PREMIJER ZDRAVKO KRIVOKAPIĆ: Pregovaralo se tajno, nova vlada bila praktično formirana

Predsjednik Vlade je za “Vijesti” govorio o tome kako je nastao program “Evropa sad”, odnosu sa parlamentarnom većinom, partijskom zapošljavanju, odnosima unutar Vlade, odnosu sa Srbijom, činjenici da još nije vakcinisan

Premijer Zdravko Krivokapić kazao je u intervjuu “Vijestima” da su određeni politički akteri tajno pregovarali o izboru nove vlade, i da je ona “bukvalno bila i formirana”.

Krivokapić je rekao da je za “jačanje Vlade kroz unapređenje u određenim segmentima” gdje, kako je naveo, postoje veliki pritisak i opterećenje ministarstava i ministara.

Komentarišući tvrdnje da se spremala politička korupcija prilikom glasanja o nepovjerenju njegovoj Vladi u parlamentu, od kog se odustalo, Krivokapić kaže da je na tome radio predsjednik države i lider Demokratske partije socijalista Milo Đukanović.

Predsjednik Vlade je za “Vijesti” govorio i odnosu sa parlamentarnom većinom, partijskom zapošljavanju, odnosima unutar Vlade, odnosu sa Srbijom, činjenici da još uvijek nije vakcinisan…

Čime ste najzadovoljniji kada je u pitanju rad Vlade od izbora do današnjeg dana?

Ja sam najzadovoljniji današnjim danom, jer je usvojen budžet koji predstavlja osnovu za realizaciju najznačajnijeg programa koji je nastao u posljednje vrijeme u Crnoj Gori, a to je “Evropa sad”. Ako se pogleda samo taj program, on zaista jeste tektonski prodrmao čitavu političku scenu Crne Gore, iz jednog prostog razloga. Znate, kada se desi tako jedan značajan projekat, a čitava Vlada ima jasno definisan odnos u svom djelovanju, koji je iskazan onom čuvenom rečenicom “Hoćemo promjene, nećemo zamjene!”, dolazite do zaključka da promjene nisu nešto što je uvijek dobro prihvaćeno u jednom društvu. I zato često govorim: “Ako želite neprijatelje, vi krenite u promjene”. Upravo je zato “Evropa sad” najznačajniji događaj u posljednje vrijeme u Crnoj Gori, jer daje šansu da napokon unaprijedimo kvalitet života i, što je najvažnije, kroz budžet napravimo one infrastrukturne promjene koje su potrebne Crnoj Gori, prevashodno u dijelu putne infrastrukture, ali i u svim ostalim segmentima.

Međutim, poslanici nisu prihvatili predloge za povećanje akciza, nisu podržali prihodovnu stranu budžeta. Je li to pirova pobjeda Vlade?

Program će u svakom slučaju biti realizovan. Mi smo prilikom projektovanja budžeta vodili računa da bude filigranski utegnuta i prihodna i rashodna strana. Međutim, ako vam neko podigne rashodnu stranu, a ne vodi računa o prihodnoj, morate druge pitati za takav negativan odnos prema tom logičnom balansu. S druge strane, kada analizirate situaciju sa akcizama, vidjećete da se one najčešće odnose na alkoholna pića, odnosno da se radi o našem pokušaju da utičemo na racionalizaciju upotrebe onih proizvoda koji štete zdravlju stanovništva. Ali šta je tu je, kao što ste vidjeli mi smo od početka govorili da nama za ovako projektovani budžet ne trebaju nikakva dodatna sredstva, nikakvo zaduživanje. Međutim, pošto je spoznaja bila da ako prihodna strana bude narušena, da ćemo biti primorani da ostavimo kao moguću opciju novo zaduženje koje bi obezbijedilo upravo ono što je nedostatak ove prihodne strane. Ipak, to je stvar odluke poslanika. Ja sam zahvalan svim poslanicima koji su podržali program “Evropa sad” i ovaj budžet. Ono što je najvažnije jeste činjenica da ćemo kroz nove planirane namete imati deficit od otprilike 5,8 odsto, a inicijalno je projektovan na 3,8 odsto.

Ali sa druge strane, parlamentarna većina se žali da ih niste konsultovali prije slanja budžeta Skupštini. Zašto se to desilo?

Poznato vam je da je tek u septembru mjesecu javnosti predstavljen program ‘’Evropa sad’’. Od septembra do 15. novembra mi smo intenzivno radili na programskom budžetu i to nije bila nikakva tajna. Ne postoji potrošačka jedinica koja nije kontaktirana. Neke su kontaktirane tri, a neke devet puta, zavisi koliko smo imali mogućnosti, da bi uskladili programski budžet. Kroz sve te institucije cirkulišu i određeni predstavnici političkih opcija, bez obzira da li je to pozicija ili opozicija, te smo stoga podrazumijevali da su oni indirektno uključeni. Mi nismo imali velikih mogućnosti da u tako kratkom vremenskom periodu, manjem od dva mjeseca, napravimo potpuno i do kraja transparentnu javnu raspravu. Vjerujem da ćemo to uraditi sljedeće godine. Ove godine nam možda možete prigovoriti da je to bilo manje transparentno nego ranije, ali ne možete reći da nijesmo uradili nešto što nije bilo apsolutno transparentno. Svi podaci su blagovremeno objelodanjeni i postojao je dovoljan prostor, od 15. novembra do 15. decembra, da kroz jednu novu iteraciju dođemo do boljih karakteristika budžeta. U svakom slučaju, meni se čini da smo napokon došli do samostalnosti izvršne i zakonodavne vlasti, uzme li se u obzir da je u prethodnom periodu izvršna vlast diktirala, a parlament je samo pritiskao taster. Čini mi se da se desila jedna značajna promjena koja je, u svakom slučaju, izvjesno donijela jedan novi demokratski kvalitet. Ali vidjećemo, vrijeme će pokazati.

