BEČIĆ: “Nećemo dopustiti interes mafije na račun prirode”

Ova Vlada neće dozvoliti zataškavanje crnih ekoloških tačaka, ali ni otvaranje novih kroz devastiranje naših ekoloških bisera kao što je slučaj sa koritom rijeke Tare, koji su prouzrokovale određene neodgovorne instance i nesavjesni pojedinci, poručio je premijer Zdravko Krivokapić. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić poručio je da državni odnos prema prirodi nije dopuštanje šumskoj i građevinskoj mafiji da ostvaruje svoje interese na račun interesa cijelog društva, a da snagom institucija treba kažnjavati neodgovorne pojedince brzo, efikasno i beskompromisno

Na Žabljaku je održana posebna sjednica Skupštine Crne Gore kojom je obilježen jubilej 30 godina od donošenja Deklaracije o ekološkoj državi Crnoj Gori.

U poruci koja je pročitana na sjednici premijer Zdravko Krivokapić poručio je da će Vlada Crne Gore bezrezervno biti posvećena radu na poglavlju 27 kao jednom od ključnih izazova u pogledu implementacije pravnih tekovina Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promjena.

„Jednako tako ova Vlada neće dozvoliti zataškavanje crnih ekoloških tačaka, ali ni otvaranje novih kroz devastiranje naših ekoloških bisera kao što je slčaj sa korito riječe Tare koji su prouzrokovale određene neodgovorne instance i nesavjesni pojedinci“, kazao je Krivokapić.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić kazao je da priroda nije štedjela u Crnoj Gori, a da je naš zadatak da to sačuvamo.

“Od naročite važnosti je da u narednom periodu damo sve od sebe kako bi druge prirodne lokalitete uvrstili u područja svjetske baštine I time osigurali dodatnu afirmaciju crnogorskih ljepota”, kazao je on.

Istakao je da je podrška međunarodnih partnera od izuzetne važnosti, a da je jako važna i regionalna saradnja zbog predjela koje dijelimo sa susjedima.

“Odsustvo konstantne saradnje, koordinacije, inovativnih rješenja država regiona u cilju očuvanja životne sredine I adekvatne turističke valorizacije predjela, doprinijeće porastu brojnih izazova I daleko će smanjiti razvojne potencijale”, kazao je Bečić.

Zato je, smatra on, zadatak Crne Gore da bude predvodnik u regionu kada je o ekologiji riječ.

“Danas kada u svom punom zamahu pretendujemo da postanemo prva naredna članica EU, moramo biti svjesni napora koji nam predstoji da svakom građaninu garantujemo uživanje osnovnih ljudskih prava u 21. vijeku. Apelujem da saradnja I nivo spremnosti da se suočimo sa današnjim I predstojećim izazovima bude na najvišem nivou, da je važnost uspostavljanja kvalitetnog zakonskog okvira u oblasti zaštite životne sredine I održivog razvoja od suštinskog značaja, upozorila je nedavno EK”, kazao je predsjednik Skupštine.

On je istakao da državni odnos prema prirodi nije dopuštanje šumskoj i građevinskoj mafiji da ostvaruje svoje interese na račun interesa cijelog društva.

„Državni odnos prema prirodi nije nelegalna sječa šuma, devastacija riječnih korita, podmetanje požara, krivolov, kao i neodgovoran odnos prema odlaganju otpada. On iziskuje potrebu da se ujedinimo u zaštiti prirode, da mlade naraštaje od malih nogu učimo da je to svetinja koja se mora na svakom koraku braniti, a snagom institucija kažnjavati neodgovorne pojedince brzo, efikasno i beskompromisno“, poručio je Bečić.

Predsjednik Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje Dragan Krapović istakao je da nas deklaracija o ekološkoj državi sve obavezuje.

„Osnovni cilj je da se afirmišu pitanja ekologije, da se ojača međuinstitucionalna saradnja, da se otvori iskreni dijalog i da kao društvo ponovo i pažljivo pogledamo pitanja Deklaracije i da pokažemo jesmo li na dobrom putu“, kazao je on.

Istakao je da postoje dvije vrste odgovornosti. Odgovornost institucija i građana.

„Istraživanja pokazuju da u jednom i druhgom kontekstu ima prostora za unapređenje“, kazao je on.

Krapović je istakao da treba jačati ekološku svijest kod građana.

„Pregovaračko poglavlje 27, životna sredina i dalje predstavlja ključni izazov u pogledu implementacije transponovanih pravnih tekovina u oblasti upravljanja otpadom, zaštite prirode, kvaliteta vode, klimatskih promjena. Potrebno je jačanje finansijskih i administrativnih kapaciteta, izgradnja institucionalnih i pravnih osnova“, dodao je Krapović.

“Stojimo čvrsto pri stanovištu da je put ka stvaranju boljeg i odgovornijeg društva jedino ostvariv kroz uspostavljanje institucionalnog okvira, a da podizanje svijesti građana o važnosti ekologije predstavlja našu neodložnu obavezu”, dodao je on.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991.

U deklaraciji je definisano strateško opredjeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Na okruglom stolu koji je u ponedjeljak održan povodom ovog jubileja poručeno je da je zaštita životne sredine pitanje, koje prevazilazi državne granice i da je pred Crnom Gorom izazovan period uspostavljanja evropskih i ekoloških standarda iz te oblasti.

Ekološka Crna Gora nema alternativu, poručio je ranije predsjednik parlamenta Aleksa Bečić.