih Bara samorganizujući se , bez pomoći države, radili decenijama da poprave kvalitet života u tom selu. Tako su, tvrdi on, sami i doveli struju u selo.

„Sve smo sami napravili. Sada je red i da sačuvamo rijeke. Nijesmo protiv ekonomskog razvoja, ali u ovoj situaciji je jasno da je cijeli proces oko mHE vođen onako kako se ne radi u organizovanom pravnom sistemu . Koncesioni ugovor ne treba da bude raskinut ne na štetu države , nego na štetu onih koji su pogrešno radili“, saopštio je on.
Darka Martinović je pozvala i ostale građane, a naročito , kako je rekla, kojima je posao briga o zdravlju da podrže borbu za očuvanje rijeka.

Novica Dragojević je podsjetio, na kako tvrdi, poguban uticaj do sada izgrađenih mHE na vodotoke i biodiverzitet. Na taj način, reko je on, uništeno je do sada, 100 km rijeka u Crnoj Gori.

„Još 29 ugovora za mHE je u opticaju. Ukoliko država bude neažurna u preispitivanju tih ugovora, kao što je bila u Kraljskim Barama, vrlo je vjerovatno da će mnogi od njih biti realizovani… Mještani Kraljskih Bara su, braneći rijeke, potrošili, najmanje po 120 dana. Neki i mnogo više. Svi smo višestruko materijalno oštećeni, ali mi znamo šta branimo“, rekao je Dragojević.

Mještani Kraljskih Bara i Rečina, kako je najavljeno, nastavljaju proteste jednom sedmično, sve do raskida koncesionih ugovora.