Kad ste već pomenuli transparentnost – rekli ste da je “Evropa sad” pripremana u tajnosti…

Postojala je potreba za tim zbog bojazni koju smo imali, jer smo znali koliko je taj projekat potencijalno politički osjetljiv. Vidjeli ste da su kroz mnogobrojne diskusije određeni poslanici iskazivali stav da je “Evropa sad” usmjerena protiv neke političke adrese. ‘’Evropa sad’’ nikada nije bila usmjerena protiv bilo koje poltičke organizacije u Crnoj Gori. Ona je usmjerena ka građanima, jer je ova Vlada odlučila da centru svih njenih zbivanja bude građanin. I zaista, u prethodnom vremenskom periodu smo pokušali da podignemo najnižu cijenu rada. Naravno, sa ciljem da ne ugrozimo poslovanje, pa smo stoga porez koji su oni imali do tog vremenskog perioda, sa 30,9 odsto sveli na 20,4 odsto. Na taj način je izbalansiran odnos radnik – poslodavac, i kroz tu jednu zajedničku priču, koju smo testirali nekoliko puta, shvatili smo da je to potpuno uravnotežen pristup koji može dati rezultate. Rezultate koji su takvi da će povećati potrošnju, o kojoj niko ne želi da priča, već svi govore da je to neodrživo. Ovo je održiv i inkluzivan program, i on će omogućiti da napokon prava radnika budu dovedena do one mjere koja garantuje dostojanstven život.

Na kraju je parlamentarna većina izglasala budžet, a dio opozicije je podržao povećanje minimalne plate. Kako to vidite?

Smatrao sam da ako 80 odsto građana podržava ‘’Evropa sad’’ i vjeruje u taj projekat, zašto se to stanje ne bi preslikalo i u Skupštini? To je nelogičnost. Imamo jednu permanentnu tvrdnju: mi predstavljamo narod, ali u stvari mi radimo onako kako nam nalaže naš partijski interes. Taj uskopartijski interes nam je toliko puta višestruko naškodio. Ovo je jedan program koji je trebalo da ujedini sve politike, ali je na kraju ujedinio cijelu Crnu Goru – ekonomski. Svi programi su do sada bili sasvim drugačijeg karaktera. Uvijek su bili fokusirani na podjele koje su se preslikvale kroz razne nepotrebne nacionalne i nacionalističke tenzije. Svaki čovjek može da se osjeća kako želi, ali mi se čini da je njegov najvažniji interes ekonomska stabilnost i sigurnost.

Tri ministra sada zvanično nemaju povjerenje većine u Skupštini. Rekli ste da nećete potpisati interpelaciju, odnosno smijeniti ih, ali da li u skladu sa demokratskim principima imate problem sa tom činjenicom?

Ja znam da se to ne može svesti na ustavnu ili zakonsku kategoriju, jer nemamo zakon o Vladi, niti zakon o Skupštini, ali u svakom slučaju se svodi na tu etičku dilemu koju ste spomenuli. Ako ulazite u razloge zašto se to desilo, onda možete primijetiti da je tu interpelaciju pokrenulo 40 poslanika, koji trenutno pripadaju opoziciji. Podržala ih je, u jednom slučaju jedna, u drugom veća grupa poslanika pozicije. Šta može biti razlog svega toga? Razumije se – nezadovoljstvo, vrlo jasno, koje je vezano za nepostavljenje onih koje su određene političke adrese očekivale da treba da budu na pojedinim funkcijama u državnoj upravi. Da li je to fer odnos, u bilo kojoj demokratskoj sredini, ako ja vama neću da uradim ono što ste vi zacrtali, onda ćete mi to politički naplatiti prvom prilikom? Ta igra na crnogorskoj političkoj sceni je igra ucjena, a ja i ova Vlada nikada nismo željeli da učestvujemo u takvoj igri. Vi možete postaviti drugo pitanje: da li je etički ispravno da 40 poslanika opozicije, koji imaju veliki dug prema Crnoj Gori, i moralni i svaki drugi, jer su ostavili državu bez stabilnih institucija, ostavili su praznu kasu, imali su vrlo jasne i privilegovane ljude koji su dobijali dogovorene poslove, imali su tajkune koji su bili značajniji čak i od nekih političara, da poslije takvog stanja koje su ostavili, oni govore o etici premijera?

Ali, Vi razumijete da su građani suverenitet prenijeli na parlament. Jeste li u tom kontekstu komforni sa nepotpisivanjem interpelacije?

Apsolutno to doživljavam samo kao jedan čin u kome opozicija, koja se dokazala u prethodnom vremenskom periodu kako se dokazala, pokušava da svojim djelovanjem mijenja i razriješava ministre u ovoj Vladi, a samim tim mijenja izbornu volju građana iskazanu 30. avgusta. Da je 41 poslanik trenutne pozicije, bilo šta kazao u tom smislu i jednoglasno djelovao, to bi za mene bila obaveza.

Dakle, tada biste potpisali?

Tako je.

Kako uopšteno ocjenjujete komunikaciju sa parlamentarnom većinom, Bilo je puno padova i uspona kojima je javnost svjedočila. Vidite li svoje greške u tom procesu?

Kao i u svakom braku, ako se može izvesti takvo poređenje, postoje dvije strane. Svaka strana ima neke svoje razloge za nezadovoljstvo. Mislim da je došlo vrijeme da pojedinačne razloge ostavimo po strani, odnosno da brinemo o tome šta je bitno za ovaj narod i građane Crne Gore. Upravo se to pokazalo na primjeru ‘’Evropa sad’’, koji je na početku imao jedan veliki otpor. I kada je došlo da razumijevanja, koje smo intenzivno pokušavali da obezbijedimo, od predaje nacrta budžeta Skupštini pa do njegovog usvajanja, čini mi se da smo došli do jedne nove atmosfere koju treba njegovati u sljedećem vremenskom periodu. Svako treba da sagleda sopstvene greške. Ja sam se trudio da na mnoge neistine, poluistine, manipulacije i zamjene teza ne odgovaram. I to najbolje svjedoči dosadašnja praksa ove Vlade, gdje smo se trudili da dodatno ne dolivamo ulje na vatru. Svako ima pravo da iskaže svoj stav. To je novo vrijeme i nova vrijednost u Crnoj Gori, to je sloboda. Kroz tu slobodu pojavljuju se neke druge devijacije, pa je česta pojava da istina teško dolazi do onoga ko treba da je čuje, a to je građanin.

Iz dijela parlamentarne većine su indirektno poručili da će nakon izglasavanja interpelacije razmotriti i da izglasaju nepovjerenje Vladi. Vi u ovom razgovoru djelujete dosta optimistično da ćete funkciju obavljati i dalje i to u dužem vremenskom periodu…

Parlamentarna većina to može da učini na osnovu Ustava. Ja sam njima uvijek poručivao da je 41 poslanik pozicije nešto što me obavezuje, te da prema drugima nemam nikakvih obaveza. Ono što mora biti jasno, to je da ja uvijek polazim od sporazuma koji je potpisan 8. septembra. I da polazim od jasnog stava građana koji je iskazan 30. avgusta. Mislim da je to bio jedan svojevrsni referendum na kome se odlučivalo da li želimo da na vlasti ostanu oni koji su Crnu Goru doveli u bezizlaznu situaciju, i naravno da li želimo da dozvolimo da neko otme imovinu Crkve, a sjutra možda i našu ličnu imovinu.

Kako Vi vidite budućnost ove Vlade? U kom obliku, koji je to model, rekli ste da je došlo do nekog razumijevanja sa parlamentarnom većinom u većem obimu nego što je to do sada bilo…

Mislim da u svakom modelu saradnje, koji treba da pruži kvalitetne rezultate, treba da postoji dobra komunikacija. To je preduslov svega. Uz tu komunikaciju bolje razumijemo jedni druge, što do sada nije bio slučaj. Svako je imao neke svoje stavove, koji su vrlo često stvarali jednu barijeru koja je dugo vremena bila nepremostiva. Mi smo željeli da nađemo model koji je u ovom trenutku opšteprihvatljiv, a ne remeti ovaj koncept vlade. A to znači da bi, bilo kakve promjene u konceptu Vlade, izazvale nove negativne tektonske poremećaje, a to ne bi bilo dobro. Ovu Vladu treba sačuvati kao Vladu stručnjaka, koji mogu da iznesu planirane reforme tokom 2022. godine, i još značajnije 2023. godine. To znači da bi bilo jako poželjno jačanje Vlade, kroz unapređenja u određenim segmentima, gdje imamo jedan veliki pritisak i višeresorno opterećenje unutar nekih ministarstava.

Da li je tačno da ste nudili model rekonstrukcije koji bi značio da u Vladu uđu eksperti koji su bliski partijama?

Naravno da u svakom razgovoru vi razmjenjujete ideje. Nisam čovjek koji doživljava političku scenu kao pijacu. Ja sam navedeno predložio kao jednu od ideja, koja nije bila jedina. Ali svako uzima i politički koristi ono što mu odgovara. Mislim da treba biti vrlo korektan i jasan, te reći da svako poboljšavanje koje ide u prilog jačanja ove Vlade je dobro. Treba uzeti u obzir politički ambijent u Crnoj Gori, koji prolazi kroz jednu specifičnu tranziciju, koja zahtijeva snažne reformske poruke, a koje neko želi da pretvori u uskopolitičke poglede. Ili nismo uspjeli da razumijemo šta ovaj trenutak predstavlja, da je jedinstven i neponovljiv u istorijskom smislu, pa zbog toga vrlo često imamo stavove koji liče na preslikavanje vremenskog perioda u kome je jedna partija bila dominantna? Neki zaboravljaju da je ta dominantna partija dirigovala sve u Crnoj Gori, i nije imala problema sa realizacijom bilo kojeg zahvata, bio on dobar za građane ili ne. Ova Vlada je isključivo orijentisana na ostvarivanje onih ciljeva koji su u interesu svih građana, i želimo da predstavljamo most boljeg razumijevanja i kompromisa, a ne ucjena koje su do sada bile toliko jake i snažne da su nas često onemogućavale da radimo punim kapacitetom.

Da li se te ucjene odnose isključivo ili dominantno na postavljenja po dubini?

To je bio najčešće jedan od razloga.

U tom kontekstu, kako komentarišete sve češće glasine o pregovorima unutar parlamentarne većine, o mogućim prekompozicijama, ali i o pregovorima dijela većine i opozicije. Ima li Vlada spreman odgovor na to?

