Connect with us

Vijesti

LEPOSAVIĆ: Ustavna inicijativa URA-e protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti je politički neprincipijelna i pravno irelevantna

Published

on

piše: Dr Vladimir Leposavić, bivši ministar pravde i ljudskih i manjinskih prava

 

Ustavni sud je dostavio na izjašnjenje Skupštini Inicijativu poslanika URA-e za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U vezi sa tim, poslanica URA-e Božena Jelušić iznijela je stav koji je potpuno pravno irelevantan za Ustavni sud, a to je da je „stanje kulturne baštine alarmantno i da mu se ne pristupa sa dovoljnim obzirom“.

Ako je ova tvrdnja tačna, onda odgovornost za to snose državni organi i službenici koji imaju obavezu da se bave zaštitom kulturne baštine. Zbog toga nikako ne može biti neustavna odredba člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti jer ona, kao i norme brojnih drugih zakona, jasno upućuje na primjenu Zakona o zaštiti kulturnih dobara. To je uobičajena tehnika upućivanja na primjenu drugih sistemskih zakona i u Zakonu o slobodi vjeroispovijesti je ta pravna tehnika sprovedena besprekorno. U tom smislu, odredba člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ne samo da je u skladu sa Ustavom, već dodatno afirmiše ustavna načela jedinstva pravnog poretka i vladavine prava.

Ukoliko postoji mogućnost „bespravnog prenošenja kulturnog dobra“, kako je to ustvrdila poslanica Jelušić, onda treba govoriti o unaprijeđenju Zakona o zaštiti kulturnih dobara, ali norme Zakona o slobodi vjeroispovijesti nikako ne mogu biti neustavne zbog nedostataka koje eventualno posjeduju drugi pravni propisi ili lica odgovorna za njihovu primjenu.

Poslanica Jelušić je navela da Zakon o slobodi vjeroispovijesti „treba držati na radaru javnosti“ i to je politička agenda koja možda može biti legitimna, ali nema veza za ustavnošću Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pravno neoboriv.

Poslednja među nelogičnostima koje je iznijela poslanica Jelušić je istovremeno i neshvatljivo neprincipijelna, budući da je prije dva dana izjavila da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti „donijet na način na koji nije trebalo“, iako je 3. marta ove godine istakla da poslanici URA-e podnose Inicijativu za ocjenu ustavnosti „potpuno mirne savjesti, sigurni u kvalitet zakona i u to da u njemu nema ništa što bi državu i vjernike ugrozilo”.

Sigurnost u kvalitet zakona zvanično je izrazila i Parlamentarna skupština Savjeta Evrope kada je u aprilu ove godine usvojila rezoluciju kojom „pozdravlja usvajanje izmjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti kao rješenja koje poštuje demokratiju i vladavinu prava i koje se fokusira na kontroverzne odredbe, a zadržava one koje predstavljaju napredak“.

Ne treba zaboraviti ni to da su prilikom apsolutno zakonite izrade izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, osim crkava i vjerskih zajednica, neposredno konsultovani jedino poslanici građanskog pokreta URA i da je jedino njihov poslanički klub iz vladajuće koalicije predložio amandmane koji su integrisani u tekst novog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Za tu priliku sam prihvatio poziv da lično dođem u sjedište njihove stranke i poslanicima URA-e detaljno obrazložim svaki član zakonskih izmjena – iako sam tih dana ulagao ogromne napore da, u komunikaciji sa međunarodnom zajednicom i državnim institucijama, odbranimo demokratiju i ustavni poredak od nasrtaja DPS-a koji je pokušavao da izazove haos u zemlji uzurpacijom iznenada upražnjenog poslaničkog mjesta URA-e.

Click to comment

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Advertisement

Najčitanije