BIVŠI SAVJETNIK POTPREDSJEDNIKA VLADE MIODRAG LAKOVIĆ: Sektor bezbjednosti nije prodavnica igračaka

Posjeta i pregled skladišta jeste jedna vrsta operativne aktivnosti.

Tako je. Mislim da to treba da rade ljudi koji su obučeni za tu vrstu poslova i koji imaju zakonske nadležnosti na to zbog čega se vraćam na moju početnu tezu zbog čega smo imali različito viđenje u odnosu na sektor bezbjednosti. Mislim da Vlada treba da donosi smjernce i da koordinira organom Sektora bezbjednosti, do organ obavještajno-bezbjednosnog sektora treba da sprovode svoje aktivnosti.

Kako komentarištete postupanje potpredsjednika Vlade tokom ustoličenja Joanikija i same te operacije. Da li je policija prekoračila ovlašćenje prema demonstrantima?

Smatram da nije došlo po policjskog prekoračenja jer je policija upotrijebila minimum sredstava prinude koji je bio neophodan da se zaštiti javni red i mir i da se spriječe krivična djela. Na Cetinju se nije desio miran protest građana, već se desilo podizanje barikada, napadi na policjske službenike, određena krivična djela i bilo je neophodno preduzeti određene radnje da bi se zaštitio javni rad i mir i zaštitilo ustavno pravo na slobodu vjeroispovijesti da bi se spriječila krivična djela onemogućavanje vjerskog skupa, pozivanje na otpor i određeni prekršaji iz oblasti javnog reda i mira.

Ne mogu da komentarišem postupanje Abazovića jer bih povrijedio tajnost podataka jer sam bio član komisije koja je sačinila izvještaj u odnosu na postupanje policije na Cetinju, a taj izvještaj obuhvata ne samo postupanje policije već i sam postupak prethodnog prikupljanja i razmjene informacija među službama obavještajnog sektora kao i planiranje operativnih aktivnosti i na kraju samo donošenje odluka o upotrebi jedinica policije.

Da li je direktor Uprave policije Zoran Brđanin u tim satima postupao u skladu sa Zakonom?

Ta informacija ima oznaku tajno i u tom pravcu ne mogu saopštiti čak ni svoj lični stav. Nadam da će se u Vladi donijeti odluka o skidanju oznake tajnosti sa tih dokumenata Komisije i da će ta informacija postati javni dokument.

Mislim da je u sektoru bezbjednosti potrebno veće jedinstvo donošenja odluka i snažnije korišćenje mehanizama usmjeravanja i kontrole rada i koordinacije kroz Vijeće za nacionalnu bezbjednost i BOK. Kada kažem jedinstvo donošenja odluka mislim da je neophodno, kada je u pitanju sektor bezbjednosti, staviti po strani političke interese i rukovoditi se striktno crnogorskim nacionalnim interesima, a to su vitalni interesi ovoga društva kao što su vladavina prava, zaštita suvereniteta, zaštita Ustava i zakona, kao i zaštite demokratskih principa.

Da li je donesena jedinstvena odluka kada govorimo o Cetinju i sprovedenoj akciji?

Ne bih mogao da odem u tu materiju predaleko da ne bih povrijedio tajnost podataka, ali ću Vam reći sljedeće – istog dana kada smo zaduženi da radimo na sačinjavanju te informacije, a rad je trajao desetak dana i to danonoćno, saopšteni su određeni politički stavovi u odnosu na to pitanje koje je nama dato u nadležnost. Na taj način po mom mišljenju se donekle obesmislio rad komisije.

Kako vidite saradnju Uprave policije i Agencije za nacionalnu bezbjednost?

Saradnja između organa obavještajno-bezbjednosnog sektora mora biti definisana i ako postoje problemi u saradnji oni moraju biti tretirani u Birou za operativnu koordinaciju. Ko god da bude u Vladi i bude se bavio i pratio Sektor bezbjednosti, mora da koristi mehanizme BOK-a i Vijeća za nacionalnu bezbjednost, jer ta tijela daju mogućnost praćenja, usmjeravanja, koordinacije organa bezbjednosti, jer ako ne znamo kakva je saradnja i koordinacija među organima bezbjednosti dolazimo u situaciju da članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost raspravljaju da li je vršena razmjena informacija između ANB i UP, a mi recimo to kao problem nismo definisali u ovim tijelima.

Što je to dobro urađeno na polju bezbjednosti?

Kao pozitivnu aktivnost bih naveo rad na izradi Zakona o utvrđivanju porijekla imovine, očekujem da će imati jako dejstvo kako preventivno u odnosu na kriminalne grupe, ali i da će se na neki način ostvariti pravda u odnosu na one koji do sada iz nekog razloga nijesu bili predmet pravnog postupka i krivičnog gonjenja.

Dobro je da postoji volja da se stvari u Sektoru bezbjednosti mijenjaju i da se Sektor bezbjednosti unapređuje, ali politička volja sama po sebi nije dovoljna. Potrebno je puno organizacije, rada, znanja, stručnosti, posvećenosti da bi se Sektor bezbjednosti unaprijedio i da bi se unaprijedila saradnja među službama bezbjednosnog Sektora. Mogu da kažem na osnovu principa i ličnog iskustva političari koji uđu u Sektor bezbjednosti ponašaju se kao dijete kada uđe u prodavnicu igračaka, svaka igračka je zanimljiva i svaka igračka bi da se proba, ali kada političari dok oni shvate da nisu eksperti iz te oblasti, onda je šteta već pričinjena.

Veoma je važno da se političari i nosioci političkih funkcija kreću u granicama svojih nadležnosti, da daju jasne smjernice Sektoru bezbjednosti. Veoma je važno da te smjernice korespondiraju sa crnogorskim nacionalnim interesima, ustavnim i zakonskim normama i da se postigne jedinstvo u rukovođenju službi bezjednosti a ne da se svako pitanje iz sektora bezbjednosti koristi za podizanje političkog rejtinga ili za odmjeravanje političkih snaga.

Da li ovdje mislite i na Vašeg dojučerašnjeg šefa?

To govorim generalno jer sam kroz svoj dugi radni staž u Upravi policije takođe imao prilike da vidim ljude koji iz politike uđu u bezbjednost i imao sam priliku da uočim koliko to njima postane zanimljivo i koliko olako shvate da mogu da se uključuju u određene operativne stvari. Ovdje ne bih izdvajao nikoga, neka se svako prepozna za sebe.

Kako vidite bezbjednosnu situaciju u Crnoj Gori?

Trenutno je stabilna zahvaljujući brojnim okolnostima. Svjedoci smo da u posljednje vrijeme nemamo likvidacija koje smo imali na nedjeljnom nivou, procesuiran je jedan broj krivičnih djela iz tih oblasti, a međunarodnom saradnjom dobijeni su ključni dokazi u vidu presretnutih komunikacija protiv članova organizovanih kriminalnih grupa i započete brojne istrage na međunarodnom nivou, tako da su aktivnosti tih grupa smanjene bar kad su u pitanju likvidacije i druga krivična djela sa elementima nasilja čiji smo svjedoci bili prethodnih godina.

Belivuk i Miljković mogli narušiti bezbjednost poslije skidanja zabrane

Kako vidite slučaj ukidanja zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću?

Ne mogu da govorim ko je kriv i da li je neko kriv, ali moj lični stav je da je odluka o tome da se skine zabrana bezbjednosno interesantna. Događaji koji su se desili nakon skidanja zabrane nisu doveli do nekih događaja koji su narušili bezbjednosni ambijent, a moglo je doći do toga. Predmet pravosudnog postupka je njihova aktivnost, po saznanjima policije i dokazima koje smo imali priliku da vidimo u medijima, dok su ilegalno boravili u Crnoj Gori, prije skidanja zabrane. Ona je svakako značajno uticala na bezbjednost u Crnoj Gori, ta krivična djela za koja se sumnja da su oni izvršili, značajno su uticali na bezbjednosni ambijent i osjećaj sigurnosti građana. Dalje, oko tog skidanja kako je to vršeno tehnički i ko je donosio odluku to je sve u nadležnosti tužilaštva i očekujem opet da će oni dati određene odgovore po tom pitanju.

Ispitati je li ANB nezakonito slušala i druge organe, ne samo GST

Kako komentarišete slučaj prisluškivanja glavnog specijalnog tužioca?

Od kada se saznalo za taj slučaj čekamo stav tužilaštva po tom pitanju. Javnosti je saopšteno da je osumnjičeni saslušan i pušten na slobodu. Mi kao javnost sada čekamo detalje tog postupka. Meni lično je posebno interesantno da li je vršena sistemska zloupotreba resursa ANB-a, interesantno mi je da li je još neko bio meta takvih aktivnosti.

Ako je GST kao veoma važan državni organ mogao da bude pod tom mjerom onda sigurno da su i mnogi drugi pojedinci, nosioci funkcija ili državni organi i instuitucije, mogli da budu pod tom mjerom, koja je u ovom slučaju, shvatio sam, vršena nezakonito. To je pitanje svih pitanja u ovom slučaju. Da li je to sistemski rađeno jer direktor ANB nije mogao sam da postavlja uređaje, sam da ih koristi, već je morala da bude grupa lica koja je vršila tu aktivnost, da li su ta lica izvan sistema, unutar sistema, da li su to sve službenici ANB-a ili druga lica. Mnoga pitanja se nameću na koja Tužilaštvo treba da da odgovor.