Connect with us

Društvo

MIROSLAV ĆOSOVIĆ: Ne uznemiravajte više Sv. Vasilija Ostroškog i druge svece

Published

on

Srpska crkva u Crnoj Gori je 21. decembra 2019. godine, po kišnom danu, iznijela mošti Sv. Vasilija Ostroškog iz Ostroga i odnijela ih u Nikšić, u hram Sv. Vasilija Ostroškog đe je organizovala sabor svojih vjernika. Mitropolit Amfilohije i Srpska crkva su to uradili u znak protesta jer se spremalo donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti kojem se SPC najoštrije suprostavljala, jer je taj zakon osujećivao biznis ambicije Srpske crkve.

Poslije najave da će mošti Sv. Vasilija biti iznešene iz Ostroga bilo je upozorenja da se to ne radi, znameniti crnogorski novinar i publicista Rajko Cerović je izjavio da SPC iznošenjem moštiju Sv. Vasilija vrši – svetogrđe i zbog te riječi bio je kritikovan iz SPC.

SRPSKA CRKVA JE I RANIJE ŠETALA SA MOŠTIMA SVETACA

Nije prvi put da Srpska crkva iznosi mošti svetaca u ono što oni zovu procesija. Mošti kneza Lazara (koji je poginuo na Kosovu 1389), putovale su više od godinu dana. Iz Beograda u Vrdnik, Ozren kod Tuzle pa zatim po Srbiji, sve do septembra 1989. kada su smještene u Lazarevu zadužbinu Ravanicu. Nakon ovog dugog putovanja Lazarevih moštiju, 1991. je počeo rat u bivšoj Jugoslaviji sa preko 100.000 mrtvih, a velika većina Srba je trajno pobjegla iz Hrvatske. Prije skoro 25 godina iznešene su iz Ostroga mošti Sv. Vasilija Ostroškog i donešene su u Trebinje 12. maja, na dan upokojenja Sv. Vasilija. Mošti Sv. Vasilija prije 1996. godine iznošene su iz Ostroga samo iz nužde, od straha da ih Turci ne bestragaju te u II svjetskom ratu, zbog strijepnje da Ostrog ne bude bombardovan a mošti se pretvore u prah i pepeo. Dakle, 1996. mošti su, kao i 2019. iznesene – bez ikakve nužde. Potom, 1999. Srbija se sukobila sa NATO paktom, izginulo je mnogo ljudi, većina Srba je pobjegla sa Kosova, danas je Kosovo kao nezavisna država priznato od strane oko polovine članica UN. Ko je vjernik SPC, mogao je ove nesreće po srpski narod da tumači kao božju kaznu zbog uznemiravanja svetaca, kneza Lazara 1988/9 i Vasilija Ostroškog 1996. godine.

NAKON BESPOTREBNOG UZNEMIRAVANJA MOŠTIJU SV. VASILIJA 2019. GODINE, SVI GLAVNI ETNOFILETI SPC – SU NESTALI

Devetnaesti vijek je vijek u kom se razbuktao nacionalizam, uz njega i šovinizam, pa ni pravoslavne crkve nijesu ostale pošteđene. Na jednom pravoslavnom saboru 1872. godine, nacionalizam u crkvi je osuđen kao jeres i nazvan je – etnofiletizam. Etnofilete su pripadnici klera koji na prvo mjesto stavljaju naciju, pa tek onda hrišćanstvo. U SPC postoji jedan broj etnofileta-jeretika, no, ono što ja mogu da primjetim – dobar dio vladika SPC se uglavnom uzdržava od srbovanja, tj od nacionalizma i nacional-šovinizma. Ono što je meni palo u oči, je da su skoro sve glavne etnofilete u Srpskoj crkvi, nakon uznemiravanja moštiju Sv. Vasilija u decembru 2019. – nestale.

ETNOFILETIZAM MOMČILA KRIVOKAPIĆA

U aprilu 2020. iznenada je preminuo protojerej-stavrofor Momčilo Krivokapić, koji je bio najveći nacional-šovinista u Srpskoj crkvi, možda i u cijelom pravoslavlju.

