MOTIVI MANDIĆEVIH MJERA Budžet hitno usvajaju zbog zaduženja, a ne zbog naroda

Pregovori opozicije i vlasti o nastavku zasijedanja Skupštine juče su neslavno završeni nakon što je predsjednik parlamenta Andrija Mandić odlučio da upotrijebi silu i u maniru koji je prikladniji nekoj istočnjačkoj diktaturi nego demokratskom društvu, naredio mjeru udaljenja opoziciji od 15 dana. Iako je Mandić juče zavapio kako mu „nije bilo lako da donese odluku o udaljenju poslanika“, ali da je morao zbog usvajanja budžeta, evidentno je da je ovaj očajnički i siledžijski potez izvršen zbog toga što se vladajućim strukturama žuri jer je državnoj kasi zafalilo para.

Iako svakodnevno objašnjavaju da je budžet važan zbog građana, situacija je potpuno drugačija – usvajanje ovog akta omogućava Vladi da krene u novo zaduženje, jer u trezoru ne da nema para, već je u debelom minusu.

Prvi efekti izmjena poreskih stopa i stopa doprinosa u okviru politike reflektovane u „Programu Evropa sad 2“ ogledaju se u padu prihoda budžeta u novembru mjesecu za preko 60 miliona eura, od čega se oko 30 miliona odnosi na smanjenje prihoda od PDV-a, 20 miliona eura na smanjenje prihoda od doprinosa, a ostatak na smanjenje prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica i akciza u odnosu na prethodni mjesec. Usljed povećanja i izdataka za tekuću potrošnju u istom mjesecu, deficit budžeta je porastao na čak 77 miliona eura ili za oko 65 miliona eura u odnosu na oktobar.

Eliminisali opoziciju iz Skupštine da bi mogli da usvoje novo zaduživanje 

Deficit budžeta u decemrbu je čak 231 miliona eura. To je istorijski najveći deficit budžeta u mjesecu, a prihodi budžeta su u tom mjesecu kada se troši najviše, manji od plana za 25 miliona eura. Za očekivati je nastavak ovog trenda, što ukazuje da Crna Gora bez novog zaduženja neće moći da finansira mandatorne rashode za plate, penzije, socijalnu zaštitu i sl.

Mnogi se pitaju kako to da para nema kad smo se samo u protekloj godini koja tek što je završena, zadužili skoro milijardu eura. Da podsjetimo, Vlada Milojka Spajića izabrana je u Skupštini 31. oktobra 2023. godine. Već u roku od dva mjeseca, kroz interne odluke, Vlada je pozajmila 109 miliona od osam domaćih banaka, a kasnije i 50 miliona kroz emisiju državnih zapisa, što je ukupno 159 miliona u prva dva mjeseca rada. Ministarstvo finansija, koje vodi Novica Vuković, u martu je emitovalo obveznice i po tom osnovu nas zadužilo 687 miliona. Nakon pauze od nekoliko mjeseci, u samo desetak dana usvojena su četiri ugovora o kreditu. Tri od četiri kredita su vezana za zajam za razvojne politike (DPL aranžman Development Policy Loan). DPL aranžmani su sklopljeni sa Svjetskom bankom 80 miliona, te po 50 miliona sa OPEK fondom za međunarodni razvoj i Francuskom agencijom za razvoj (AFD). Od Evropske banke će biti pozajmljeno 20 miliona za potrebe finansiranja projekta unapređenja energetske efikasnosti u objektima obrazovanja u Crnoj Gori.

Ovoliko zaduženje u jednoj godini, a budžet prazan? Ne trebamo biti ekonomski eskperti da bi shvatili da Vlada na čelu sa Milojkom Spajićem veze nema ni o ekonomiji ni o finansijama.