Svaka inicijativa koja je dobra, treba je razmotriti, preispitati i naći najbolje rješenje koje doprinosi političkom trenutku. Ali to je stvar našeg unutrašnjeg političkog dogovora. Sa druge strane, naša spoljna politika ne može da se mijenja, ona je ista, evropska i evroatlanska i svaki pokušaj mijenjanja takve politike ne bi bio dobro dočekan od bilo koje strane. Zato insistiramo na tom kursu i zato je naš sporazum mjera održanja jedne takve politike. Isto tako, bilo koji uticaj, bilo koje druge države, a on je u nekom vremenskom periodu bio vrlo jasan i nedvosmislen, nije dobrodošao. Bez obzira o kakvim koristima se tu radilo. Ono što je najvažnije je da Crna Gora jeste nezavisna i da tu nezavisnost mora da demonstrira i u odnosima prema svim našim susjedima i okruženju.

Vaš dosadašnji mandat je obilježilo i povremeno zaoštravanje odnosa sa zvaničnom Srbijom? Tumačim da kad govorite o uticaju druge države mislite na zvanični Beograd… Kako tumačite turbulencije u tom odnosu i da li je Vama nuđeno da budete marioneta, odnosno da prihvatite ulogu koju su evidentno prihvatili neki političari u Crnoj Gori, ali i u regionu?

Niko mi nikad nije ponudio tu ulogu jer svi vrlo dobro znaju da bih tu ulogu uvijek odbio. Ja sam od početka, odmah poslije 30. avgusta, poručio da nemam mentora. Moja Crna Gora mi je važnija, taj kamen cucki mi je miliji od ne znam koliko rala zemlje u Šumadiji. Ne zbog toga što ja ne volim Šumadiju, nego zbog toga što imam takav odnos i što smo tako vaspitavani da postoji pupčana veza čovjeka sa njegovim ognjištem. Ta pupčana veza je nešto što mene jedino opredjeljuje.

Na koji način tumačite komunikaciju ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajić sa ministrima iz Vlade Srbije koji su vrlo bliski srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću?

To je jedna drugačija saradnja. Ja znam da mislite na ministra finansija (Siniša Mali) u Vladi Republike Srbije, ali njihova veza je potpuno prirodna. Oni su ljudi koji se bave finansijama, oni se tu izuzetno razumiju, znaju se i prirodno je da imaju dobru saradnju. Postoji razmjena ideja, mišljenja, ali ne nikako i takvog jednog uticaja koji želi neko da predstavi. Bio sam prije neki dan iznenađen zbog spekulacija da je program ‘’Evropa sad’’ nastao u takvim jednim razgovorima. ‘’Evropa sad’’ je pokrenuta u kabinetu naspram ovoga, u ovoj zgradi, i to nakon izbora u Nikšiću. Dodatni razlog zašto smo pristupili kreiranju tog programa jeste taj da bismo prevenirali buduću kupovinu glasova. Glas treba da bude slobodan, a oslobođen glas je jedino moguć kada imate mogućnost da to odbijete, a to vam garantuje povećanje plata. To je bio jedan od glavnih motiva, i to prvi put javno kažem. Tada smo kazali da jedino možemo osloboditi čovjeka ako krenemo u ekonomski razvoj i podignemo ljestvicu najniže cijene rada. To je bilo oko 15. aprila.

Rekli ste ranije da niste zadovoljni radom troje ministara. Koji su to ministri?

Ja sam rekao nekoliko puta da u ovom trenutku ne želim da spominjem bilo koja imena. Rekao sam da je to potpuno prirodno da u okviru funkcionisanja Vlade prvo to razmotrimo. Kada do toga dođe, međusobno, kao u porodici, onda ćemo obavijestiti javnost.

Dakle, niste to direktno rekli ni članovima Vlade?

Tako je.

Da li je nakon tog istupa došlo do promjene ponašanja nekih od njih?

Naravno da je svaka promjena ponašanja potpuno prirodna, pošto niko nije znao ko je taj na koga se to odnosi. Ako biste pratili sjednice Vlade, od te moje izjave do dana današnjeg, vidjeli bi kako je rapidno raslo, kod određenih ministara, ispunjenje zahtjeva po određenim pitanjima. Što znači da je moj istup djelovao motivišuće na pojedine ministre.

Postoje li problem unutar Vlade?

Naravno, kao što postoje problemi u okviru jedne porodice. Ova Vlada ima jedan novi i specifičan pristup, a to je da je svaki ministar dobio slobodu, računajući da ćemo u toj slobodi pojačati kreativnost. To je bio osnovni razlog. Naravno da se svi rukovode onim što je definisano uredbom o radu Vlade. Želim da naglasim da niko od nas prije formiranja Vlade nije bio u bliskim ili prijateljskim odnosima. Čak su se pojedini ministri prvi put vidjeli kada je počela priča sa našim zajedničkim druženjima. Kroz to se stvarala jedna atmosfera povjerenja, i to je najvažnije. To je preduslov da ćete imati bolje rezultate. Za svaki stav koji se dešava na Vladi imate različita mišljenja, i to je potpuno prirodno. Ja sam u jednom kabinetu, gdje sam okupljao ministre, zalijepio na vratima poruku “Nemojte ulaziti ovdje ako nemate drugačiji stav”. Jer kroz razmjenu mišljenja, ideja, vi ćete doći do najboljeg rješenja. Jeste da nekih puta bude malo teže, jer sjednice Vlade traju duže, ali mi onda dolazimo do boljih rješenja. Jedino što mi ponekad zasmeta je što, po crnogorskom maniru, a taj manir je najčešće vezan za našu sujetu, mi znamo da branimo stav i posle zajedničke odluke Vlade, što nije dobro. Ako smo se dogovorili, ako je odluka donesena, mora da bude jednaka za sve. Mislim da je to Adižes negdje rekao: “Demokratija prilikom donošenja odluka, a diktatura prilikom izvršenja te odluke”.

Kako tumačite odluku da Vam se ne postave pitanja za premijerski sat. Mislite li da je koordinisana akcija ili splet okolnosti?

