Vijesti
MORE SAD DIVLJA NA VELIKOJ PLAŽI, BLIZU UŠĆA DESNOG RUKAVCA BOJANE: Talasi nose sve, zakupci gledaju u nebo
More odnijelo i terasu restorana od tridesetak kvadrata…
Bogu da se molim, to mi je ostalo, kaže Nebojša Nešo Đurišić, kome je more u posljednjih nekoliko dana odnijelo hidrofor, ležaljke i terasu od 32 kvadrata i potkopalo restoran “Ivana” na Velikoj plaži, u neposrednoj blizini ušća desnog rukavca Bojane u more.
Od ogromnih talasa, ugrožena su i druga dva objekta prema ušću, dok su preko puta, na Adi, privremene pješčane dine koje čuvaju objekte nudističkog naselja od erozije, oslabile i početkom sedmice očekuje se da budu prihranjene i sanirane.
Đurišić priča da je 40 godina na Adi, da više od 20 godina ima restoran, ali da ovakvo stanje ne pamti.
”Bilo je nevremena, prilazilo je i more, ali nikad ovako”, kaže Đurišić za “Vijesti”.
Terasu je more odnijelo ucijelo.
”To govori da je kvalitetno urađena. Nijesam bio tu, možda sam mogao da je nekako zakačim i sačuvam…”, kaže on.
Stabilizacija vremenskih prilika, prema prognozama meteorologa, očekuje se danas, kada će početi da duva sjeverac umjesto jugoistočnog vjetra, što će dovesti do smirivanja mora.
Đurišić kaže da su ga nedavno obišli predstavnici Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom i obećali pomoć.
”Da vidiimo šta će biti. Do sada, imam štete od nekoliko hiljada eura, ali strahujem da to može biti mnogostruko više ukoliko voda prodre u unutrašnjost restorana”, kaže on.
Struju u restoranu je isključio, ali od vode ne može da pristupi.
Lani, kada mu je moreo odnijelo plažni bar sa susjednog kupališta čiji je zakupac, tvrdi da nije dobio nikakvu pomoć.
”Ni cent. Čak ni kredit mi nijesu dali da podignem”, žali se Đurišić koji zakup restorana i plaže plaća oko 20 hiljada eura godišnje.
Kupalište, čiji je zakupac, sada je široko tek deset metara.
Đurišić tvrdi da su razlog haotičnom stanju na ušću radovi koji se izvode radi zaustavljanja erozivnih procesa koji već godinama prijete nestanku pješčane plaže na Adi.
”Vade pijesak samo sa lijeve strane korita rijeke, prema Adi, umjesto ravnomjerno sa cijelog ušća. Zato veće količine vode iz rijeke u more i obratno dolaze uglavnom sa desne strane rukavca, prema našim objektima”.
Kaže da je nekoliko puta upozorio rukovodioca radova koji mu je odgovorio da radi prema projektu.
Prilikom obilaska Ade prije mjesec, ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ratko Mitrović kazao je da se radovi izvode prema projektnim smjernicama italijanskih stručnjaka Kristijana Marazmija i Roberta Montanarija, koje je angažovalo Ministarstvo.
Izvršni direktor Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović rekao je da su dine za sada spriječile da dođe do štete na objektima.
”Ali, one su oslabile i očekujemo da će od ponedjeljka reagovati specijalizovano privredno društvo Zaštita prostora Crne Gore”, kazao je Đakonović “Vijestima”.
Naveo je “da je kod ušća sada problematično”.
U Morskom dobru kažu da su upoznati sa situacijom na Velikoj plaži, kod ušća.
”Tamo se pojavio veliki problem. Pratimo to zasad pa da vidimo kako možemo da intervenišemo i na koji način”.
Petković: Neupućen sam, nemam komunikaciju s nadležnima
Prof. dr Sava Petković, koji je autor hitnih mjera za sanaciju plaže na Adi koje su početkom godine uključivale postavljanje napera, kaže da trenutno nije upućen u situaciju. Pojašnjava da već neko vrijeme nema nikakvu komunikaciju ni sa Ministarstvom ni sa Morskim dobrom.
”Ne dobijam više službene zabilješke o praćenju stanja na Adi Bojani, a o izgradnji veštačkih dina sam vidio samo jedan članak u ‘Vijestima’. Dakle, ne mogu dadam nikakav komentar o problemu erozije desne obale rukavca jer nemam relevantne informacije. Nemam čak ni fotografije tih ugroženih objekata i njihovog položaja”, kazao je Petković “Vijestima”.
-
Društvo3 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta5 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika4 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika2 days ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar2 days ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend