Ekonomija
KATASTROFALNA EKONOMSKA POLITIKA: Gubitaši se pravdaju skokom cijena struje, a broj zaposlenih konstantno raste
Iako je Milojko Spajić rekao da će troškovi osnivanja nove avio-kompanije biti nula, uloženo je 30 miliona, a To Montenegro već duguje 2,4 miliona i tvrde da nijesu ni očekivali profit. Ministar finansija je naglasio da se više neće praviti kompanije radi ,,uhljebljenja“ ljudi. Ali ga je stvarnost brzo demantovala
Ministarstvo kapitalnih investicija je nedavno objavilo rezultate poslovanja 20 kompanija u većinskom državnom vlasništvu u prva tri kvartala, a koje su u nadležnosti tog Vladinog resora. Najveći gubitaši od tih preduzeća su Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) sa minusom od 3,4 miliona i To Montenegro sa ostvarenim negativnim rezultatom od 2,6 miliona eura. Iz CEDIS-a su Pobjedi saopštili da je poslovni rezultat te kompanije u prvih devet mjeseci ove godine dominantno posljedica turbulentnih poremećaja na tržištu električne energije na svjetskom nivou i vrtoglavi skok cijena električne energije na berzama. U toj kompaniji, koja je prethodnih godina bila profitabilna, kao razlog lošeg poslovnog rezultata ne navode povećanje broja zaposlenih, iako je broj radnika u prvih devet mjeseci ove godine porastao u odnosu na isti period prošle godine za 18 odsto.
Iz To Montenegra su našoj redakciji, komentarišući poslovni minus saopštili da su još uvijek mlada kompanija i da u svijetu ne postoji model poslovanja avio-kompanija, koji je tokom prvih godina profitabilan.
Iako nije gubitaš i vlasnik CEDIS-a, preduzeće Elektroprivreda (EPCG) je na kraju trećeg kvartala zabilježila za nju skromnu dobit od 412,8 hiljada eura. I iz te elektroenergetske kompanije loš poslovni rezultat pravdaju visokim cijenama električne energje na berzi, koju je EPCG bila prinuđena da uvozi zbog loše hidrologije i nedovoljne proizvodnje struje.
U Ministarstvu kapitalnih investicija u ovom trenutku nijesu mogli da preciziraju da li se i kada očekuju bolji poslovni rezultati kompanija, koje su prvih devet mjeseci završile u minusu.
– Odjeljenje za unapređenje korporativnog upravljanja je dalo preporuku privrednim društvima da finansijske planove za narednu godinu rade na način da se rezultati poslovanja planiraju minimum na nivou kvartala, tako da ćemo sa predatim budžetima imati i jasnu informaciju u kom pravcu će se rezultati kompanija kretati u narednoj godini – kazali su Pobjedi iz Ministarstva kapitalnih investicija.
CEDIS
Iz CEDIS-a je Pobjedi saopšteno da je poslovni rezultat te kompanije dominantno posljedica faktora na koje nije moguće uticati, a tiču se turbulentnih poremećaja na tržištu električne energije na svjetskom nivou.
– CEDIS je kompanija sa izraženom društveno odgovornom orijentacijom, a imajući u vidu uticaj pandemije kovid-19 na standard građana, odobren je popust članovima ,,zlatnog tima“, odnosno redovnim platišama, kao i ranjivim kupcima (penzionerima sa najnižim primanjima i nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda za zapošljavanje) – rekli su iz CEDIS-a.
Naveli su da je Elektroprivreda (EPCG) odobrila popust i refundirala ga od CEDIS-a u iznosu od 1,7 miliona eura, što je uticalo na poslovni rezultat CEDIS-a. – Napominjemo da je odluku o popustu prema korisnicima Odbor donio, u maju tekuće godine, kada je cijena električne energije bila stabilna (oko 50 eura po MWh) i kada nije bilo naznaka da će uslijediti vrtoglavi skok cijena usljed kojeg kompanija u najvećoj mjeri trpi finansijske posljedice – kazali su iz CEDIS-a.
Iz CEIDIS-a ističu da je riječ o kratkoročnoj mjeri koja je dobronamjeran gest menadžmenta kompanije prema crnogorskim građanima čiji je standard ugrožen ekonomskim posljedicama pandemije kovid-19.
Iz CEDIS-a su istakli da je na poslovni rezultat dominantno uticao vrtoglavi skok cijena električne energije na berzama, koja je sa oko 50 eura po MWh u januaru, dostigla prosječnu cijenu od oko 215 eura po MWh u novembru, uz dalju tendenciju rasta.
– Iz ovog razloga je CEDIS u prvih devet mjeseci imao troškove 2,7 miliona eura veće od odobrenih od strane Regulatorne agencije za energetiku za nabavku električne energije za pokrivanje gubitaka u distributivnom sistemu, a koji padaju na teret kompanije – saopšteno je iz te elektroenergetske kompanije.
Iz CEDIS-a naglašavaju da su trenutne cijene električne energije na tržištu nezapamćeno visoke, kao i da su i do šest puta veće od regulatorno odobrene cijene.
– Kako bi se ograničio štetan uticaj koji poremećaji na tržištu električne energije imaju na CEDIS obratili smo se Vladi i očekujemo njihovu hitnu reakciju – kazali su predstavnici CEDIS-a.
Oni dodaju da je rezultat poslovanja opterećen i iznosom od 1,3 miliona eura koliko je CEDIS isplatio naknada štete trećim licima, nastalih pretežno usljed prekida u napajanju električnom energijom na sjeveru Crne Gore izazvanih nevremenom početkom ove godine.
– Dakle, na poslovni rezultat CEDIS-a najviše utiču faktori koji su van našeg ,,domašaja“. Menadžment ulaže maksimalan napor da u ovim okolnostima održi finansijsku stabilnost nacionalnog elektrodistributivnog sistema, međutim prevazilaženje negativnih posljedica aktuelne situacije moguće je očekivati tek nakon stabilizacije prilika na globalnom tržištu električne energije – poručeno je iz CEDIS-a.
Ta kompanija je lani u prvih devet mjeseci ostvarila profit od 851,1 hiljadu eura, a u 2019. godini je u istom periodu bila u plusu od 1,05 miliona eura.
Iz ove elektroenergetske kompanije kao razlog negativnog poslovnog rezultata ne navode povećanje broja zaposlenih i rast troškova zarada, iako se to navodi u izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija u CEDIS-u je broj zaposlenih u prvih devet mjeseci ove godine porastao u odnosu na isti period prošle godine za 18 odsto. CEDIS je u prva tri kvartala ostvario rast troškova zarada i naknada zarada u odnosu na prošlu godinu od 0,7 miliona eura, odnosno 3,7 procenata.
Ova kompanija je na kraju trećeg kvartala zapošljavala 1.591 osobu sa prosječnom platom od 880 eura.
To Montenegro
Iz To Montenegra su našoj redakciji, komentarišući gubitak od 2,6 miliona eura u prva tri kvartala, saopštili da ubuduće očekuju bolje poslovne rezultate.
– Prve godine su godine investicija i razvoja u svakom biznisu pa i u avio-industriji. U svijetu ne postoji model poslovanja avio-kompanija, kao privatnih tako i nacionalnih, koji je tokom prvih godina profitabilan – rekli su iz nacionalne avio-kompanije.
Oni su podsjetili da je To Montenegro osnovano u februaru, a sa letovima su počeli nakon tri mjeseca u junu, kada su i počeli da generišu prihode.
– To Montenegro je mlada kompanija koja još uvijek nije zaokružila ni prvu godinu poslovanja i potrebno je određeno vrijeme kako bi se ostvarili rezultati bolji od trenutnih – smatraju u To Montenegru.
Iz kompanije napominju da su već u startnom strateškom planu razvoja računali i na veliku sezonalnost kada je u pitanju naše tržište, ali i uticaj epidemije koji su osjetile sve avio-kompanije.
Nacionalni avio-previznik je u vrhu liste kompanija sa najvećim platama, odmah iza EPCG Beograd, sa prosječnom zaradom od 1.292 eura. To Montenegro ima 122 zaposlena.
Krajem decembra prošle godine kada je najavljeno formiranje nove nacionalne avio-kompanije ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, rekao je da će troškovi osnivanja nove kompanije biti nula, a da će investicije biti zavisno od procjene.
On je tada saopštio da se više neće praviti kompanije radi ,,uhljebljenja“ ljudi.
– One će biti održive ili neće postojati – poručio je tada Spajić.
Vlada je uložila 30 miliona eura osnivačkog kapitala u To Montenegro.
Elektroprivreda
Od kompanija koje su tokom čitave godine imale pozitivan rezultat, značajan pad u devetomjesečnom rezultatu, u odnosu na polugodišnji, ostvarila je Elektroprivreda. Ta kompanija, iako nije u gubitku, zabilježla je pad u rezultatu od 16,7 miliona eura ili 98 odsto. Na kraju trećeg kvartala ova kompanije je bila u plusu od 412,8 hiljada eura. Elektroprivreda je lani u istom periodu ostvarila profit od 2,29 miliona eura, dok je u prvih devet mjeseci 2019. godine bila u plusu od 17,06 miliona eura.
