Društvo
Ervin Ibrahimović, predsjednik BS i potpredsjednik Skupštine Crne Gore: Politička dešavanja potvrdila ispravnost naše ideje o manjinskoj vladi
Bih bio najsrećniji kada bih vidio potpise svih lidera na Memorandumu o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa. Tako bismo poslali jasnu poruku građanima i Evropi da sazrijevamo kao društvo i da smo ostavili iza sebe vrijeme podjela i tenzija, koje su često bile proizvod ishitrenih poteza i pogrešnih odluka političkih elita – kazao je Ervin Ibrahimović
Politička dešavanja i kriza trenutne većine potvrdili su ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate – kazao je u intervjuu Pobjedi Ervin Ibrahimović, predsjednik Bošnjačke stranke i potpredsjednik Skupštine.
Ibrahimović je kazao i da su se predstavnici manjinskih partija prije potpisivanja Sporazuma o saradnji sa Urom, SNP-om i Civisom, nekoliko puta sastajali sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem, ali, kako je istakao, nikada tema razgovora nijesu bila kadrovska pitanja i učešće BS u aktuelnoj Vladi, već način kako sačuvati građanski koncept države i evropske integracije.
Govorili ste ranije da je manjinska ili prelazna vlada koja bi organizovala vanredne izbore izlaz iz duboke političke krize. Je li Memorandum o saradnji manjinskih partija, Ure, SNP-a i Civisa korak ka manjinskoj vladi, čega se pribojavaju DF i Demokrate?
Memorandum o saradnji prevashodno ima za cilj pomirenje i okupljanje demokratskih i proevropskih snaga u Crnoj Gori. Politička dešavanja i kriza trenutne većine su potvrdili ispravnost koncepta koji je Bošnjačka stranka predložila odmah poslije izbora 2020. godine, a to je koncept manjinske vlade koju bi činile partije manjina, Ura i Demokrate. Tada se nije imalo dovoljno razumijevanja za taj naš prijedlog i godinu poslije mogu sa žaljenjem da konstatujem da su najviše izgubili građani naše države, zato što nije prihvaćen taj naš prijedlog izlaska iz političke i institucionalne krize. Ponoviću još jednom da je glavni cilj i svrha potpisivanja Memoranduma nastavak evroatlantskog puta Crne Gore, jačanja vladavine prava, multietničkog i multivjerskog sklada, kao i smanjenja međuetničke distance koja je postala izraženija od 30. avgusta prošle godine do danas.
Funkcioner Ure Ilir Harasani u intervjuu za Euronjuz govorio je o manjinskoj vladi kao jednom od modela za rješenje političke krize. Kazao je da nije isključeno da Albanac bude premijer. Je li uoči potpisivanja Sporazuma o saradnji sa predstavnicima dijela većine razgovarano o funkcijama? Je li Abazović nudio određena mjesta manjinskim partijama i koja? Konkretno, Bošnjačkoj stranci?
Mislim da se nepotrebna prašina digla oko intervjua gospodina Harasanija. U međuvremenu su Harasani kao i lider Ure, gospodin Abazović, pojasnili da je bilo riječi o modalitetima izlaska iz političke krize i da su pojedini mediji izvukli iz konteksta taj dio o Albancu kao budućem premijeru, vjerovatno aludirajući na gospodina Abazovića.
Sa Abazovićem smo se ja i moje kolege iz albanskih stranaka sreli par puta i nikada tema sastanka nijesu bila kadrovska pitanja i eventualno učešće Bošnjačke stranke u ovoj vladi, već smo isključivo pričali o tome kako da sačuvamo građanski koncept Crne Gore i kako da budemo efikasniji i brži na polju eurointegracija.
Nik Đeljošaj iz Albanske liste je prilikom potpisivanja Sporazuma kazao da je manjinama nuđeno da uđu u Vladu i, kako je kazao, budu zamjena za Uru. Jeste li prisustvovali tom sastanku i možete li nam preciznije reći o čemu se radi, šta vam je tom prilikom nuđeno?