U aprilu 2014. Momčilo Krivokapić je za mirni grad Tivat iz kojega izuzetno rijetko stižu vijesti o međunacionalnim problemima, rekao da je – “ustašizovani grad” (link). Svi znamo ko su bile ustaše i znamo da neko ko kaže za Tivat da je ustašizovan grad to može da kaže samo iz duboke, iracionalne mržnje. Na Radio Svetigora, u emisiji “Pitajte sveštenika” Krivokapić je 20. VIII 2006. izjavio: “U Boki nema etničkih Hrvata. . .  to su sve pohrvaćeni Srbi“. Neki slušalac mu se požalio da mu je teško biti Srbin na poslu, upitao ga da li da napusti posao, Krivokapić je poručio da ne napušta posao i još: “Ja stalno srbujem. . . neka svjedoči da smo mi Crnogorci Srbi”. Za knjigu “O etnogenezi Crnogoraca” Špira Kulišića, rekao je – “Kulišićeva knjiga je jedna smrdljiva knjiga”.(link za emisiju)

U istom serijalu Pitajte sveštenika, u emisiji emitovanoj 8. X 2006. jedan slušalac ga je pitao zašto je tog istog dana ispred pravoslavne crkve u Kotoru vidio savijenu crnogorsku državnu zastavu koju su svatovali ostavili ispred crkve. Krivokapić je odgovorio: “Taj barjak ne ulazi u moju crkvu… Ova zastava direktno je vezana za srbofobiju… Jednostavno zastava ostaje van crkve, ovaj barjak crveni sa kokoškom on ostaje van crkve, on ne može u crkvu ući, to mi saopštimo unaprijed mladencima…“ (link)

Vide se razmjere mržnje prema crnogorskoj naciji i crnogorskom identitetu sveštenika Krivokapića. Svoje direktne pretke je optužio za srbofobiju, govoreći da je državna zastava vezana za srbofobiju, a naša državna zastava nije ništa drugo nego restilizovana zastava iz Bitke na Grahovcu 1858. godine. Dvoglavog orla pod kojim su mu prađedovi krvarili Momčilo Krivokapić zove – kokoška. Više puta je pop Krivokapić na isti način vrijeđao crnogorsku zastavu, samim tim i Crnogorce. Kao i mnogi drugi srpski nacional-šovinisti i pop Krivokapić ne priznaje crnogorsku naciju, ali ne samo u prošlosti, nego i u sadašnjosti. Tako je 4. II 2007. u emisiji Pitajte sveštenika, rekao: “Ali, pošto je otac srpskog naroda Sv. Sava, a neko hoće da mi nismo baš svi Srbi, nego da imaju neke nove nacije, neka makedonska tamo nacija, nekakva crnogorska nacija, onda smeta Sv. Sava, naravno.”(link)

Pop Krivokapić je 25. III 2007. u istom serijalu, izjavio: “Ali, nažalost postoje oni, koji više nemaju nikakvu svetinju, to su jadocrnogorci, jadogorci, kojima ništa nije sveto, pa što bi mu bilo Kosovo sveto. . . Ne volim ovakvu Crnu Goru u kojoj je identitet vrlo sličan šiptarskom” (link)

Mislim da je ovo dovoljno da se uvjerimo da je Momčilo Krivokapić bio na prvom mjestu etnofileta, tj nacional-šovinista, pa tek onda hrišćanin.

ETNOFILETIZAM AMFILOHIJA RADOVIĆA

Višedecenijski mitropolit Srpske crkve u Crnoj Gori Amfilohije Radović, preminuo je 30. oktobra 2020. godine od posljedica uzrokovanih infekcijom korona virusom. Njegovo srbovanje manje-više svima je dobro poznato.

Bio je glavni organizator borbe protiv crnogorskog identiteta u posljednjih 30 godina. Na popisima 2003. i 2011. aktivno je sa svojim sveštenstvom agitovao da se smanji broj Crnogoraca. Za slovenačku Mladinu krajem osamdesetih je izjavio da crnogorski narod nikada nije postojao, uprkos tome što je sintagma ‘crnogorski narod’ od strane mitropolita iz kuće Petrovića izrečena bezbroj puta. Govorio je da je crnogorska nacija kopile Milovana Đilasa. Govorio je da “muvlje pameti nema nigdje koliko u našem Montenegru“. U novembru 2004. za projekat crnogorske državnosti rekao je – “ne pravi se pita od onoga” ITD. Mitropolit Amfilohije bio je etnofileta, van svake sumnje, na prvom mjestu mu je bila srpska nacija, pa tek onda Hrist.

