Čirgić: Ispada da nije kriv Mićović zbog fašističkih stavova, niti žiri kojem su ti stavovi posred srca, nego Njegoš

Od Srba su nastajali srpski Muslimani, srpski Hrvati, pa i srpski Albanci. To je tema Gorskog vijenca i Luče – otpadništvo od svog porijekla, otpadništvo od istine, otpadništvo od svjetlosti, i pad u bezobrazije, smrtni zaborav i izdajstvo“…… „A kad Crnogorci isprazne iz sebe svoj duhovni sadržaj, koji drži nacionalno-kulturna matrica srpstvo, postaju – niko, ili nula-ljudi. To je ontološki i matematički tačno, a empirijski vrlo provjerljivo. Nula od čovjeka, nule od ljudi“.

Ovo su odlomci iz knjige „Luče u tami Crne Gore“, za koju je dodijeljena najveća književna državna nagrada „Miroslavljevo jevanđelje”, književniku Milutinu Mićoviću.

Odluka petočlanog žirija izazvala je oštre reakcije crnogorske političke i intelektualne javnosti.

„Nagrađeno štivo je usmjereno protiv pripadnika svih nesrpskih naroda koji žive u Crnoj Gori: Crnogoraca, Hrvata, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana čime je povrijeđen Ustav Crne Gore, članovi 47 i 50“, naveli su iz PEN centra koji je pokrenuo peticiju za oduzimanje državne nagrade Mićoviću.

U obrazloženju nagrade žiri je ocjenio da djelo „Luče u tami Crne Gore“ baštini duhovnost “naše nacionalne kulture“ te da je pisac kao vrsni poznavalac zapravo interpretirao Njegoša. Ta objašnjenja druga strana ocijenila je kao „jeftinu demagogiju“.

Odluku da nagradu dobije Mićović, crnogorski PEN smatra provokacijom kojom se, kako su kazali, podrivaju temelji građanske, sekularne, multikulturne i antifašističke Crne Gore.

U Crnoj Gori su od smjene vlasti avgusta 2020. godine pojačane ideološke i etničke tenzije između pro-crnogorskih i pro-srpskih političkih partija i pokreta.

Na izborima je smijenjena trodecenijska vlast procrnogorske Demokratske partije socijalista (DPS) i stranaka manjinskih naroda, a Vladu je izglasala većina, na čelu sa prosrpskim Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA.

Srpska pravoslavna crkva (SPC) otvoreno je podržavala ove snage, a na njen predlog je za premijera izabran Zdravko Krivokapić, koji je u Vladu odabrao ministre bliske crkvi.

Mićović je rođeni brat mitropolita Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori Joanikija. Knjiga je izdanje Srpske književne zadruge, Eparhije budimljansko-nikšićke SPC i Srpskog nacionalnog savjeta iz Podgorice, uz sufinansiranje Ministarstva kulture Srbije.

Raniji laureati ove nagrade su književnici Andrej Nikolaidis, Zuvdija Hodžić, Pavle Goranović …

„Miroslavljevo jevanđelje“ jedna je od pet državnih nagrada Crne Gore, koja nosi ime po najstarijem ćiriličnom pismu iz XII vijeka, a dodjeljuje se svake treće godine. Čini je i iznos od sedam prosječnih bruto plata u Crnoj Gori, što je oko šest hiljada eura.

Obrazloženje žirija

Žiri, kojeg čine profesori Siniša Jelušić, Lidija Tomić, Radoje Golović, Radoje Femić i Miomir Đurišić, odluku je donio jednoglasno, uz ocjenu da „Mićović kritički promišlja savremeni život u Crnoj Gori, političku zbilju u istorijskoj vertikali Njegoševog i našeg doba“.

Predsjednik žirija, ujedno akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Siniša Jelušić, u djelu Mićovića ne vidi ništa sporno, naglašavajući da se autor bavi interpretacijom Njegoševih djela – “Gorskog vijenca” i “Luče mikrokozme”.

Siniša Jelušić (Foto: ucg.ac.me)

„Autoru Mićoviću je blizak metafizički put tumačenja i u ovom djelu ga dosljedno primjenjuje. Javnosti sporne rečenice iz knjige moraju se tumačiti u drugačijem kontekstu. Autor ima pravo da razmišlja u smislu određene argumentacije“, kaže Jelušić za Radio Slobodna Evropa.

Komentarišući izraze poput „nula od čovjeka“ i „ništavilo“ kojima autor Mićović opisuje Crnogorce, Jelušić kaže da Mićović „govori o onim Crnogorcima koji su napustili Njegoša“.

„Njegoš smatra da ukoliko se napusti dimenzija duhovnog i religioznog, ukoliko joj se okrenu leđa ostaje praznina i ništavilo. To se u evropskoj filozofiji svakako i označava pojmom ništavilo“, pojašnjava Jelušić.

Međutim, dodaje, „s obzirom na to da smo mi ovdje totalno bez obrazovanja odmah ćemo to uklopiti u kontekst najtežih uvreda i pokušaćemo da uzvratimo na neki način“.

„Sve se kod nas komentariše s negatorskom tezom. Ne razumiju se osnovni pojmovi, prisutna je potpuna netolerantnost u kojoj je eleminisana mogućnost na drugačije mišljenje“, zaključuje Jelušić.

Interpretiranje Njegoša

Pozivanje na interpretaciju Njegoša kroz nagrađeno djelo dekan Fakulteta za crnogorski jezik, lingvista Adnan Čirgić vidi kao „jeftinu demagogiju“.

„Ispada da nije kriv Mićović zbog fašističkih stavova, niti žiri kojem su ti stavovi posred srca, nego Njegoš kao navodni pjesnik religiozne poezije. Nije problem u tome ima li Milutin Mićović pravo na stav. Problem je u tome što su njegovi šovinistički i klerofašistički stavovi nagrađeni jednom od najviših državnih nagrada“, kaže Čirgić za RSE.

Prema njegovim riječima, u nagrađenoj knjizi iznijeti su i neonacistički stavovi.

„Da nije Mićović Crnogorce prikazao kao nula ljude, kao ništavila, da nije negirao njih, njihov jezik, državu a muslimane, Hrvate i Albance nazvao izrodima srpstva koji ne mogu spoznati boga jer nijesu pravoslavni – ne bi mu ni dali nagradu. Našli bi drugog predstavnika ’Srpskog sveta’ koji Crnu Goru vidi kao vjerski i etnički homogenu provinciju Velike Srbije“, kaže Čirgić.

Time je, dodaje, poslata jasna poruka svima koji žele Crnu Goru kao građansko i multikulturno društvo u kome ima mjesta za sve bez obzira na nacionalnu, vjersku ili kakvu drugu pripadnost.

Slično smatra i profesor međunarodnih odnosa u Bostonu Vesko Garčević. On je na Twitteru napisao da bi „ovo nazovi pisanije trebalo da služi kao primjer fašističke ideologije“.

„Osjeća se na trulež i genocid. Kako nas istorija uči, to ne znači da će biti prezreno od ljudi. Osjećanje nacionalne superiornosti koje nude ovakve kvazi teorije je zamjena za duhovnu prazninu onih koji je slijede“, napisao je Garčević.

Decenijama su djela crnogorskog vladara Petra Drugog Petrovića Njegoša predmet polemika, kontroverzi, različitih tumačenja i ideoloških zloupotreba.

Naročito književnog djelo “Gorski vijenac” čija je jedna od tema, borba Crnogoraca protiv Otomanske imperije s početka 18 vijeka. Njegoša prisvajaju najviše srpski desničarski i nacionalistički politički i kulturni krugovi, kako u Crnoj Gori tako i u zemljama regiona. Tumačenje Njegoša je stiglo i do Haškog tribunala za ratne zločine kada je tužilaštvo ocijenilo “Gorski vijenac” kao idološki temelj za zločine nad Bošnjacima.

Šta kažu u Hrvatskoj građanskoj inicijativi?

Osim teze da su Crnogoci bez srpstva nule, Mićović kroz nagrađeno djelo tvrdi da su i pripadnici muslimanskog, hrvatskog i albanskog naroda zapravo Srbi.

Predsjednik Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijan Vuksanović za RSE kaže da je riječ poraženoj ideji retrogradne i iskompleksirane ideologije „čiji je Mićović plod“.

„Nisam iznenađen. Još od devedesetih smo imali ovakve narative i kulminaciju negiranja identiteta i prisvajanja brojnih kulturnih dobara i stvaraoca. Mićović ovom neoriginalnom idejom ponovo nastupa u vremenskom ambijentu koji podsjeća na onaj iz devedesetih i koji je pogodan za takve ideje“, navodi Vuksanović.

Zaključuje da nije problem što su „takve gluposti“ izrečene „ali jeste što je ta glupost dobila ozbiljnu nagradu“.

Opozicione partije Demokratska partija socijaista, Socijaldemokratska partija i stranke manjinskih naroda kritikovale su odluku da Mićoviću bude dodijeljenja nagrada.

Aleksandra Vuković, poslanica DPS-a, poručila je da će dobitnik “Miroslavljevog jevanđelja” udariti „u zid nepristanjanja na fašizaciju društva“ u Crnoj Gori.

Peticija za povlačenje nagrade

Da Mićović ne zaslužuje najprestižniju književnu nagradu smatra i oko hiljadu i po građana koji su do 4. januara potpisali peticiju PEN Centra u kojoj se traži da Vlada hitno poništi odluku o dodjeli nagrade Mićoviću.

Mićović je bio je protivnik crnogorske nezavisnosti 2006. godine i ulaska države u NATO.

Nagradu “Miroslavljevo jevanđelje” Mićoviću će uručiti ministarka kulture Vesna Bratić u Bijelom Polju.

I sama ministarka Bratićsporna jeza dio javnosti zbog ranije iznesenih stavova o Crnogorcima, nazivajući ih „milogorcima“ i „montenegrinima“.