ĐUKANOVIĆ U NJUJORKU: Svijet na raskrsnici, napraviti iskorak ka sigurnijoj budućnosti

Predsjednik ukazao na opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana i “sužavanje horizonta njegove evropske perspektive”

Crna Gora, uprkos brojnim izazovima, ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju i da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i da je jedini garant prosperiteta, poručio je predsjednik Milo Đukanović u obraćanju učesnicima zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Đukanović je ukazao na opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana i “sužavanje horizonta njegove evropske perspektive”.

Predsjednik je ocijenio da je svijet na raskrsnici – ili će se, kako je kazao, kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili će se, pak, napraviti iskorak ka sigurnijoj i boljoj budućnosti za sve.

Rekao je, između ostalog, da je pandemija koronavirusa najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije, ali da se zrelim i odgovornim pristupom iz svake krize mogu izvući pouke, saopšteno je iz kabineta predsjednika.

Govor Đukanovića prenosimo u cjelosti:

“Gospodine predsjedavajući,

Generalni sekretare,

Ekselencije,

Dame i gospodo,

Čast mi je da vam se obratim u ime Crne Gore i još jednom potvrdim nepokolebljivu posvećenost principima i načelima Povelje, i misiji i ciljevima Svjetske organizacije.

Izuzetno je zadovoljstvo biti opet u ovoj sali sa vama, uprkos rizicima i strahovima u uslovima pandemije, odlučni u namjeri da snažno potvrdimo da multilateralizam nastavlja da živi.

Hvala Sekretarijatu Ujedinjenih nacija i službama zemlje domaćina na ogromnim naporima koje su uložili da omoguće da generalna debata bude ne samo demonstracija nade i uvjerenja da će se svijet izboriti s pandemijom, već i siguran i bezbjedan događaj za sve učesnike.

Aktivnosti Ujedinjenih nacija u pružanju prijeko potrebne medicinske i humanitarne pomoći, kao i značajna podrška u tretiranju teških socio-ekonomskih posljedica pandemije, nedvosmisleno potvrđuju njihovu važnu ulogu u savremenom svijetu. Danas je više nego ikada jasno da se na globalne izazove može uspješno odgovarati upravo i jedino tako – globalno – zajedničkom i koordinisanom akcijom svih nas, u čijem središtu mora stajati niko drugi do Ujedinjene nacije.

Ekselencije,

Ogromni problemi i krize koje se, nažalost, samo multiplikuju, traže snažno liderstvo. Bez liderstva svijet nije u stanju da pruži ono što naši građani očekuju i na šta polažu pravo. Na našu zajedničku nesreću, posljednjih godina u svijetu se suočavamo sa krizom liderstva. Njene posljedice posmatramo u gotovo svim sferama globalnih odnosa. Fragmentiranost i nacionalni pristup i dalje dominantno obilježavaju ponašanje ključnih međunarodnih aktera. Umjesto zajedničkih konkretnih akcija, danas u svijetu sve češće dijelimo samo zajedničke brige.

Jasna vizija i posvećenost, kvalitet i kontinuiranost, efikasnost i djelotvornost, saradnja i solidarnost, odlučnost i odgovornost – to je jedini put za eliminisanje narastajućih globalnih problema – od pandemije i klimatskih promjena, do gladi i migracija, kršenja ljudskih prava i humanitarnih kriza. U tome ćete u Crnoj Gori uvijek imati otvorenog i pouzdanog partnera.

Gospodine predsjedavajući,

Tema ovogodišnje debate upućuje na opšte prihvaćeno stanovište da će razumijevanje i adekvatno tretiranje višedimenzionalnih posljedica pandemije u cilju izgradnje održive budućnosti u velikoj mjeri obilježiti buduće djelovanje i ponašanje država i drugih međunarodnih subjekata. Jasno je da su osnaženi multilateralizam i revitalizacija Ujedinjenih nacija prijeko potrebni. Korak u tom pravcu je inicijativa generalnog sekretara da se na hitne slučajeve u zdravstvu, socijalne i ekonomske posljedice pandemije odgovori uspostavljanjem Fonda za odgovor i oporavak od Covid-19 i Globalnim humanitarnim planom odgovora UN-a, koju snažno pozdravljamo. Odgovor mora biti solidaran i jednako dostupan.

Pandemija Covid-19 je najveća kriza od osnivanja Svjetske organizacije. Međutim, zrelim i odgovornim pristupom, iz svake krize možemo izvući pouke – ovog puta to je ona koja glasno opominje na značaj zajedništva i međunarodne solidarnosti u iznalaženju globalnih rješenja. Svijet je, čini se, na raskrsnici – ili ćemo se kretati ka daljem izolacionizmu i eroziji povjerenja, tolerišući porast ksenofobije, nacionalizama i desničarskih ideja, ignorišući alarmantna upozorenja o stanju životne sredine, prećutno prihvatajući porast nejednakosti na svim poljima, ili ćemo, pak, napraviti iskorak ka sigurnijoj i boljoj budućnosti za sve i krenuti putem ”zajedničke agende” – ka onome kako je generalni sekretar Gutereš kazao ”za narod, za planetu, za prosperitet i za mir” . Za budućnost koja će se temeljiti na najvišim vrijednostima jednakosti i pravednosti, na odgovornosti i solidarnosti, a ne na retrogradnim ideologijama, sebičnosti i jeftinom populizmu.