Ekonomska politika Vlade zasnovana na zaduživanju

Predlog budžeta za 2025. i srednjoročna fiskalna perspektiva su obeshrabrujuće. Karakteriše ih brži rast ukupnih izdataka budžeta nego prihoda i to upravo zbog povećanja tekuće potrošnje. U 2025. godini je planirano povećanje kapitalnih rashoda, ali zabrinjava činjenica da su rashodi plata, kamata, penzija, prava iz oblasti socijalne zaštite premašili 50 odsto planiranog budžeta za 2025. godinu. Planirani deficit budžeta za 2025. iznosi oko 280 miliona eura ili oko 3,5 odsto BDP, sa sličnim trendom do kraja 2027. godine. To posljedično vodi većim potrebama za zaduženjem za finansiranje deficita, pa je vlada planirala da poveća javni dug za još milijardu eura do 2027. godine ili sa 62 odsto na 64 odsto BDP. Dakle, Vlada potpuno svjesno, zarad populističkih obećanja u raznim izbornim kampanjama, povećava neproduktivnu potrošnju koju finansira novim zaduženjima građana i svjesno krši uspostavljena fiskalna pravila kretanja fiskalnog deficita i javnog duga.

Povećana budžetska potrošnja za plate, penzije i socijalna davanja, nije srazmjerno/pravedno i targetirano raspodijeljena građanima. Daljim planiranjem rasta rashoda budžeta za socijalnu i dječju zaštitu (za čak 140 miliona eura u 2025. u odnosu na 2020), zapostavljeni su građani i građanke sa najvećim rizikom od siromaštva, naročito na sjeveru. Povećanje rashoda za penzije je takođe sprovedeno nesrazmjerno i diskriminatorno, kao i nedavno povećanje zarada kroz Program „ES2“.

U predlogu budžeta vrijednog 4,02 milijarde eura za 2025.godinu, rashodi za PIO su planirani u iznosu od 777,2 miliona eura što je oko 80% više u odnosu na period prije 2022.godine, kada su se rashodi za PIO kretali u rasponu od 400 do 430 miliona eura. Razlog ovolikog rasta rashoda za penzije je višestruko povećanje minimalne penzije koju su političke strukture na vlasti koristile kao oruđe u predizbornim kampanjama, narušavajući tako srazmjeru u povećanju penzija i uvodeći diskriminaciju.

Najgora garnitura neznalica i populista u istoriji političke scene Crne Gore

Povećanje troškova bruto zarada je posljedica nastavka kontinuiranog zapošljavanja u javnom sektoru (naročito usljed više izbornih ciklusa nakon 2020. godine). Ovi rashodi su planirani na 718 miliona eura u 2025. godini, što je blizu 200 miliona više u odnosu na 2021. i 220 miliona eura više nego 2020. godine.Dakle, česte promjene vlada i politička zapošljavanja u državnoj upravi, kao i povećanje zarada u javnom sektoru je od 2020. godine koštalo poreske obveznike Crne Gore više od 200 miliona eura, a povećani fond za bruto zarade nije adekvatno usmjeren na sve zaposlene jer su u velikom broju slučajeva zanemareni radno iskustvo i složenost posla. Vlada je, dakle, dodatnim ad hoc potezima povećanja potrošnje bez ikakvih principa pravednosti i srazmjere, već u 2024. povećala deficit budžeta za preko 220 miliona eura ili za oko 3 odsto u odnosu na 2023.

Da bi građani shvatili, konsultantska firma Fidelity consulting je na svojoj FB stranici rad Vlade plastično objasnio:

ZADUŽI PA VLADAJ

Pazite ovo: naredne tri godine (2025-2027. godina), ekipa će dodatno da zaduži Crnu Goru za 1,35 milijardi eura novog duga (mimo refinansiranja od 2 milijarde eura).

Ako vam je lakše, to je 450 miliona eura godišnje.

E sad, od 2006. do 2019. godine, javni dug je porastao za 2,5 milijardi eura.

Godisnje: 190 miliona eura.

Što se veli, nova ekipa zadužuje Crnu Goru skoro dva i po puta više godišnje nego oni prije njih.

L.P.Đ.