– Najveći efekat na ovakav profit kompanije imaju visoke cijene električne energje na berzi, koju je EPCG bila prinuđena da uvozi zbog loše hidrologije i nedovoljne proizvodnje električne energije – navedeno je krajem novembra iz EPCG.
EPCG je, kako su podsjetili njeni predstavnici, u prvih devet mjeseci prošle godine poslovala sa 2,2 miliona dobiti, kada je cijena električne energije bila pet puta manja od trenutne na međunarodnoj berzi.
– Samo tokom avgusta ove godine EPCG je, u cilju stabilnog snabdijevanja električnom energijom, uvezla dodatno energije u vrijednosti od 15 miliona eura – precizirali su iz kompanije.
Iz EPCG su ranije napomenuli da kompanija, iako je zakonski imala pravo, nije povećala cijenu elektične energije ni domaćinstvima niti privredi, dok su mnoge zemlje, kako u Evropi tako i u regionu, to učinile.
– EPCG je na taj način vodila računa o aktuelnoj socio-ekonomskoj situaciji u državi izazvanoj poremećajem tržišta i otežanim poslovanjem nastalim usljed pandemije – smatraju u kompaniji.
Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija u EPCG je broj zaposlenih u prvih devet mjeseci ove godine porastao u odnosu na isti period prošle godine za 14 odsto.
EPCG je prema podacima Ministarstva preduzeće sa najvećim rastom troškova zarada i naknada zarada u odnosu na prošlu godinu sa rastom od 1,3 miliona eura, odnosno 8,7 procenata.
U EPCG je na kraju trećeg kvartala bilo 1.129 zaposlenih. A prosječna plata u kompaniji je 927 eura.
U izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija o poslovanju državnih preduzeća navedeno je da je od 20 preduzeća deset poslovalo sa gubitkom, a deset sa neto dobiti u prvih devet mjeseci ove godine. Sa pozitivnim rezultatom od ukupno 27 miliona eura treći kvartal je završilo deset kompanija, dok je isto toliko imalo neto gubitak od 11,7 miliona eura.
Kada su u pitanju gubici, nakon CEDIS-a i To Montenegra sa najvećim minusom slijede Barska plovidba sa 2,5 miliona, Crnogorska plovidba sa 1,3 miliona i Montecargo sa 1,1 milion.
Na listi gubitaša u prva tri kvartala su i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) sa gubitkom od 417 hiljada eura, Zeta Energy sa 287,7 hiljada eura, Montenegro bonus sa 54,4 hiljade eura, Berza električne energije sa 46,3 hiljade eura i EPCG Beograd sa gubitkom od 5,6 hiljada eura.
Brodarske kompanije u gubitku zbog negativnih kursnih razlika
U izvještaju Ministarstva kapitalnih investicija o poslovanju preduzeća u prvih devet mjeseci ove godine, se navodi da su osnovni razlozi negativnog poslovnog rezultata brodarskih kompanija negativne kursne razlike po osnovu kredita od kineske Eksim banke zaključenog u dolarima. Taj kredit je iskorišćen za kupoviu četiri broda.
Barska plovidba je u prva tri kvartala poslovala sa gubitkom od 2,5 miliona eura, a Crnogorka plovidba je bila u minusu od 1,3 miliona eura.
– Ono što je već izvjesno, to su bolji rezultati Crnogorske plovidbe, koji će biti vidljivi već u četvrtom kvartalu ove godine, a zatim i Barske plovidbe u prvom kvartalu naredne godine, kao rezultat značajno većih ugovorenih najamnina od onih koje su imali tokom ove godine – poručili su iz Ministarstva kapitalnih investicija
Epidemijska situacija i otvorenost tržišta će uticati na rezultate To Montenegra
Iz To Montenegra su saopštili da im je cilj da unapređuju rezultate iz godine u godinu, a kojom dinamikom će se to dešavati zavisiće od, kako kažu, više faktora. – Epidemijska situacija i otvorenost tržišta će u velikoj mjeri uticati, ali vjerujemo da će se situacija, kako u Evropi tako i u čitavom svijetu, stabilizovati i da će naša spremnost da se brzo prilagodimo situaciji na tržistu biti ključna u daljem strateškom razvoju poslovanja – poručili su iz To Montenegra.
-
Društvo3 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta5 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika4 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika2 days ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar1 day ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend