RATNI ZLOČINI: “Nema pomirenja bez istinskog suočavanja sa prošlošću”

Demir Ličina je sa tri godine ostao bez oca, koji je otet sa još 19 putnika iz voza u Štrpcima. Čekajući pravdu, skoro tri decenije kasnije., Demir kaže još nije našao mir.

Zločin u Štrpcima, deportacija, Morinj, Kaluđerski laz, porodica Klapuh, do danas su nerasvijetljeni. U Crnoj Gori od 2006. godine osuđeno je samo pet osoba u dva predmeta, koje je crnogorsko tužilaštvo pokrenulo na inicijativu drugih država.

“To ukazuje na nedostatak proaktivnog pristupa istraživanju i gonjenu ratnih zločinaca što je EK nedavno, osmi put za redom kritikovala u svom izvještaju Crnu Goru, iako je ekspert te komisije 2014. dao konkretene poruke o tome šta i kako treba uraditi”, navodi Biojana Malović iz NVO Akcija za ljudska prava.

A da Tužilaštvo nije ništa uradilo smatraju i u Bošnjačkoj stranci.

“Naše institiucije su se ogriješile o državu jer nijesu dali pravo da država prevaziđe ovaj problem na taj način što bi se suočila sa problemom”, navodi Jasmin Ćorović (BS).

A da bi se suočili sa prošlošću, iz civilnog sektora poručuju da bi konačno trebalo da se kazne i nalogodavci ratnih zločina.

“Odgovorni za ratne zločine moraju biti procesuirani, uključujući i osobe koje su se nalazile na visokim pozicijama devedesetih godina konačnim pokretanjem pitanja komandne odgovornosti”, kaže za TVCG Bojana Malović..

“Nikad nismo postavili spomenike, donijeli datume sjećanja na žrtve i rekao bih osim nekih manjih pokušaja koje rade NVO, ovaj problem se sistemski ne tretira, ne možemo naći u obrazovnom sistemu činjenice o ovim događanima”, smatra Milan Radović iz NVO Građanska alijansa.

Politizacija ratnih zločina je česta u Crnoj Gori, smatraju u Građanskoj alijansi. Međutim, kažu, ne postoji većinska politička volja da se Crna Gora suoči sa prošlošću.

“I to je važno da se desi i da većinska Crna Gora bude okrenuta ka tim vrijednostima, da svi odgovorni budu procesuirani, da se na neki način oduzimo žrtvama, da im se prizna da su žrtve, da se vodi raćuna o dostojanstvu, posebno na porodice. Politika može mnogo toga da uradi, a nije se bavila time poslednjih godina”, dodaje Radović.

Ipak, Demir ne gubi nadu da će istina izaći na vidjelo, ali i pravda biti zadovoljena.

“Hoću da vjerujem da nakon ovoliko godina da se nekom međunarodnom saradnjom naših institucija sa institucijama drugih država u kojima se vode ovi sporovi, da će se donijeti presuda, ali presuda koja neće osuditi samo počinioce već i nalogodavce”, kaže Ličina.

I dok žrtve još čekaju pravdu, iz Dpecijalnog državnog tužilaštva nijesu željeli o ovoj temi za TVCG, jer kako kažu, nemaju dovoljno prostora da kažu šta su sve uradili tokom tri decenije.

Jedno je izvjesno – bez istinskog suočavanja sa prošlošću, nema pomirenja na Balkanu.