Siguran sam da između ove dvije perspektive ne smijemo imatu dilemu. Mi – lideri i naši građani – imamo jedinstvenu priliku da aktuelnu krizu iskoristimo kao zamajac ka izgradnji zelenijeg, pravičnijeg i održivijeg svijeta.

Za to će biti nužan efikasan i osnažen multilateralizam, sa retorikom koja ustupa mjesto djelima. Potreban je novi društveni svjetonazor unutar država i obnovljeni globalni dogovor između država, da bi se prevazišle postojeće geostrateške podjele i disfunkcionalni međunarodni odnosi. Oporavak od pandemije i revitalizovani multilateralizam moraju biti utemeljeni u pravičnoj globalizaciji, poštovanju ljudskih prava i dostojanstvu svih, u zaštiti životne sredine i odgovornom odnosu prema prirodi, na rezultatima koji će se mjeriti humanim, a ne isključivo ekonomskim parametrima. Naš cilj mora da bude mir, ali ne kao puko odsustvo rata i razvoj ne isključivo zbog profita. To mora biti mir i napredak koji znače dostizanje najviših demokratskih standarda i kvaliteta života za sve, sadašnje i buduće generacije.

Ukorak sa jačanjem multilateralnog pristupa, neophodno je raditi na snaženju saradnje i u digitalnom domenu, naročito sada kada smo svjedoci uticaja tehnologije na proces oporavka od krize i realizaciju ciljeva održivog razvoja.

Crna Gora će nastaviti da podržava napore na implementaciji reformske agende u okviru razvojnih, upravljačkih i struktura za očuvanje mira i bezbjednosti i realizaciju Agende 2030. Uvjereni smo da jedino kroz preduzimanje neophodnih reorganizacijskih koraka, djelovanje Svjetske organizacije može biti efikasnije i fleksibilnije.

Gospodine predsjedavajući,

Kroz podršku inicijativi generalnog sekretara Gutereša „Akcija za očuvanje mira“, Crna Gora je još jednom demonstrirala političku posvećenost mandatima mirovnih operacija i njihovom efikasnom djelovanju, naročito na planu zaštite civila. Ostajemo odlučni da, shodno mogućnostima, doprinosimo očuvanju i unapređenju međunarodnog mira i bezbjednosti, kao i da proširimo svoje učešće u humanitarnim i mirovnim misijama UN.

Usljed očitog pogoršanja sveukupne međunarodne bezbjednosne klime, modernizacije oružanih sistema, kao i kraha nekih od najvažnijih strateških instrumenata u ovom domenu, međunarodna arhitektura za razoružanje, neproliferaciju i kontrolu naoružanja nalazi se pod značajnim pritiskom. I to je ono na šta Crna Gora kao odgovorna članica UN i članica NATO skreće pažnju. Podrška implementaciji i jačanju i daljem razvoju multilateranih ugovora u oblasti razoružanja, neproliferacije i kontrole naoružanja mora biti imperativ za sve nas.

Jednako tako, Crna Gora će nastaviti da djeluje u pravcu integracije ljudskih prava i rodne perspektive u sve aspekte rada UN, brani univerzalnost međunarodnog prava ljudskih prava i nezavisnost sistema ljudskih prava. Kao kandidat sa realnim šansama za članstvo u Savjetu za ljudska prava, zalažemo se za približavanje agendi i za bolju sinergiju Ženeve i Njujorka. Jedino tako bićemo u prilici da pravovremeno reagujemo i sprečavamo masovna kršenja koja se i dalje dešavaju i ne tako rijetko šokiraju svjetsku javnost. Dok to ne učinimo, nastavićemo da gotovo redovno djelujemo post festum, a resurse trošimo dominantno na deeskalaciju i humanitarne krize, umjesto na upravljanje i prevenciju.

U ovom svjetlu posmatramo i evidentno pogoršanje bezbjednosne i humanitarne situacije u susret potencijalno novom jačem talasu migrantske krize, koja će nesumnjivo imati regionalne i globalne reperkusije. Apelujemo da odgovor na izbjegličku i migrantsku krizu mora biti globalan i uz zajedničku odgovornost, onako kako smo predvidjeli globalnim dogovorima za izbjeglice i migrante. Moramo sarađivati u iznalaženju rješenja i pomagati jednako i zemlje prijema i zemlje porijekla. Kao jedina od ex-yu republika na čijoj teritoriji tokom sukoba ’90ih nije bilo rata, i koja je primila preko 100 hiljada izbjeglica i raseljenih lica – više od 20% naše ukupne populacije, Crna Gora danas kao članica UN teško da može razumjeti i prihvatiti drugačije postupanje do solidarnost i pomoć najugroženijima.

Ekselencije,

Svjedoci smo rastuće klimatske i ekološke krize. Visoka komesarka za ljudska prava nedavno je u Ženevi predstavila veoma zabrinjavajuće nalaze o stanju ljudskih prava u svijetu u kontekstu životne sredine. Klimatske promjene, zagađenje i gubitak biodiverziteta predstavljaće ubjedljivo najteži izazov za ljudska prava u našoj eri, ocijenila je visoka komesarka, pri tome jasno prepoznajući kao jedan od faktora čovjekovu aktivnost, ali istovremeno i odsustvo pravih aktivnosti.

Puna implementacija Agende 2030 i Pariškog klimatskog sporazuma ključna je za što bolji oporavak od pandemije i pripremu svijeta na buduće sistemske šokove. Zato je od naročite važnosti da se u susret Samitu i Konferenciji u Glazgovu u novembru ove godine, u svim zemljama mobiliše dodatni nivo ambicije za postizanje dugoročnih ciljeva za smanjenje globalnog zagrijavanja. Iako je njen udio u globalnoj emisiji gasova neznatan, Crna Gora je u decembru 2020. godine dodatno povećala svoju klimatsku ambiciju, i na taj način potvrdila snažnu i postojanu posvećenost adekvatnom tretiranju klimatskih izazova. Očekujemo da će dalje aktivnosti na nacionalnom nivou stvarati prostor za nove ambicioznije iskorake. U tom pravcu, od izuzetne važnosti je integrisanje komponente djelovanja koje će biti zasnovano na ljudskim pravima, i kada se budu opredjeljivale nove klimatske ambicije, ali i u definisanju novog globalnog okvira za biodiverizitet.

Dame i gospodo,

Crna Gora je ove godine obilježila 15 godina od obnove nezavisnosti i vremena kada se crnogorska zastava prvi put zavijorila na Ist Riveru. Prešli smo zahtjevan put od čina prijema koji je bio najšira potvrda priznanja obnovljene državnosti, pozicioniranja Crne Gore na glavnim pravcima djelovanja UN i ključnih vanjskopolitičkih partnera, do današnje vidljivosti, prepoznatljivosti i afirmisanosti koji daleko prevazilaze veličinu zemlje.

Taj put nikada nije bio jednostavan. Posebno ne na Balkanu koji, bremenit prošlošću, ni danas ne prestaje da bude mjesto sučeljavanja suprotstavljenih interesa, geostrateških nadmetanja, vječiti predmet brige različitih međunarodnih aktera, ali ne uvijek i potrebne i blagovremene pažnje.

Ekselencije,

Izazovi i prijetnje multietničkoj demokratiji na Balkanu ni danas nisu manji. Zapadni Balkan je opet poprište sukobljenih geopolitičkih interesa čija je posljedica usporavanje integracije zapadnobalkanskih društava u svoje prirodno evropsko okruženje, podrivanje povjerenja i kašnjenje u usvajanju evropskih vrijednosti. Ta konfuzija ne dovodi samo do zastoja i daljeg zaostajanja u razvoju ovog evropskog regiona, nego i otvara prostor za restauraciju destruktivnih teorija kako zbog zaostalosti ovaj region ne može da živi kao multietnička i multivjerska zajednica, niti da obezbijedi funkcionalnost država. Takva iskonstruisana teza se posebno želi imputirati Bosni i Hercegovini, ali i drugim manjim državama regiona, da bi se stvorio alibi za obnovu velikodržavnih nacionalističkih projekata koji su ’90-ih doveli do rata na ovom prostoru sa blizu 150 000 ljudskih žrtava.

Odlučnost da se ovakvim retrogradnim i opasnim idejama suprotstavimo nije posustala. Zato i danas sa ovog mjesta Crna Gora upozorava na obnovljenu opasnost destabilizacije Zapadnog Balkana, i sužavanje horizonta njegove evropske perspektive.

Crna Gora je istrajavala i gradila bolju budućnosti za sve građane, na temeljima jednakosti i bez diskriminacije. Gradila je i nastavlja da gradi odnose povjerenja i saradnje sa svojim susjedima. Bila je, kako su to najviši zvaničnici naših domaćina govorili, oaza mira na Balkanu u ratnim devedesetim. Kao kontributor regionalne bezbjednosti postala je članica NATO i lider je u procesu evropskih integracija. Danas, uprkos brojnim izazovima, Crna Gora ostaje odlučna da brani građansku, inkluzivnu, multietničku i evropsku demokratiju i da bude dokaz da je multietnička demokratija na Balkanu moguća i da je jedini garant prosperiteta.

Crna Gora će ostati odana takvom opredjeljenju i snažno predana vrijednostima multilateralizma, prijateljskoj i otvorenoj saradnji, daljoj demokratskoj konsolidaciji i jačanju vladavine prava, što će, između ostalog, voditi i snaženju partnerstva sa Svjetskom organizacijom.

Zahvaljujem na pažnji.”