Crna Gora pred ozbiljnim ideološkim i društvenim izazovima

Piše: Tijana Lopičić

Nijedno društvo na svijetu nije potpuno oslobođeno od djelovanja grupa koje propagiraju problematične ili ekstremističke ideologije. Takve pojave mogu imati različite oblike, od vjerskog fanatizma i ksenofobije, preko zatvorenih i destruktivnih sekti, do političkih i šovinističkih ideologija koje druge ljude dehumanizuju.

Ono što suštinski razlikuje uređena i demokratska društva od društava koja klize u ozbiljnu društvenu i političku krizu jeste način na koji država reaguje kada pojedinci, bez obzira na to da li obavljaju javne funkcije ili djeluju izvan institucija, počnu javno propagirati genocidnu ideologiju, ekstremizam, mržnju kao i veličati pravosnažno osuđene ratne zločince.

Dovoljno je pogledati Njemačku i odnos prema nacističkoj ideologiji. Njemački Krivični zakonik predviđa kažnjavanje propagiranja i veličanja nacističke tiranije, širenja nacističke propagande i korištenja nacističkih simbola. Za takva djela, pod zakonskim uslovima, predviđene su kazne do tri godine zatvora ili novčana kazna prema članovima 86 i 86a StGB, dok za određene oblike veličanja, poricanja ili umanjivanja nacističkih zločina prema članu 130 kazna može iznositi do pet godina zatvora ili novčanu kaznu.

Milojko Spajić pokazao da je samo poslušnik Andrije Mandića

Koliko crnogorsko društvo tone u ambis možda najbolje pokazuje činjenica da je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, povodom smrti Ratka Mladića, javno izjavio: „Upravo sam Darku Mladiću, u svoje i u ime Nove srpske demokratije, uputio saučešće povodom smrti njegovog oca, generala Ratka Mladića.“

Ovakvim činom Mandić je počinio dehumanaciju žrtvava zločina za koje je Ratko Mladić pravosnažno osuđen, dok oslovljavanje titulom „generala“ nedvosmisleno ostavlja utisak normalizacije i legitimisanja njegove ratne uloge i politike koju je predstavljao.

Činjenica je da se Andrija Mandić nikada nije odrekao ekstremističke ideologije koju propagira. Ipak, poražavajuće je za cijelo crnogorsko društvo to što čovjek sa takvim političkim afinitetima može obavljati funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore, dok se o njegovoj smjeni čak nije ni glasalo.

Kakva je situacija na crnogorskoj političkoj sceni najbolje pokazuje činjenica da su poslanici PES-a unaprijed saopštili da neće podržati Mandićevu smjenu, dok je većina vlasti izostankom sa sjednice onemogućila obezbjeđivanje kvoruma. Za održavanje sjednice bila su potrebna 41 poslanik, a u sali ih je bilo 39.

Dakle, Crna Gora se nalazi pred ozbiljnim ideološkim i društvenim izazovima sve dok je vode političke „elite“ koje, zbog „banke usluga“, partijskih interesa, funkcija ili drugih političkih razloga, ostaju gluve na ozbiljne reakcije javnosti i omogućavaju da čovjek poput Andrije Mandića obavlja funkciju predsjednika Skupštine Crne Gore.