NE ŠTEDE NA ZARADAMA: Direktori najvećih gubitaša primaju četiri ministarske plate

Najveći minus imaju CEDIS i To Montenegro, a menadžeri im primaju – 2.780 eura Vladimir Čađenović i 3.584 eura Rajko Radošević, odnosno 4.400 plus bonusi Predrag Todorović

Plate izvršnih direktora i predsjednika odbora direktora u preduzećima u državnom ili u većinskom državnom vlasništvu i dalje ne zavise od uspješnosti poslovanja kompanija na čijem su čelu, tako da kao ni prethodnih godina, ni u slučaju loših rezultata i poslovnih gubitaka ne dolazi do smanjenja njihovih zarada. Rukovodstva deset kompanija u većinskom državnom vlasništvu, koja su u resoru Ministarstva kapitalnih investicija i u prvih devet mjeseci bile u minusu, nijesu zbog loših poslovnih rezultata imali manje zarade. Iz tog vladinog resora najavili su da zajedno sa Ministarstvom finansija pokušavaju da stvore institucionalni okvir kako bi se zarade i naknade upodobile sa poslovnim rezultatima i stanjem u kompanijama.

Rezultati

Iz Ministarstva kapitalnih investicija je u utorak saopšteno da je 20 kompanija koje su u ingerenciji tog resora Vlade, deset poslovalo sa gubitkom, a deset sa neto dobiti u prvih devet mjeseci ove godine. Ukupni minus gubitaša je 11,7 miliona eura, a ukupni plus uspješnih firmi 27 miliona eura za treći kvartal.

Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) je poslovao sa najlošijim rezultatom i ostvario minus od 3,4 miliona, To Montenegro 2,6 miliona eura, Barska plovidba 2,5 miliona, Crnogorska plovidba 1,3 miliona i Montekargo 1,1 milion. Na listi gubitaša u prva tri kvartala su i Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) sa gubitkom od 417 hiljada eura, Zeta enerdži sa 287,7 hiljada eura, Montenegro bonus sa 54,4 hiljade eura, Berza električne energije sa 46,3 hiljade eura i EPCG Beograd sa gubitkom od 5,6 hiljada eura.

Izvršni direktor CEDIS-a je Vladimir Čađenović, dok je na čelu borda direktora Rajko Radošević. Na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije ne postoje podaci o zaradama Čađenovića i Radoševića. Dužnost predsjednika Odbora direktora CEDIS-a Radošević obavlja profesionalno zbog čega, a kako je ranije saopšteno Pobjedi iz te kompanije, mjesečno prima 3.584 eura neto. Iz CEDIS-a su ranije kazali da Radošević nije javni funkcioner, jer je ta firma u stopostotnom vlasništvu EPCG. Čađenović, kako je ranije navedeno, prima 2.780 eura mjesečno.

Prema podacima koje je u utorak objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija, u prvih devet mjeseci troškovi za naknade odbora direktora ove firme su iznosili 28.000 eura.

Gubitaši

Izvršni direktor kompanije Zeta enerdži je Dragan Vlahović, dok je predsjednik Odbora direktora Flam Tore Johan. Ovo je zajedničko preduzeće EPCG i norveške NTE. Ovo preduzeće je članovima Odbora direktora u prva tri kvartala isplatilo 10,8 hiljada eura.

Izvršni direktor kompanije EPCG Beograd koja se bavi trgovinom električnom energijom je Vidosava Čutura. Ta kompanija nema odbor direktora, ali je to kompanija koja ima najveće zarade i prosječna je 1.429 eura.

Izvršni direktor Berze električne energije Matija Medojević prijavio je da mu je plata 831 euro. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo kapitalnih investicija u prvih devet mjeseci nije bilo troškova za naknade Odbora direktora ove firme. Na čelu borda te firme je Božo Đukanović.

Predsjednica Odbora direktora Montenegro bonusa Slađana Džaković ima mjesečnu zaradu od 989 eura, dok izvršni direktor te firme Radoš Zečević još nije prijavio stupanje na tu funkciju, pa samim tim ni zaradu. To preduzeće je u prva tri kvartala za zarade članova Odbora direktora izdvojilo 30,3 hiljade eura.

Odbor direktora avio-kompanije To Montenegro objavio je početkom oktobra ugovor o radu sa izvršnim direktorom Predragom Todorovićem. Todorović prima platu od 4,4 hiljade eura i naknadu za zakup stana do hiljadu eura. Todorović je, shodno ugovoru, već ostvario pravo na 50 hiljada eura bonusa. U slučaju raskida ugovora, njemu bi pripale 24 prosječne neto zarade ili više od 105,6 hiljada eura.

Na čelu borda To Montenegra je Filip Radulović. Vlada je na sjednici održanoj 4. februara imenovala Odbor direktora te firme. Ta kompanija nije imala troškove za naknade Odbora direktora, jer rade pro bono.

Plata izvršnog direktora Održavanja željezničkih voznih sredstava Zorana Vlaovića je 1.104 eura, dok je predsjednik borda Tripko Draganić prijavio mjesečnu zaradu po osnovu te funkcije od 479 eura. Ovo željezničko preduzeće je članovima Odbora direktora za prva tri kvartala isplatilo 19,3 hiljade eura.

U imovinskom kartonu direktora Barske plovidbe Zorana Tajića ne navodi se kolika je njegova mjesečna zarada. Predsjednik Odbora direktora barske kompanije Miroslav Šepić takođe nije prijavio iznos zarade po osnovu članstva u bordu. Barska plovidba je članovima borda u prvih devet mjeseci isplatila 23,3 hiljade eura.

Izvršni direktor Crnogorske plovidbe Slobo Pajović, prema podacima objavljenim u njegovom imovinskom kartonu, ima mjesečnu platu od 1.883 eura, dok predsjednik Odbora direktora ove kotorske kompanije Jovo Lazarević nije prijavio zaradu po osnovu članstva u bordu. Ova kompanija je u prva tri kvartala članovima Odbora direktora isplatila 26,6 hiljada eura.

Izvršni direktor željezničke kompanije Montekargo je Vladimir Božović, koji ima prijavljenu mjesečnu platu od 1.524 eura. Na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije ne postoje podaci o mjesečnoj zaradi predsjednika borda te željezničke firme Miroslava Brajovića. U prvih devet mjeseci troškovi za naknade Odbora direktora ove firme su 24,2 hiljade eura.

Formula

Ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić je u utorak na pres konferenciji kazao da nadoknade u državnim kompanijama nijesu u skladu sa rezultatima poslovanja, tako da su pokušali da jednom aktivnošću to definišu na nivou Vlade.

On je kazao da tu nema neke magične formule, ali da se ide ka tome da rukovodni kadar ima fiksne zarade tokom godine, a na osnovu rezultata poslovanja ostvare bonus.

Predstavnik Odjeljenja za korporativno upravljanje Vladimir Vukajlović je u utorak, govoreći o nadoknadama u državnim kompanijama, naveo da je situacija šarolika, odnosno da u različitim kompanijama imaju različite principe i nijesu u skladu sa poslovnim rezultatima tih kompanija.

– Ministar je pripremio informaciju koja je rezultirala zaključkom sa sjednice Vlade gdje je Ministarstvo finansija obavezao da izvrši analizu tog problema i mi sa naše strane imamo konkretna rješenja i prijedloge. U narednom periodu ćemo uložiti dodatni napor kako bi se stvorio institucionalni okvir da bi se zarade i naknade upodobile sa poslovnim rezultatima i stanjem u tim kompanijama – naveo je Vukajlović.

On je kazao da je namjera da se to uradi kroz sistem nagrađivanja i bonusa, kako bi se rezultati nagrađivali adekvatno, a rukovodni kadar koji ne uspije da odgovori očekivanjima ne bi mogao da ostvari zarade.