DRECUN: Smjena Damjanovića ne ide u prilog planu Spajića

Smjena direktora Uprave prihoda i carina Aleksandra Damjanovića ne ide u prilog ostvarenja plana “Evropa sad” ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, u dijelu koji se odnosi na najavljeno ukidanje zdravstvenog osiguranja, ocijenio je za Portal RTCG ekonomski analitičar Predrag Drecun. Naš sagovornik vjeruje da je Spajićev plan reformi koji bi obezbijedio rast prosječne i minimalne zarade u zemlji ostvariv, te ocjenjuje da ako pak ne uspije, razlog će biti pojedinačni politički interesi

Komentarišući planirano ukidanje zdravstvenog osiguranja, koje bi shodno Maršalovom planu “Evropa sad”, uz ostale mjere poreske reforme, trebalo da dovede do značajnog povećanja prosječne plate, Drecun kaže da prostora za to ima dovoljno, ali da je pitanje kako će to izvesti ova postavka Vlade.

Drecun za Portal RTCG navodi da primjećuje kako “već između najvažnijih ministara nemamo jedinstvene stavove, po ovom i po mnogim drugim pitanjima”.

Na naše pitanje postoji li opasnost da se zdravstvena zaštita na kraju ipak prebaci na teret građana, Drecun kaže da opasnost uvijek postoji, ali da bi, ako bi se to desilo, to bio znak da je vlada zaista neodgovorna.

“I ta vlada ne bi opstala ni dva dana nakon pada sistema zdravstva. Bojim se da smjena Damjanovića ne ide u prilog ostvarenja Spajićevog plana. Spajić je povukao potez koji mu može donijeti slavu ako uspije, ili neslavan kraj ako ne uspije”, kaže Drecun.

“Maršalov plan” ostvariv

Podsjeća da su neki radikalni planovi u posljednjih trideset godina davali rezultate, ali da su propadali zbog političkih interesa pojedinaca.

“Sjetimo se Anta Markovića koji je za nekoliko mjeseci podigao standard do kasnije nikad dostignutog nivoa. Ili Dragoslava Avramovića koji je ukrotio inflaciju za desetak minuta. Oba reformatora su nezasluženo neslavno završila. Rizik da se dogodi scenario iz pitanja postoji, ali on je determinisan mnogo više političkim faktorima, nego ekonomskim. Ako ne uspije plan siguran sam da će to biti zbog pojedinačnih političkih interesa”, ocijenio je naš sagovornik.

Za sam “Maršalov plan” vjeruje da je ostvariv i podsjeća da je on odavno predlagao da najniža cijena rada bude 450 do 500 eura, uz niže dažbine na neto zaradu.

“Bolja raspodjela znači uštede. Šta će nama 40 miliona eura za konsultantske usluge? To je iznos kojim možete otvoriti makar 4.000 radnih mjesta. Ima još mnogo prostora i u zdravstvenom sistemu, i socijalnim davanjima. Čini mi se da Vlada još nije afirmisala preduzetništvo kao osnovnu vrijednost. Zatim dublje poresko zahvatanje u postojećoj ekonomiji, u dijelu one sive ili nevidljive ekonomije”, rekao je Drecun.

Tokom 2022. godine još jedno zaduženje?

Vjeruje i da će Vlada posegnuti tokom 2022. godine za još jednim zaduženjem, “jer nema političkog konsenzusa o ovome, pa se nepotrebno troši vrijeme, umjesto da se radi”.

“Mi smo budžet za 2021. godinu čekali pola godine, a koliko još zakona čeka. Sa čisto ekonomske strane, odgovorno tvrdim da bi Crna Gora mogla za pet godina da bude u nivou Kipra, Grčke, Portugala, pa čak i nekih razvijeniji zemalja Evrope. Zašto ovo tvrdim? Mi još uvijek imamo resurse koje su netaknuti”, kaže Drecun.

Napominje kako smo se uvjerili da ne možemo da se oslonimo samo na turizam, te da imamo neke najave na jačanju digitalne ekonomije, proizvodnje… Vlada, kako je rekao, radi u politički nemogućim uslovima:

“Podrška ovoj vladi se održava samo strahom od povrataka prethodne vlasti, gotovo na granici javnih ucjena, bez suštinske programske podrške, dok nova opozicija ne pokazuje konstruktivan odnos, već samo pokušava da sruši vladu”.

Kako valorizovati potencijale

Vlada je, rekao je, prepuštena sama sebi i sudu javnosti, a osnovni problem je kako u takvoj atmosferi valorizovati potencijale.

“Bjelopavlićka ravnica netaknuta, Velika plaža Ulcinj netaknuta, Buljarica netaknuta, Jaz netaknut, Luštica netaknuta, Sinjajevinski katuni prazni, Šuma se valorizuje na opasno destruktivan način, o čemu je aktuelni ministar iznio frapantne podatke. Luštica praktično tek započeta, sa još mnogo potencijala, Luka Bar zapuštena i slabo iskorišćena, Žabljak na pola potencijala, dolina Lima sa malo stabala šljiva i jabuka, državno vino u buradima, Tara i Morača ostale nevalorizovane makar jednom centralom, Auto put valjda neupitan, ali s kašnjenjima. Sjever se prazni, jug se puni, a ogromni poljoprivredni potencijali sjevera ostadoše prazni. Ljekobilje je nekad bilo ponos Crne Gore fabrikama u dva naša grada Risan i Bar. To uopšte nijesu zanemarljivi potencijali za svjetsku farmaciju i hemijsku industriju, ako već mi nećemo da vršimo preradu”, kazao je Drecun.

Pita i zašto današnja Crna Gora nema makar milion grla sitne stoke, koliko je imala daleko manja Crna Gora Kralja Nikole.

“U današnjim uslovima moglo bi preko dva miliona grla sitne stoke da se uzgaja u Crnoj Gori, i najmanje milion grla krupne stoke”, rekao je on.

Komentarišući pad prognoze rasta crnogorske ekonomije sa 9 na 7 odsto, koji je objavio MMF, Drecun kaže da “MMF vrlo često ne pogodi u svojim prognozama, jer oni imaju drugačije alate mjerenja, i ne poznaju dobro ambijentalno mentalitetni okvir naše ekonomije”.

“Mislim da njihova projekcije neće uticati na raspoloženje investitora, jer je u svakom slučaju rast očekivan”, rekao je Drecun, napominjući kako takva prognoza za građane ne znači apsolutno ništa, jer su važne akcije koje izvodi Vlada.