TRAGOM IZJAVE JOANIKIJA: Nepotrebna vjeronauka, đaci već uče istoriju religije

SPC je i 2003. godine inicirala da se uvede vjeronauka u škole, ali je tu ideju odbacila tada naučna javnost, uz ocjenu da se mora sačuvati multikonfesionalni sklad u Crnoj Gori. Kasnije, 2009. godine, uvedena je istorija religije kao izborni predmet

Izjavu mitropolita Srpske pravoslavne crkve Joanikija da će da se zalažu da se uvede vjeronauka u škole oštro je osudio dio stručne javnosti, poručujući da bi se time ugrozila sekularnost države. Resor ministarke Vesne Bratić, u čijoj je nadležnosti ova oblast, s druge strane, nije nam saopštio konkretan stav o tome. Kazali su kratko da im nije stigla takva inicijativa…

– Planiramo reformu obrazovnog sistema. U ovom trenutku je faza pripreme, koja podrazumijeva okupljanje eminentnih stručnjaka iz Crne Gore i Evrope koji će dati svoj doprinos stvaranju boljeg obrazovanja u Crnoj Gori – rekli su oni za Pobjedu.

Pojedini mediji su izvijestili nedavno da u nacrtu temeljnog ugovora, koji Vlada namjerava da potpiše sa SPC, u članu 16 piše kako će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica.

– U odnosu na predmet vjeronauka nemamo konkretno inicijativu niti za uvođenje novog predmeta niti za zaključivanje ugovora – kažu iz resora ministarke Bratić.

Istorija religije se može poboljšati

I iz Zavoda za školstvo se pozivaju na to da nijesu dobili nikakav zvaničan dokument, ali ističu da smatraju da je dovoljno što u školama postoji istorija religije. Poručuju da se može predmet unaprijediti i prilagoditi se savremenom trenutku.

Uvođenje vjeronauke u škole prije svega bi vodilo ka klerikalizaciji društva, produbljivanju podjela, jačanju tenzija, smatraju u nevladinoj organizaciji Juventas, prenosi Mina. Pravni savjetnik u toj NVO Jovan Bojović ocijenio je da vlast, fokusiranjem na vjerska pitanja i poistovjećivanjem državne politike sa vjerskim djelovanjem, direktno ugrožava sekularni karakter države.

– Lično sam protiv uvođenja vjeronauke u škole, bilo da se radi o obaveznom ili izbornom predmetu. Ne zato što sam protiv takvog nastavnog sadržaja, bez obzira od koje se vjerske zajednice predložilo, već iz činjenice da se ta oblast izučava u okviru drugih predmetnih programa, posebno u osnovnim školama i dijelom u školama srednjeg opšteg obrazovanja (gimnazije). Nažalost, u srednjim stručnim školama ukinuti su predmeti kroz koje su se izučavale ove oblasti, kao što je filozofija ili Ustav i prava građana koji je u programu obuhvatao sva prava građana, naravno, i njihovo pravo na vjeroispovijest – kaže za Pobjedu predsjednica Udruženja nastavnika društvene grupe predmeta prof. mr Stanka Vukčević.

Smatra da djeci treba staviti na raspolaganje nastavne sadržaje koji će ih upozoriti što mogu očekivati kao mlađi ili stariji maloljetnici ako uđu u zonu raznih prestupa kao što je fizičko nasilje, uništavanje državne ili privatne imovine, krađe, provale, razbojništvo…

– Neko će reći da se to djeci nudi kroz izbornu nastavu. Ne, takve stvari i problemi moraju biti dio obaveznog predmetnog programa i dostupno svim učenicima. Nažalost, maloljetna lica mogu biti i učesnici ili saučesnici i krivičnih djela, što nije rijedak slučaj. Dobro je da znaju koje se mjere ili sankcije prema njima mogu preduzeti ili primijeniti i tako se na njih uticati da ne ulaze u takva činjenja. Moramo taj uzrast blagovremeno naučiti da ne smiju to da rade – kaže ona.

Drugi problemi

Poručuje da nadležni moraju reagovati i u najkraćem roku pristupiti izmjeni obrazovnih programa koji su velikim dijelom natrpani predmetima čiji se nastavni sadržaji poklapaju sa sadržajima drugih predmetnih programa. Izmjenama bi se našlo prostora da se unesu predmeti koji su u ovom momentu za djecu mnogo značajniji.

– Današnja škola, posebno srednja, mora ojačati vaspitnu ulogu, mora se vaspitanje i obrazovanje djece prilagoditi ovom vremenu i ovim uslovima života. Učenicima treba ponuditi i predmetne programe o seksualnom obrazovanju. Mladi imaju pravo na informacije i sveobuhvatno obrazovanje o seksualnom zdravlju i pravima – kaže Vukčević.

Stava je da danas ima toliko tema i prečih sadržaja koje treba unijeti u nastavne sadržaje i obrazovne programe koji će doprinijeti da učenici već u ranom dobu dobiju jasne i otvorene odgovore na svoja pitanja.

– To će, sigurna sam, doprinijeti da kasnije u životu imaju prirodan, opušten i odgovoran odnos prema problemima sa kojima se mogu suočiti – zaključuje profesorica.

Krah ideje iz 2003. godine

Kako je Pobjeda pisala krajem februara ove godine, ideja o uvođenju vjeronauke odbačena je još 2003. godine. Takođe na inicijativu SPC, polemisalo se o tome još 2003. godine na naučnim skupovima i javnim raspravama. Naučna i stručna pedagoška javnost zaključila je da je potrebno omogućiti izučavanje vjeronauke kroz istoriju religije kako bi se sačuvao multikonfesionalni sklad u Crnoj Gori.

Tada su kazali iz Zavoda za školstvo da bi uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem izazvalo promjenu fonda svih časova ostalih predmeta, odnosno smanjenje normi nastavnicima. Takođe, upitan bi bio i način finansiranja i zapošljavanja nastavnog kadra koji bi izvodio ovu nastavu. Uz to, postavlja se i pitanje dječjih prava za učenike koji su ateisti ili čiji su roditelji ateisti.

Istakli su da u evropskom okruženju, sa izuzetkom balkanskih država, vjeronauka se ne izučava osim kao fakultativna nastava.

Istoriju religije izučava 975 đaka

Kako smo pisali, istoriju religije kao izborni predmet prošle godine odabrala su da izučavaju 423 učenika u trinaest osnovnih škola u Crnoj Gori, dok je njih 552 isto učinilo u šesnaest srednjih škola. Taj predmet može da se odabere u devetom razredu osnovne i prvom ili drugom, te trećem ili četvrtom razredu srednje škole.

Istorija religije postoji u školama od 2009. godine i otprilike sličan broj đaka i ranijih godina bio je zainteresovan za izučavanje ove oblasti. U državi imamo 163 osnovne i 51 srednju školu, ukazali su pojedini sagovornici iz ustanova obrazovanja. Tačnije, po razredu u osnovnim školama imamo oko 7.800 đaka, dok ih je u srednjim oko 7.500.

Osnovci koji izaberu ovu oblast da izučavaju stiču znanja u okviru četiri glavne teme: osnovni koncepti i pojmovi religije i predmonoteistička vjerovanja, judaizam, hrišćanstvo, islam.

Učenici gimnazije, mimo toga, proučavaju i vjerovanja i rituale u Evropi do prodora hrišćanstva, religijske sisteme starih civilizacija, budizam, religiju i savremeni svijet.

Stav vjerskih zajednica

Kako smo ranije pisali, na jednoj naučnoj konferenciji predstavnici vjerskih zajednica saopštili su da je potrebno da se dodatno uredi način na koji je religija obrađena u školama.

Na tom skupu je predstavnik Islamske zajednice rekao da se oni za uvođenje vjeronauke u osnovne škole zalažu već godinama.

S druge strane, barski nadbiskup i kotorski apostolski administrator Rok Đonlešaj kazao je tada za Pobjedu da djeca katoličke vjeroispovijesti imaju već napravljen plan i program vjeronauke u lokalnim crkvama, koji se odvija redovno i nemaju nikakvu potrebu da o svojoj vjeri uče u školi. I pored toga, dodaje on, misle da bi bilo korisno za njih, a i za djecu drugih konfesija, da im škola nudi časove nastave o vjerama i religijama.