Mislim da su sva pitanja u praksi i u životu parlamenta i medija pretresena, pa to doživljavam na taj način. Zasigurno da određene političke strukture žele da poruče da je to moj posljednji premijerski sat, ali će ponovo biti demantovane.

Možemo li od Vas da dobijemo konkretan stav kada je u pitanju memorandum koji je potpisao dio vlasti, odnosno dio parlamentarne većine kao i potpredsjednik Vlade sa dijelom opozicije? Kako gledate na taj memorandum u širem političkom kontekstu i šta to znači za Vašu Vladu?

Ja sa potpredsjednikom Vlade imam od početka izuzetan odnos. Iako se ranije nismo poznavali, taj je odnos dostigao jedan nivo prijateljskih i učestalih razmjena mišljenja. Naravno, pošto Dritan Abazović pripada određenoj političkoj partiji mora da zastupa interese te partije, i to je potpuno prirodno. Što se tiče memoranduma, moja izjava se odnosila na sljedeće: kada imate memorandum on treba da pruži dodatnu vrijednost, da je ta dodatna vrijednost testirana juče u parlamentu. Odnosno, postavlja se pitanje da li taj memorandum ima smisla ako su neki od potpisnika tog memoranduma juče u parlamentu bili protiv usvajanja budžeta? Po mom sudu, budžet je bio svojevrsni test ili proba funkcionisanja tog memoranduma. Naravno, svako udruživanje je dobro. Udruživanje koje je vezano za dobrobit ovoga naroda je još bolje, ali ne vidim ništa novo u okviru memoranduma, što nije izraženo u okviru Sporazuma tri lidera. Taj Sporazum je za mene obavezujući, dok memorandum reprezentuje relacije između određenih političkih subjekata i mislim, na osnovu izjava koje su plasirane javno, i od strane nekih naših gostiju iz Brisela, koji su pomalo zbunili političku javnost Crne Gore, zbog famozne matematičke formule: 40 + 4 + 5. U svakom slučaju, niti matematika, niti bilo koja jednačina još nisu uspjele da opišu praktični život. Mislim da je taj pokušaj matematičkog rješavanja političke krize, ukoliko je postojao, ipak propao. Vi ste vidjeli juče u parlamentu da je za dio programa “Evropa sad” u jednom trenutku glasalo 50 poslanika. To govori da je moguće jednim programom snažnije djelovati, nego li političkim dogovorima. Jer ovakvi politički dogovori, koji su imali jasno definisanu putanju, izazvali bi dodatne razdore u crnogorskom društvu. To znači da bi onaj stav iz memoranduma, koji je definisan kao prvi, i koji govori o pomirenju, bio obesmišljen. Da li je neko testirao šta bi značila, sa stanovišta pomirenja, upravo jedna takva matematička formula koja bi se realizovala u parlamentu, protivno volji građana iskazanoj 30. avgusta? Pošto imam naznake da je bukvalno bila projektovana jedna takva vlada, pa su mnogi sada vjerovatno razočarani jer im je propao pokušaj da budu ministri, potpredsjednici, itd. Lično znam da je bilo pregovora, da su se vodili tajno. Ja, sa druge strane, ništa tajno ne radim.

Osim “Evropa sad”…

Mi kad smo to upakovali, kad je projekat bio zaokružen, mi smo ga plasirali. To su razlike u koracima, a ne razlike sa ciljem da bismo nekog obmanuli. Nađite mi primjer da neko, kada radi veliki projekat, to objavi svugdje. Kako može početi projekat ako nemamo rješenje?

Kad ste pomenuli tajne pregovore, da li ste u tom kontekstu iznosili saznanja o pripremi političke korupcije, jesu li to vezane priče?

Apsolutno jesu i mislim da Tužilaštvo mora napokon da počne sa preventivnim djelovanjem u tom smislu, ako postoji naznaka da se to može desiti. Politička korupcija nije od danas, to je gotovo postala ustaljena tradicija Crne Gore u zadnjih 25 godina. I niko nikada, čak i za ono što je vidljivo, nije procesuiran. Ta nekažnjivost omogućava svaki sljedeći korak korupcije. Ja sam imao informacije, iako nikada nisam imao dokaz, da se radi o političkoj korupciji, i da je adresa ova zgrada prekoputa, i da je tužilaštvo bilo u obavezi da reaguje.

Mislite na zgradu predsjednika?

Da. To je zadatak tužilaštva, nije zadatak premijera, moje je da kažem šta imam, a neko drugi treba to da procesuira, a ne obrnuto. A ne da je glavni problem događaja na Cetinju pitanje: da li je premijer komandovao policijom? Ono što je tačno je da, ako se desi bilo kakav zlatni glas, to je alarm na koji mora da reaguje Tužilaštvo. Zašto je to tako? Da li je to moja ideološka priča ili je to priča o građanima i narodnoj volji od 30. avgusta? To je elementarno pitanje, temeljno pitanje svih naših današnjih dešavanja. Temelj je 30. avgust. I to nije moj stav, nego stav naroda. I valjda tu političku volju naroda treba da slijede oni koji su dobili takvu podršku, a ne da se igraju sa njom. Isto tako, ako bi se sada desilo, poslije usvanja budžeta, da dođe do bilo kakve promjene u Crnoj Gori, to je politička krađa. To je sa stanovišta intelektualne svojine tako definisano, da vi uzimate i preuzimate nečiju ideju i realizujete je. To je politička i intelektualna krađa. I mislim da to treba nazvati pravim imenom.

Vi ste ranije rekli da ako je moguće – da se izabere bolja vlada, nova vlada. Da li biste tada imali taj stav?

Ne, ja bih rekao neka vam je sa srećom, ali ste napravili političku i intelektualnu krađu jer ste preuzeli nečiju ideju, projekat, koncept koji vama nikad nije bio blizak. Da vam je bio blizak, vi biste to ranije uradili. U ovakvim okolnostima, sa svim elementima, ja ne govorim samo o jednom projektu, to je sijaset projekta koje nismo još razvili. Kada već govorimo o transparentnosti… Zar vam treba bolja javna rasprava od razgovora sa lokalnim samoupravama o kapitalnom budžetu, dakle za infrastrukturne projekte Crne Gore? Imali smo razgovore, ja sam imao razgovore, oko ključnih projekata, protežirao, molio lokalne samouprave još od 1. maja da nam dostave gotove projekte. Nema šta nismo pokušavali.

Da se vratimo na pitanje političke korupcije. Vi kažete da niste prijavili jer niste imali dokaze?

Tako je. Ja sam bio jasan. Ja nikoga nisam unaprijed optužio, nego sam rekao da postoje određena saznanja koja neko treba da preispita. Bilo je pitanje: zašto ja to ne uradim? Onda biste me optužili da se bavim izigravanjem tužioca, kao što me optužujete da komandujem policijom. Ja sam rekao šta sam rekao, na drugim organima je da to preispitaju. Ja znam da postoje te naznake, zašto je to rađeno, materijali koji mogu da se nađu, ali ne mogu da se bavim time, jer nemam vremena i nije u mojoj nadležnosti.

Da li biste se odazvali pozivu tužilaštva na tu temu?

Naravno, ja sam se i dosad odazivao. Nisam dobijao pitanja u pisanoj formi, pa da pismeno odgovorim. Ja sam zvanično otišao, nisam od toga želio da pravim medijsku priču, jer smatram da je to uloga mene kao građanina, ne samo kao premijera. Bez obzira kakav stav imam o tužilaštvu.

Zašto se Vlada ne angažuje konkretnije, ofanzivnije u promociji i odbrani evropskih vrijednosti? To otvoreno podriva, kao sastavni dio sporazuma, veliki dio aktera političke scene. Imamo homofobiju, nacionalnu i vjersku isključivost, ugrožavanje slobode medija, prijetnje manjinama. I to i u parlamentarnoj većini i opoziciji. Ima li Vlada razrađenu agendu za borbu protiv takvog razvoja?

Mislim da je Vlada, od trenutka kada je stupila na dužnost, uticala na očigledno jačanje podrške građana i javnog mnjenja evropskom putu i NATO članstvu Crne Gore. Ja sam nekoliko puta sa ambasadorima razgovarao na tu temu. Potrebno je da približimo sve ono što su najznačajnije vrijednosti evropske i evroatlantske vrijednosti i da to predstavimo javnosti. U budućem vremenskom periodu i planu za sljedeću godinu taj akcioni plan će biti usvojen na jednoj od prvih sjednica Vlade u 2022. godini, a koji se posebno tiče poglavlja 23 i 24. Mi ćemo pored toga imati tu jednu kampanju kako bi građani shvatili zašto je to toliko važno. Uređenje poglavlja 23 i 24 je preduslov za evropske standarde u pravosuđu i pravnom sistemu Crne Gore, kako bi pravda bila dostupna svakom građaninu. Ostao je pomalo medijski neispraćen i taj značajan iskorak Crne Gore, odnosno činjenica da smo potpisali Protokol 16 uz Konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Ako dobro razumijem, smatrate da svi ovi problemi koje sam naveo mogu da se riješe time što će se institucije jačati?

Apsolutno. Da smo imali stabilne institucije, da smo zatekli institucije koje su sistemski uređene, mi danas ne bi imali ove probleme. Mi imamo institucije koje su bile ad hok formirane i po mjeri trenutka. To nije dobro. Da bi sve funkcionisalo kako treba, moramo primijeniti sistemski pristup. Mi se još uvijek borimo sa tim problemom u okviru državne uprave. Što se tiče svih ovih pitanja, pogotovo slobode medija, znate da su tokom ovih godinu dana rada Vlade svi napadi na medije bili sankcionisani. Prvi put je pokrenut i doveden do ove mjere i slučaj napada na novinarku Oliveru Lakić. Ova Vlada je, bez obzira na to koliko je vremena prošlo, pokrenula pitanje ubistva urednika “Dana” Duška Jovanovića. U Crnoj Gori još nikada ni za jedan slučaj nismo došli do nalogodavca, i to predstavlja veliki problem Crne Gore. Ako slučaj Duška Jovanovića bude razriješen, kao što mi očekujemo, iako je prošlo dosta vremena, mislim da će mnoge stvari biti pokrenute.

Kad smo kod institucija i rješavanja sistemskih stvari, a i volje građana izražene na izborima, činjenica je da je partijsko zapošljavanje nastavljeno. Neki i Vas optužuju za nepotizam i da ste uticali na određena postavljenja. Kako vidite taj problem iz ugla izgradnje institucija, kompetencija i meritokratskog sistema o kojem ste govorili. Javnost je upoznata sa brojnim slučajevima gdje su ljudima prva zaposlenja bila na visokim pozicijama?

Imam tu izreku koju sam naučio od mog dragog profesora: Uspjeh je onda zagarantovan kada najbolji ljudi dođu na pravo mjesto. Toga se držim kao maksime u svom životu. Tako sam birao i svoje saradnike, tako sam se ponašao čitavog života. Ali vi imate jedno zatečeno stanje koje je rezultat koalicionih sporazuma i realizacije koalicionih sporazuma – do zadnjeg čovjeka, i to se najčešće događalo na visokorukovodnim funkcijama u okviru državnog aparata. Imam dokaz da je u prethodnom vremenskom periodu konkurs koji je definisan kao mjera rada Uprave za kadrove bio unaprijed definisan.

U kojem je to vremenskom periodu?

U periodu od prije 5-6 godina, jer su mi članovi te komisije govorili da pošto su imali suprotan stav, a rečeno im je da mora da bude taj i taj, oni više nikada nisu bili članovi komisije prilikom izbora kandidata u okviru prethodne Uprave za kadrove. To znači da ste imali formalno konkurs, a postavljenje je bilo unaprijed definisano, i to se vidi u mnogim slučajevima. Ja sam pričao o nedostatku znanja i da je potrebno određene funkcije preispitati, a to ćemo, ako nam Skupština dozvoli, učiniti kroz preispitivanje diploma koje smo zatekli u ovoj administraciji sa onih fakulteta i univerziteta, koji su po meni, pošto sam radio u akademskoj zajednici, uvijek bili problematični. Ne želim sada da navodim imena gdje se u jednom vremenskom periodu pojavio veliki broj diploma kao pokriće za postavljenja na određenja mjesta. Kada imate to zatečeno stanje, a to se može zvati sistem ploča, kada imate visokorukovodni kadar koji je bio isključivo i samo partijski, a ispod imate prave profesionalce koji su mogli postati visoki kadar jedino ako su bili poslušnici odgovarajućeg partijskog sistema. Zašto o tom napredovanju niko nikada nije pričao detaljno, kao u periodu ove Vlade?

Možda zato što se od ove Vlade očekuje da se to riješi?

Tako je. Ali nemojte očekivati da to može da se desi preko noći, to je proces koji traje. Ako pričamo o moralu, onda je moralno da ako ste postali profesionalac na osnovu politike, da sa tom politikom i odete. To se nije desilo. Neprofesionalizam, nezanje i opstrukcija su bili mjera prva tri mjeseca rada ove Vlade. Zamislite da ministar da zadatak, pa kad vidi kakav je odgovor na taj zadatak, shvati da je njemu bilo lakše da je sam to uradio. U takvom zatečenom stanju mi smo morali da nađemo najbolje rješenje, a to je miks. Oni koji su profesionalci, pa neka pripadaju bilo kojoj partiji, jer taj njihov profesionalizam daje kvalitet Crnoj Gori. U MFSS i MER vidjećete da je ostao dio tih kadrova “ispod ploče”, a da je čak jedan dio onih koji su bili na rukovodećim pozicijama u tim minstarstvima i ranije. Mislim da je to više jedna priča, kako bi se prigovaralo ovoj Vladi, te da će u budućem vremenskom periodu kroz konkurse biti sve drugačije. Sada je najvažniji izbor rukovodilaca Uprave za kadrove. Ako tamo bude nezavisan, nepristrasan profesionalac, imaćemo pobjedu. Ako se bude desilo da nekim čudom dođe neko ko je politički profilisan, mi ćemo imati i dalje političku priču.

Izdvojili ste neka ministarstva kao primjer dobre prakse. Je li bilo ministarstava gdje je uvažavan koalicioni dogovor?

Bilo je. U skladu sa zaključkom Vlade, sva ministrarstva treba u najskorije vrijeme da raspišu konkurse za sve pozicije koje su u v. d. statusu. Taj trenutak, koji očekujem da bude u januaru ili februaru, pokazaće koliko smo mi stvarno zreli. Ovo je pitanje zrelosti cijelog društva, a ne samo Vlade. Koliko smo zreli da se odupremo raznim političkim ili bilo kojim drugim uticajima. To je naš test, proba, koji će da pokaže našu stvarnost.

Da li ćete u slučaju da ne bude postupano po tim pravilima i načelima sprovesti određene mjere da sankcionišete ministre?

Mi smo već u martu mjesecu pričali kako da taj sistem uredimo da bi stvarno dobili najbolji kvalitet i napravili smo jednu preporuku i uputstvo koje treba da primijene sva ministarstva prilikom izbora kadrova. Imam osjećaj da nas je to neko prethodno vrijeme zahvatilo i ne možemo da se odupremo. U svim sljedećim izborima pokušaćemo da taj problem rješavamo na najbolji mogući način. Žao mi je, pošto je to dato kao preporuka, što taj materijal nismo javno prezentovali da se vidi kako se to radi. Međutim, moram da budem vrlo iskren, kada čitam intervju koji je obavezan dio odnosa prilikom izbora kandidata, a tiče se određene struke ministarstva, apsolutno nisam zadovoljan i to sam nekoliko puta saopštio. Pitanja treba da vam posluže kao sito, kada imate dva kandidata, da odlučite koji je bolji za tu poziciju. Iz pitanja se vidi naš karakter odnosa prema tome, i to moramo da mijenjamo.

Vaš kabinet je jedini direktno nedavno saopštio da je jedan Đukanovićev javni nastup u stvari najava njegovog povlačenja. Kako ste došli do tog zaključka?

To je logički zaključak koji slijedi iz onoga što je Đukanović rekao. Da će on vjerovatno prvi put, kroz javni konkurs, obezbijediti novog kandidata za predsjednika partije. Čini mi se da se, uskoro bivši gradonačenik Podgorice, kroz najavu podnošenja nove inicijative za smjenu ove Vlade, prvi kandidovao za tu nezahvalnu poziciju u DPS-u.

Šta se dešava sa političkom opcijom koja se sa Vama povezuje, a u javnosti figurira kao Demohrišćanska stranka. Vi ste govorili da ćete biti član te partije ukoliko se formira. Šta se sa tim dešava i kajete li se možda što niste formirali odmah poslije izbora partiju?

