ODBOR ZA ANTIKORUPCIJU: Izvještaj ASK-a nije prošao zbog selektivnog postupanja

Skupštinski Odbor za antikorupciju nije usvojio izvještaj o radu Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) za 2020. godinu jer članovi iz redova vladajuće većine smatraju da je ta institucija postupala selektivno i pristrasno.

Šest poslanika vlasti glasalo je protiv usvajanja, dok su tri člana odbora iz opozicije bili saglasni navodeći da je rad Agencije bio zadovoljavajući.

Direktorica ASK-a Jelena Perović i predsjednik Savjeta Momčilo Radulović su kazali kako je ovo najobimiji i najdetaljniji izvještaj koji je Agencija imala od svog postojanja.

Radulović je istakao da je mnogo toga urađeno za godinu i po otkada je izabran novi saziv Savjeta, što je, kako tvrdi, prepoznala i domaća i međunarodna javnost.

„Tih godinu i po su potvrđene i od strane Evropske unije i od strane istraživanja javnog mijenja. Počeli smo od jako rigidnog izvještaja, imali smo cijelu stranu i po žestokih kritika na rad agencije. Ta strana je svedena na rečenicu, odnosno pola rečenice, koja takođe nije zanemariva i od svih međunarodnih faktora dobili smo podršku da je promijenimo“, kazao je Radulović.

Član Odbora za antikorupciju i poslanik Demokratskog fronta Dragan Bojović je rekao da bi slušajući Radulovića „čovjek rekao da živi u Švedskoj i Norveškoj i da korupcije nema“.

Dotakao se i slučaja koji je pokrenut protiv ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića.

Direktorica ASK-a je kazala da su u slučaju Leposavića reagovali vremenski kao i u ostalim slučajevima i da ministar kao član Sudskog savjeta nije imao pravo da daje izjave o donošenju Zakona o amnestiji za postupke u kojima su prvostepeno osuđeni lideri DF-a u slučaju državni udar.

Bojović je kazao da Agencija nije reagovala kad je tada premijer, a sada predsjednik Milo Đukanović prejudicirao presudu u prvostepenom postupku.

Perovićeva je kazala da ona tada nije bila na čelu Agencije i da ne može da odgovara zašto tada nije pokrenuta incijativa.

Poslanik DF-a Jovan Vučurović je kazao da je rukovodstvo ASK-a „jedno od ostataka bivšeg režima“, koje treba što prije da se promijeni.

„Ne vidim da se Agencija nešto značajno promijenila, osim ove statistike koja se pojavljuje u ovom pregledu, odnosno izvještaju. Dakle, Crna Gora je promijenila vlast i to mora da se osjeti u svakom segmetu društva, a naročito u onim segmentima koje se odnose na borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, jer je Crna Gora bila prepoznata kao država organizovanog kriminala i korupcije i bila prepoznata kao država u kojoj nema borbe protiv ovih anomalija. Zato smatram da ne treba glasati za izvještaje koje podnosi aktuelno rukovodstvo“, rekao je Vučurović.

Njegov kolega Marko Kovačević je konstatovao da ASK nije reagovao kada je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić imao „javnu pogodbu“ sa vlašću, nudeći se da ode sa funkcije, a da ostala „garnitura“ u tužilaštvu ostane.

Perovićeva je kazala da od kada je izabrana na mjesto direktorice ASK-a uhvatila se u koštac sa problemima transparentnosti rada, selektivnosti i nezavisnosti. Smatra da je u tome uspjela.

„Transparenost je bila najednostavija, to jest da otvorimo agenciju za sve. Išli smo na postepeno objavljivanje svega što smo uradili. Sve odluke i zapisnike kako za parlamentarne, tako i za lokalne izbore javno smo objavili… Transparentnost je povezana sa neselektivnošću, jer ako mi objavimo protiv koga sve vodimo postupke, na taj način ćemo pokazati i dokazati da smo neselektivni“, rekla je Perovićeva.

Ona je dodala da je velika prednost uvođenje sistema kvaliteta menadžementa u ASK-u kojeg su uveli uz pomoć projekta kojeg je finansirala ambasada SAD u Crnoj Gori.

„Ja sam smatrala da je to važno radi isključivanja ljudskog uticaja na način donošenja odluka i odabira lica protiv kojih će se odluke donositi“, rekla je Perovićeva.

Ona je objasila da to znači da se automatski pokreće postupak protiv lica koja su prekršila Zakon o sprečavanju korupcije.

Dodala je da ASK ima opciju da provjerava stil života koji upoređuju sa primanjima javnih funkcionera i da te postupke prosljeđuje tužilaštvu jer nema nadležnosti koja bi omogućila da djeluju adekvatno.

Poslanik Demokratske Crne Gore Danilo Šaranović je istakao da statistika u izvještaju rada ASK-a može da zavara i da bi bilo bolje da je izvještaj bolji kvalitativno.

„Smatram da Agencija ne radi dovoljno dobro ni danas zbog slučajeva izostanka procesuiranja visoke korupcije. Ja ne mislim da bi takvo nešto trebalo raditi zbog zadovoljavanja gladi određene javnosti za takvim nečim… Agencija će raditi svoj posao tek kada svi pred njom budemo jednaki, kad svaki poslanik bude jedan od 81, a ne poslanik vlasti ili opozicije“, rekao je Šaranović.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Luiđ Škrelja se nije saglasio sa poslanikom Demokrata i istakao je da podaci ipak nešto znače.

„Iako Šaranović kaže da su statistički podaci zanemarljivi, meni ipak znače. Ako kažemo da je rast prijavljenih poklona od 14 posto, da ne nabrajam ostalo, onda ne možemo da miniziramo da se ništa nije radilo… ovaj izvještaj ispunjava sve parametre za raspravu“, rekao je Škrelja.

On je dodao da se ni u jednoj državi nije desilo da imaju izvještaj agencije sličnoj ASK-u u kome će se konstatovati da nema korupcije.

Posalnik DPS-a Danijel Živković je kazao da je ASK napravio dobar rezultat u odnosu na prethodne godine i u uslovima u kojima radi.

„Postigli ste dobar rezultat ne samo zbog statistike, nego upravo ove okolnosti koje ste govorili, a odnosi se na transparentsnot rada same agencije. Direktorica agencija je istakla između ostalog i pitanje neselaktivnosti koje je vezano sa transparenosti i vjerujem da tu treba raditi na unapređenju u tom dijelu“, rekao je Živković.

On je dodao da nikog ne treba braniti od korupcije i kriminala i da svi treba da budu jednaki.

Poslanik DF-a Dragan Bojović je kazao da se broj anonimnih zviždača smanjio, a ukupan broj povećao, jer su „ljudi osjetili slobodu nakon 30. avgusta“. On je upitao Perovićevu šta je sa predmetima iz perioda kada ona nije bila na čelu.

„Da li je iko odgovarao jer je utvrđeno da se nije adektvatno reagovalo u posebnim predmetima. Da li je Sreten Radonjić odgovarao zbog te selektivnosti koju ste razotkrili, a koju ste otkrili kada se stupili na funkciju“, upitao je Bojović.

Perovićeva je kazala da ASK nije represivni organ kako se u javnosti stekao utisak. Ona je naglasila da takvi predmeti nije trebalo da stoje nezavršeni tri godine.

„Ti predmeti su se odnosili na poslanike koji nijesu prijavljivali određene varijabile. Ja mislim da to nisu predmeti koji bi trebalo da stoje dvije godine. Pritom je to javno objavljen podatak, a sankcije nisu strašne i to bi moglo svima da se desi. Kada je obajvljeno u medijima svi poslanici su izvršili prijavu. Smatram da ti predmeti što su stajali nikom nijesu donijeli korist samo su svima naštetili, a Agenciji najviše. Druga grupa predmeta je dostavljena od strane DRI prilikom kontrolisanja, isto su iznosi bili oko hiljadu eura, koji nijesu bili prijavljeni na vrijeme, izvršene si prijave, ali postupci nijesu bili okončani na vrijeme“, rekla je Perovićeva.

Po zakonu, ali nije pošteno

Predsjednik Savjeta ASK-a Momčilo Radulović se osvrnuo na dodjelu stanova i stambenih kredita i kazao da je to bilo u skladu sa zakonom, ali da nije fer i pošteno da neko ko već imam obezbijeđeno stambeno pitanje dobije još jedan stan od države.

„Mi smo se potrudili da zategnemo zakon i da funkcioneri ne bi mogli da koriste te rupe u zakonu, one su sada svedene na minimum i ja se zaista nadam da će ovaj parlament i vladajuće i opozicione partije usvojiti taj zakonodavni okvir, da se više ne pitamo o moralu kada se radi o raspodjeli stambenih kredita“, kazao je Radulović.

Izvor: Vijesti