RIJEKA BEZ ZAŠTITE: Prihod od kućica na Adi veći od 1,66 miliona eura

Državno preduzeće za upravljanje morskim dobrom prihodovalo je više od 1,66 miliona eura od naplaćivanja zakupa kućica na Adi Bojani u posljednjih pet godina, saopšteno je Vikend novinama u toj kompaniji.

Zvanični podaci pokazuju da su na obali Bojane 503 kućice za koje je zaključen ugovor o korišćenju morskog dobra.

“Za 25 lokacija nemamo zaključene ugovore, jer se niko ni je odazvao na javni poziv za prikupljanje ponuda za davanje u zakup tih lokacija. Razlog je i što su lokacije sporne zbog odstupanja u površinama predviđenim programom privremenih objekata u zoni morskog dobra i stanja na terenu”, rekli su u kompaniji.

ŠTETNOST ZA SREDINU

Iako državi donose milionski prihod, kućice na Adi, kako su upozorili u NVO Green Home, zagađuju životnu sredinu Ulcinja. Razlog više je što taj primorski grad nema kolektor. Predstavnici Green Homea za Vikend novine navode i da je na Bojani više od 600, a ne 503 sojenice.

“Ispuštanje otpadnih voda u rijeku Bojanu, velike količine komunalnog otpada duž puteva, divlje deponije, najčešće građevinskog otpada, predstavljaju veliku prijetnju po životnu sredinu. Lokalnim planom upravljanja otpadom, prepoznato je 17 neuređenih odlagališta otpada, od čega se njih 11 nalazi u zaleđu Velike plaže i Ade Bojane”, upozorili su u NVO Green Home.

Kako su istakli, planovima je predviđeno da u turističkom naselju bude 1.600 ležajeva, golf teren i 50 vezova na Velikoj plaži i Adi. To, kako su rekli u Green Homeu, predstavlja opasnost za smanjenje ugroženih životinjskih i biljnih vrsta.

“Otpad se sakuplja sa oko 70 odsto Ulcinja i od ukupne količine generisanog, u prosjeku se sakupi 80 odsto. Broj ni su uzroci tih problema, a jedan od njih je i nepostojanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, nedovoljno kapaciteta postojećih kontejnera za otpad, jako niska svijest građanja o selektivnom odlaganju otpada, reciklaži ali i neadekvatna primjena kaznene politike”, kazali su u Green Homeu.

NAKNADE DO 6.667 EURA

Godišnje naknade za korišćenje lokacija na obalama Bojane, kako su naveli u Morskom dobru, kreću se od 153 do 6.667 eura sa PDV-om. Prema podacima za prethodnih pet godina, najveći prihod od kućica, vrijedan 695.970 eura, registrovan je 2018. godine. Slijedi 2019. godina, kada je prihodovano 515.453 eura. Ada je bila popularno ljetovalište i prije četiri godine kada je prihod dostigao 513.849 eura. Prošla godina, iako je bila pogođena korona krizom i znatno manjim brojem turista, donijela je državi 473.445 eura prihohda od naplate kućica na Adi. Najmanje novca, 147.049 eura, zarađeno je 2016. godine.

“Od 2013. godine do 15. januara 2 019, na osnovu Zakona o finansiranju lokalne samouprave, 50 odsto prihoda preduzeća pripadalo je lokalnim samoupravama sa čij ih teritorija je nastao. Na osnovu istog Zakona, od 15. januara 2019. godine, prestala je obaveza finansiranja lokalne samouprave po osnovu naknade za korišćenje morskog dobra, zbog čega prihod od naknade 100 posto pripada našem preduzeću”, objasnili su predstavnici Morskog dobra.

Oni navode i da su za većinu kućica krajem prošle godine istekli ugovori o korišćenju morskog dobra.

“Da bismo zaključili nove, potrebno je sprovesti tendersku proceduru po raspisivanju javnog poziva za zakup zemljišta na obalama Bojane i nakon toga zaključiti ugovore sa izabranim ponuđačima, ili pristupiti zaključivanju privremenog ugovora za ovu godinu, uz prethodnu saglasnost Vlade”, zaključili su u Morskom dobru.

Deponije zatrpavaju staništa

U NVO Green Home podsjećaju da su okolina Ulcinja i njegovo zaleđe prepoznati kao jedan od deset lokaliteta crnogorskog primorja na kojima se nalazi najveći broj staništa od međunarodnog značaja.

“Neuređena odlagališta i nelegalne deponije dovode do zatrpavanja staništa, čime se smanjuju mjesta za njihovo razmnožavanje. Zagađenje predstavlja jedan od osnovnih elemenata za gubitak biološke raznolikosti. Preglasna muzika i brza vožnja skutera i glisera, osim što narušavaju mir posjetiocima koji su došli na odmor, može negativno uticati na reprodukciju i normalno društveno ponašanje ptica”, ukazali su u NVO Green Home.