Kada čovjek donese neku odluku, a zna da treba da stoji iza nje, on ne treba da se kaje. Sa druge strane, kako vrijeme prolazi, vi vidite da Crnoj Gori treba neko osvježenje, to se vidjelo i na minulim lokalnim izborima. Koje je to osvježenje ne znam, ali mislim da je to neka partija jakog centra, kao u drugim državama. I naravno, na to pitanje da li sam demohrišćanin, ponosno odgovaram – jesam. Volim demokratiju, volim hrišćanstvo, i vjerujem da je to najbolji vrednosni spoj. Sa druge strane, za osnivanje bilo kakve partije, kao i za svaki ozbiljni projekat, potrebno je određeno vrijeme. Mi nijesmo imali jedan vikend slobodan, a kamoli vremena da se bavimo organizovanjem stranke. Sa druge strane, političko udruživanje građana podržavam, jer vjerujem da je to kvalitet koji treba da daje drugačiju sliku Crne Gore.

Šta radite kada je u pitanju diverzifikaciji ekonomije? Mi smo i dalje visoko zavisni od masovnog turizma, radi se o rizičnom tipu strateškog opredjeljenja. Nema velikih investicija u IT sektoru, zdravstvenom biznisu…

Imali smo brojne pregovore, naznake investitora koji su bili spremni da uđu u projekte realizacije kod nas. I mislim da je jedan od ključnih razloga što toga fali – politička neizvijesnost, koja bukvalno traje od decembra prošle godine. Ipak, nadam se da će biti završena sa decembrom ove godine. Primjera radi, tokom boravka u Japanu, pored dva investitora koji su izrazili želju da uđu na naše tržište, izdvojiću samo jedan projekat, a to je “Daido Metal” u Kotoru, gdje bi trebalo prvi put da se jedna inovativna tehnologija, a tiče se vjetrenjača, primijeni u Crnoj Gori. Oni su bili spremni da taj projekat prezentuju u najskorije vrijeme, ali čekaju da vide kako će se odvijati politička situacija, jer žele stabilnost, žele da tu investiciju u najkraćem vremenskom periodu realizuju, kako bi doprinijeli jačanju svoje ponude prema Evropi i da u Crnoj Gori nastave tradiciju dobrog poslovanja.

Vi anticipirate političku stabilnost u narednom periodu?

Mislim da je rad ove Skupštine, tokom posljednjeg mjeseca, pokazao da je to moguće. Ako zaista jeste, zašto taj kontinuitet ne bi nastavili do izbora 2024. godine?

SAD, kao strateški partner, upozorava da američki investitori ne mogu ući na naše tržište, dok god je Crna Gora prepoznata kao zemlja korupcije. Šta ćete uraditi da bi se ta percepcija dodatno promijenila?

Upravo naš prvi korak koji smo napravili, ta prva konferencija koja je održana sa američkim investitorima je pokazala njihovo veliko interesovanje. Prednost ove Vlade je što nema nikakvih primjesa korupcije. Jer bih odmah reagovao, prvi bih prozvao ministre i one koji su ušli u korupciju. Dakle, glavna karakteristika ove Vlade je nulta tolerancija na korupciju. To se prepoznaje i to se cijeni. U tim razgovorima koji su bili direktni, postoji snažna zainteresovanost američkih investitora i ja se nadam da će sledeće godine to biti toliko jasno. Da ćemo dobiti značajnog investitora iz SAD, koji će pokazati da Crna Gora nije adresa koja je prepoznata kao zemlja korupcije.

Naredne godine je popis, kako ćete se izjasniti?

Ja ću se izjasniti slobodno. A to znači da svaki građanin u Crnoj Gori ne treba da robuje bilo kakvim uticajima, već da se prvi put u slobodnoj Crnoj Gori slobodno izjasni. Mi smo na jučerašnjoj sjednici vlade usvojili predlog Zakona o popisu i on je proslijeđen Skupštini. Imamo sve preduslove u okviru Monstata da možemo da dobijemo dobru procjenu svih uslova koji su bitni da bi popis uspio i bio na najvoišem nivou. Pošto je zakon dobio podršku EK, nadam se da će kvalitetno biti primijenjen u praksi.

Vaša očekivanja kada je u pitanju potpisivanje Temeljnog ugovora?

Strpljivo čekam. Ja znam da sam uradio sve što je do mene, sada je to na drugoj strani. To je dobilo više medijsku konotaciju, a i političku u odnosu na ono što jeste. Ova Vlada sve svoje obaveze ispunjava, bez obzira na to ko je partner u određenom odnosu.

Kada ćete se vakcinisati?

Hilajdu puta sam odgovorio na to pitanje i nemam namjeru da sad ponovo otvaramo tu priču. Znam zašto je to toliko interesantno. Nadam se da ćemo sljedeću godinu dočekati sa manje problema u okviru ove oblasti, i da će ovaj virus ojačati kolektivni imunitet i podstaći vakcinaciju. Ostajem pri svom stavu, onog trena kada mi broj antitijela padne ja ću to objelodaniti i pozvati sve medije da prisustvuju tom činu.

U kontekstu toga da je vlada ekspertska, da imate situaciju da vaši bliski saradnici smatraju da treba da se vakcinišete, imamo nisku stopu vakcinisanih ljudi u Crnoj Gori, čak i državni sekretar MZ je javno saopštio da bi trebalo da se vakcinišete, eksperti govore o nužnosti tog čina. Javnost smatra da je to bitno. Da li se osjećate neprijatno zbog svega toga?

Ja se osjećam prijatno.