NACIONAL-ŠOVINIZAM PATRIJARHA IRINEJA

Patrijarh srpski Irinej Gavrilović umro je 20. novembra 2020. od posljedica infekcije korona virusom, u 91. godini života. Kod Crnogoraca će ostati zapamćen po izjavi koju je dao u ljeto 2018. kako je u “u Crnoj Gori Crkvi gore nego pod Osmanlijama, a Srbima nego u NDH”. Zaista nevjerovatan, blago rečeno šovinizam, nevjerovatan, jer dolazi iz usta čovjeka koji se nalazio na tako odgovornom mjestu. Nema sumnje ni što se tiče Gavrilovića da je vjerovao prvo u Veliku Srbiju, pa tek onda, možda, u Hrista. Možda.

ETNOFILETIZAM ATANASIJA JEVTIĆA

Prije desetak dana, takođe od posljedica zaraze korona virusom, umro je i vladika Atanasije Jevtić, u 84. godini života. On i Amfilohije Radović bili su najbolji prijatelji, u svemu su dijelili svjetonazor, tako da je i Atanasiju politička ideologija – srpstvo, naravno bila – ispred hrišćanstva i pravoslavlja.

Za muslimane je Atanasije govorio da smrde, za Karadžića da je čistih ruku. Atanasija Jevtića “bije” glas da je bio intelektulac od formata, no, poslušao sam dosta njegovih govora i mogao sam da od njega čujem dosta zbrda-zdola trućanja i izmišljotina. Tako je u januaru 2020. Jevtić “poručio Milu Đukanoviću da Srbija nije mogla 1918. godine da uzme hramove Crnogorcima, budući da tada nisu postojali kao nacija.”. Izjava je sama po sebi glupa, etnofiletska i višestruko je neistinita.

Prema pravoslavnim kanonima svaka država TREBA i mora imati svoju autokefalnu crkvu, tako da je Srbija u svakom slučaju uzela hramove tuđe, autokefalne crkve. Drugo, Jevtić je upotrijebio riječ – nacija, i iz onoga što je rekao jasno je da on ne zna što označava ta riječ. Nacija je narod koji želi da se organizuje ili je organizovan na višem nivou, narod koji ima državu, školstvo, medije, vojsku… a Crnogorci su sve to imali. Jevtić je bio etnofileta, nacional-šovinista.

NE IGRATI SE SA MOŠTIMA SVETACA

Ja sam pravoslavac samo što se tiče tradicije, dragi su mi pravoslavni običaji i teško mi ih se odreći, ali nijesam pravi vjernik. Ovim tekstom ukazujem vjernicima da razmisle da li treba iz čista mira i bez nužde uznemiravati mošti svetaca.

Bez nužde su Lazareve mošti dugo putovale krajem osamdesetih prošlog vijeka, bez nužde je Vasilije Ostroški iznošen iz Ostroga 1996. godine i poslije oba ta uznemiravanja svetiteljâ desile su se teške nesreće po Srbe. Prije nešto više od godinu dana Vasilije Ostroški je opet iznešen iz svog počivališta, opisao sam što se ubrzo desilo sa glavnim etnofiletama Srpske crkve.

Ljudi iznose iz grobnica kovčege i kosti svojih bližnjih samo kada moraju: zbog naknadne autopsije, ako su kupili drugu grobnicu, ako zauvijek sele iz rodnog kraja. Mošti svetitelja su kod nas išle na put samo kad su bile u opasnosti, zbog prijeke potrebe. No, u posljednjih 30 godina nastupila je neka nova – jeretička, etnofiletska moda šetanja moštiju svetaca. Sv. Petar Cetinjski nikada nije iznošen iz Cetinjskog manastira.

Da li Srpska crkva ima neku ideju u vezi njegovih svetih ostataka? Svi južnoslovenski narodi imaju izreku, koja se upućuje pokojniku – “počivaj u miru”. Ima li Sv. Vasilije Ostroški pravo, imaju li svetitelji pravo – da počivaju u miru?

1 Comment

1 Komentar

  1. borovik

    13.03.2021. at 10:32

    nikome zlo svakome po zasluzi
    ako bog da ovo je pocetak a krenulo lijepo udarilo na cobane
    pa malo sad i po ovcama zasluzile su a dosta se i cekalo
    a sve po zaslugama nista vise ma ni manje

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije