Ivanović: Mišljenje Medojevića nema pravni legitimitet

U skladu sa Zakonom o biračkom spisku, Zakonom o državljanstvu, Zakonom o prebivalištu i boravištu, te u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka daćemo mišljenje da li MUP ima pravo da u redovnom postupku briše duple birače – najavio je za Pobjedu član Savjeta AZLP Muhamed Gjokaj, koji je upozorio da direktor ove ustanove nije mogao da donese mišljenje, već je to isključiva nadležnost Savjeta

Mišljenje da Ministarstvo unutrašnjih poslova ne može da obrađuje lične podatke sa spiskova dobijenih od NVO CeMi, portala Standard i Narodne koalicije „Za budućnost Crne Gore“, kako bi utvrdili da li su te osobe istovremeno upisane u birački spisak i država Srbije, BiH i Kosova – nije donio Savjet Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama već direktor ove ustanove Ivan Medojević, iako to nije u njegovoj nadležnosti – kazao je Pobjedi član Savjeta Muhamed Gjokaj.

Kategoričan je da je Savjet jedini nadležan za tumačenje odredbi Zakona o zaštiti ličnih podataka.

I nekadašnji predsjednik Državne izborne komisije, pravnik Aleksa Ivanović, kao i Gjokaj, ističe da je riječ o pravnom aktu koji može da donese jedino Savjet AZLP, što je, dodaje on, zakonsko rješenje o kojem se ne može voditi rasprava. Naglašava i da mišljenje koje je potpisao direktor Agencije izaziva potpunu nejasnoću.

(NE)ZAKONITOST

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova juče su saopštili da su od AZLP dobili mišljenje da bi obrada podataka koji su im dostavljeni bila nezakonita, zbog čega, kako su istakli, ne mogu nastaviti postupanje u ovom predmetu.

Gjokaj objašnjava za Pobjedu da Savjet nije upoznat sa mišljenjem koje je donio Medojević, a pretpostavlja da je on vjerovao da se „u konkretnom slučaju radi o istom pravnom pitanju kao u predmetu od 29. aprila ove godine“.

-Tada je AZLP dala negativno mišljenje Državnoj izbornoj komisiji koja je provjeravala duple birače, odnosno utvrđivala da li su istovremeno upisani u birački spisak BiH, Srbije ili entiteta BiH Republika Srpska. Utvrdili smo da je to kršenje zakona – istakao je Gjokaj.

On je kazao i da će se Savjet Agencije izjasniti o ovom pitanju čim u redovnoj proceduri dobije zahtjev za davanje mišljenja koji se nalazi kod direktora.

– Mi ćemo u skladu sa Zakonom o biračkom spisku, Zakonom o državljanstvu Zakonom o prebivalištu i boravištu, te u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka dati mišljenje da li MUP ima pravo da u redovnom postupku briše duple birače. To mišljenje ćemo dati u zakonitoj formi koju ću inicirati na prvoj narednoj sjednici – naglasio je Gjokaj.

Đokaj

Kazao je i da će sve detaljno pojasniti u mišljenju. Ne vidi što je sporno kada je u pitanju nadležnost za brisanje podataka iz biračkog spiska, jer, dodao je, član 12 Zakona o biračkom spisku jasno propisuje da se to može vršiti samo na osnovu odluke Ministarstva unutrašnjih poslova.

– Promjene se vrše po službenoj dužnosti ili na zahtjev samog lica. Ministarstvo unutrašnjih poslova kao jedino nadležno za birački spisak može pokrenuti postupak brisanja birača po službenoj dužnosti, a to ne isključuje da je u saznanju ili prijavi – istakao je on.

Ukoliko su CeMi, portal Standard i politički subjekat „Narodna koalicija „Za budućnost Crne Gore“, dodao je, upoređivali podatke iz biračkog spiska Crne Gore sa podacima biračkih spiskova drugih država ili izvršili bilo koju drugu vrstu obrade ličnih podataka, mimo one koja je propisana Zakonom o biračkom spisku, to bi bilo suprotno Zakonu o zaštiti ličnih podataka i predstavljalo bi nezakonitu obradu.

Nekadašnji predsjednik DIK, pravnik Aleksa Ivanović, kazao je Pobjedi da mišljenje koje potpisuje direktor Agencije izaziva potpunu nejasnoću, jer je riječ o pravnom aktu, koji, kako je rekao i Gjokaj, donosi Savjet što je zakonsko rješenje o kojem se ne može voditi rasprava.

On se upitao i kako MUP kao državni organ čiji predstavnici sigurno znaju da mišljenje u ovom slučaju donosi Savjet može da postupa po nečemu što nema pravni legitimitet.

– Ne može mišljenje koje potpisuje direktor da izazove pravne posljedice ili obaveze po Ministarstvo. Ako im je poslato takvo mišljenje onda se postavlja pitanje kako je moguće da u Ministarstvu mogu na osnovu njega da saopšte da ne mogu nastaviti postupanje po spiskovima. Akt koji nije donio nadležni organ ne može kao posljedicu imati obavezu za njih – kategoričan je Ivanović.

Nada se, istakao je, da će MUP preuzeti nadležnosti koje ima i da će raditi svoj posao, jer, dodao je, neprihvatljivo bi bilo da koristi mišljenje koje je dostavio direktor Agencije da to izbjegne.

Medojević je u mišljenju istakao da bi „imajući u vidu da bi korišćenjem predmetnih spiskova lica koji su prikupljeni suprotno važećim propisima o pravu na zaštiti ličnih podataka i međunarodnim principima i standardima, kao i presudama Evropskog suda za ljudska prava, od strane drugih subjekata došlo do dalje nezakonite obrade ličnih podataka birača, ukazujemo da se ne može nastaviti dalje postupanje po istim, te da je potrebno fizički uništiti ili izbrisati spiskove koji su navedeni u predmetnom zahtjevu“.

Pobjeda je juče pokušala da stupi u kontak sa njim, kako bi pojasnio zbog čega je Ministarstvu poslao mišljenje koje nije usvojio Savjet, ali nije odgovorio na naše pozive.

Prema podacima CeMi-ja u crnogorski birački spisak nezakonito je upisano skoro tri i po hiljade osoba. Oni su, kako je ranije i saopštio izvršni direktor ove NVO Zlatko Vujović, te podatke dostavili MUP-u i tražili njihovo brisanje. Prema Zakonu o biračkom spisku pravo na uvid ima opštinska izborna komisija, parlamentarna stranka, podnosioc izborne liste i nevladina organizacija kojoj je nadležni organ izdao ovlašćenje za praćenje izbora.

Ko, ako ne MUP, treba da se  bavi biračkim spiskom

Aleksa Ivanović naglašava da je čudno i pita kako je uopšte moguće da isključivu i jasno zakonom propisanu nadležnost MUP-a da kontroliše birački spisak može preuzeti neko drugi.

– To nas dovodi u neprijatnu situaciju da kao građani, kao stručna i laička javnost dolazimo do zaključka da u Crnoj Gori nema nikog da se bavi ovim pitanjem. A pitanje je izuzetno ozbiljno. Kako je moguće da niko u državi nema nadležnost i obavezu da se bavi ko, kako i na koji način ima dvostruko državljanstvo i samim tim ima pravo da glasa u više zemalja – kazao je Ivanović.