DANAS JE USKRS: Najveseliji hrišćanski praznik po gregorijanskom kalendaru

Hrišćanski vjernici koji vrijeme računaju po gregorijanskom kalendaru danas proslavljaju Uskrs, najveći i najstariji hrišćanski praznik koji se slavi u spomen na Hristovo uskrsnuće.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru pravoslavne crkve, odnosno Uskrs – Vazam u rimokatoličkom kalendaru, ili samo Uskrs, kako ga imenuju protestantska, anglikanska, luteranska, baptistička ili druge zajednice nastale reformacijom rimokatoličke crkve, nosi epitet najstarijeg i najvećeg ili praznika nad praznicima, jer predstavlja samu suštinu hrišćanstva.

Bez uskrsenja, kao najvećeg događaja vaseljene, kako to navode teolozi, sama Hristova žrtva ne bi imala nikakvog smisla, a hrišćanstvo bi bila samo jedna lijepa priča.

Uskrs ima višestruki značaj, pored osnovnog – pobjede nad smrću, on je i nada za život i osnova za ponovni Hristov dolazak kada će Sin Božiji konačno uništiti Sotonu – izvor zla, grijeha i smrti.

To je ujedno i najstariji hrišćanski praznik, koji se praznuje još od prvih vremena hrišćanstva. U crkvenom kalendaru nema stalni, fiksni datum.

Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će biti drugi pokretni vjerski praznici.

U zapadnom hrišćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Velika nedjelja koja uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na uskrsnoj svijeći. Nekad  je Uskrs smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.