TAJVAN I PAKISTAN, ALI I ZEMLJE OKRUŽENJA: U skloništu sedam maloljetnih žrtava trgovine ljudima

U skloništu za žrtve trgovine ljudima nalazi se sedam maloljetnih i jedna punoljetna osoba, saopštio je Mitar Radonjić iz Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku Danilovgrad.On je naglasio da Crna Gora jeste zemlja porijekla, tranzicije i krajnja destinacija za žrtave trgovine ljudima, što je veoma loše. Načelnica Odjeljenja za borbu protiv trgovine ljudima u Ministarstvu unutrašnjih poslova Tijana Šuković istakla je smo za šest mjeseci imali dvije krivične prijave, dvije podignute optužnice i dvije presude za to krivično djelo.

Grupa stručnjaka Savjeta Evrope za borbu protiv trgovine ljudima (GRETA) pozvala je u novom izvještaju vlasti Crne Gore da unaprijede pristup pravdi i obezbjede naknadu štete žrtvama trgovine ljudima, kao i da osiguraju kažnjavanje počinilaca. U izvještaju se, takođe, navodi da je Crna Gora zemlja porijekla, odredišta i tranzita žrtava trgovine ljudima.

Radonjić objašnjava da izvještaj prvi put tretira i rad njihovog Instituta kao specijalizovanog skloništa za žrtve trgovine ljudima i u tom izvještaju je jasno i decidno pohvaljen napredak, pohvaljen i njihov rad.

“Od 2019. godine mi zbrinjavamo žrtve trgovine ljudima od kojih smo identifikovali 52 osobe, a imali smo 55 osoba u skloništu”, kazao je on.

U skloništu je trenutno sedam maloljetnih i jedna punoljetna osoba.

“Istina je da smo mi zemlja i porijekla i tranzita i odredište trgovine ljudima. Sa sva tri aspekta smo imali žrtve što mene zaista ne raduje, jer dokle god budemo imali potrebu za skloništem, to nije dobro”, kazao je Radonjić.

Tijana Šuković kaže da su imali žrtve iz Tajvana i Pakistana, ali i iz zemalja okruženja, Srbije, Kosova, ali i iz Crne Gore.

“Što potvrđuje činjenicu da Crna Gora jeste i zemlja porijekla, tranzicije i krajnja destinacija za žrtave trgovine ljudima”, kazala je Šuković.

Ona ističe da tim je tim koji je osnovalo Vrhovno držano tužilaštvo i Uprava policije značajno doprinio jačanju tužilačko-policijske istrage kada je to krivično djelo u pitanju i postigao je konkretne rezultate do danas.

“U prethodnoj godini imali smo jednu presudu za trgovinu ljudima sa najvisočijim kaznama do sada, jednom licu 17, a drugom 15 godina zatvora. U ovoj godini imali smo jednu presudu gdje je izrečena kazna zatvora od 8 godina. U ovom šestomjesečnom periodu imali smo dvije krivične prijave, dvije podignute optužnice i dvije presude za krivično djelo trgovine ljudima”, kazala je ona.

Radonjić objašnjava da je istina da procesi traju duže nego što bi trebalo.

“Ali ipak mi danas u 2021. godini jasno identifikujemo napretke u odnosu na prethodni period, ne možemo da ne budemo zadovoljni, ali to ne smije da nas uljuljka”, kazao je Radonjić.

Dodaje da je međusektorska saradnja bolja nego ranije. Smatra da za to snosi krivicu i civilni sektor i država.

“Imamo jako dobru saradnju sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i svim drugim institucijama. Postoji problem finansiranja i vjerujem da će se to riješiti. Činjenica da nemamo finansiranje stavlja dodatno na test našzu spremnost da pokažemo da smo i u teškim momentima partneri države.

Kaže da je sklonište licencirano.

“Imamo budžet iz drugih projekata, posebno ističem onaj sa njemačkim GIZ-om. Međutim, uprkos nedostatku finansija uspjeli smo da žrtvama trgovine ljudima pružimo uslugu na veoma visokom nivou”, kazao je on.