Stav Bošnjačke stranke je da dajemo prednost dijalogu i uvijek smo se odazivali i odazivaćemo se i ubuduće svakom pozivu za razgovor kada su teme tih sastanaka poboljšanje standarda građana, evroatlantski put Crne Gore i unapređenje poštovanja vladavine prava. Odazvali smo se pozivu iz premijerovog kabineta i održali smo neformalan sastanak u Vladi, na kojem smo iznijeli stav i izrazili negodovanje postupcima koje aktuelna većina, na čelu sa premijerom Krivokapićem sprovodi nad pripadnicima manje brojnog naroda. Takođe smo jasno kazali da smatramo tendencioznim odnos Vlade prema sredinama i opštinama gdje većinsko stanovništvo čine pripadnici manje brojnog naroda. Tu, prije svega, mislimo na nekoliko započetih kapitalnih projekata koji su obustavljeni ili je dinamika realizacije na nedopustivo niskom nivou.
Vidite li ostale partije opozicije, uključujući DPS, kao dio ove saradnje definisane Sporazumom?
Memorandum nije nikakav politički sporazum niti platforma za početak pregovora o novoj vladi. Jasno sam kazao odmah poslije potpisivanja Memoranduma da su dobrodošli svi politički subjekti, koji dijele iste vrijednosti i imaju ista ili slična programska načela kao Bošnjačka stranka, i da bih bio najsrećniji kada bih vidio potpise svih lidera na onom memorandumu. Tako bismo poslali jasnu poruku građanima i Evropi da sazrijevamo kao društvo i da smo ostavili iza sebe vrijeme podjela i tenzija koje su bile često proizvod ishitrenih poteza i pogrešnih odluka političkih elita.
DF je ranije pozvao manjinske partije i većinu da skrate mandat parlamentu i da se ide na nove izbore. Kakav je odgovor Bošnjačke stranke?
Uz dužno poštovanje kolega iz DF-a, ja sam političar koji drži do svog digniteta i smatram da bi bilo neozbiljno da se određujemo prema nečemu što je još u domenu neformalne priče i koje mi više liči na pokušaj disciplinovanja premijera od strane DF-a. Da budem jasan, organi stranke će zauzeti stav onog dana kada dobijemo zvaničan poziv za tu inicijativu.
Nedavno ste izabrani za potpredsjednika Skupštine. Kako sa te pozicije komentarišete nedostatak dijaloga u crnogorskom parlamentu o najvažnijim pitanjima, poput izbora Tužilačkog savjeta? Je li moguće ostvariti dijalog u ovako podijeljenoj Crnoj Gori?
Ustavna uloga Skupštine je usvajanje zakona i kontrola Vlade. Uspješan rad predsjednika i potpredsjednika Skupštine zavisi od toga koliko su poslanici, koje je narod birao da ih zastupa, svjesni uloge koja im je povjerena i ozbiljnosti momenta u kojem se nalazi cijelo društvo. Poslanici treba da budu glas razuma, da drže visok nivo međusobnog uvažavanja tokom diskusija i da na principu dijaloga dolaze do najboljih rješenja. Poštovanje, međusobno uvažavanje i kultura dijaloga su recept za prevazilaženje nesuglasica i spuštanje tenzija među političarima.
Ova neozbiljna vlada će brzo pasti
Je li razgovarano u opoziciji da li će i kada procesuirati novu inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi? Šta očekujete tim povodom?
Mišljenja sam da tako ozbiljne inicijative treba da prati i ozbiljnost u njenoj pripremi i realizaciji. Izvjesno je da će ova neozbiljna vlada vrlo brzo pasti, ali da taj proces treba da prati i raspoloženje kod građana, tj. da građani koji su glasali za promjene, a tu mislim prije svega na glasače Ure i donekle Demokratske Crne Gore, budu jasni da su nezadovoljni radom ove vlade i da traže promjene da li kroz formiranje neke druge vlade ili održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Trenutno, velika većina građana je vidno razočarana i nezadovoljna potezima i učincima ove vlade i pitanje je trenutka kada će to svoje nezadovoljstvo javno ispoljiti.
-
Društvo2 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta4 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika3 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika1 day ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar1 day ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend