ZAJEDNICA BOKELJSKIH HRVATA “Crna Gora bi da otme Bokeljsku mornaricu”

Zajednica bokeljskih Hrvata reagovala je na, kako kažu, pokušaj Crne Gore da otme Bokeljsku mornaricu kao nematerijalno dobro bokeljskih Hrvata. Navode da Crna Gora nominuje Bokeljsku mornaricu pred UNESCO-om kao crnogorsko nematerijalno kulturno dobro, na način da ga “istrgne iz korpusa hrvatske baštine i katoličke tradicije”

Podsjetimo Bokeljska mornarica dobila je preporuke Evaluacionog tima UNESCO za upis reprezentativnu listu baštine čovječanstva.

U Zajednici bokeljskih Hrvata kažu i da je činenjica da Hrvati u Crnoj Gori nemaju manjinski školski sistem, na šta se, kako dodaju, Crna Gora obvezala.

Kako ističu u reagovanju, Hrvati nemaju institut za istraživanje hrvatske baštine na području Crne Gore, kao ni proporcionalnu zastupljenost prema kulturnoj baštini u kulturnim institucijama.

“Hrvatska država je usprkos neispunjavanja svih gore navedenih premisa iznova pokušavala zajednički nominovati dio hrvatske kulturne nematerijalne baštine izvan sadašnjih političkih granica, ali i kao dio velike zajednice Hrvata Boke kotorske koji isti fenomen obdržavaju od sedamdesetih godina 19. vijeka u Splitu i drugim hrvatskim gradova, znajući da je preko pola vijeka Bokeljska mornarica imala sjedište u Zagrebu (admiral Vladislav Brajković je upravljao Bokeljskom mornaricom iz Zagreba)”, stoji u reagovanju iz Zajednice bokeljskih Hrvata.

Hrvatska država, kako ističu, nije reagovala na istupe Crne Gore na stranim izložbama predstavljajući hrvatsku kulturnu baštinu kao crnogorsku.

“Nažalost, nije se reagovala, a znajući da ista politička garnitura vlada Crnom Gorom u kontinuitetu i da nisu prošli proces pokajanja i odustajanja od agresije – sada u obliku memoricida. To najbolje oslikava novi primjer preimenovanje plivališta u Kotoru, kada je uklonjeno ime hrvatskog antifašiste Nikše Bućina i davanja imena zapovjednika straže koncentracijskog logora u Morinju, gdje su stotine Hrvata iz Hrvatske i Boke mučeni. Hrvatskim zatočenicima iz Boke nametnut je postgenocidni sindrom posramljivanja, a to se prešutno radi s poduljom listom otete hrvatske kulturne baštine koja je nelegitimno oteta (Zmajevićeva palača, treći Gospin otok u Boki – Žanjica npr.)”, poručuju iz Zajednice bokeljskih Hrvata.

Ističu da su Anton Sbutega kao admiral i Uprava Bokeljske mornarice Kotor proveli višegodišnji proces crnogorizacije Bokeljske mornarice.

Iz Zajednice bokeljskih Hrvata poručuju da je nominaciju trebalo obaviti po uzoru na nominaciju Feste sv. Vlaha kao Tripunjdanske svečanosti, koje su dio katoličke i hrvatske baštine Kotora i Boke kotorske.

“Treba podsjetiti da je Anton Sbutega tvorac (ili jedan od tvoraca) tzv. Dobrotskog sporazuma koji je pomogao defragmentaciji hrvatskog biračkog tijela u Crnoj gori pred posljednje izbore (pojašnjenja radi okupio je viđene Hrvate kako bi dali podršku politici DPS , a ne Hrvatkoj stranci (HGI) koja je izgubila te izbore)”, stoji u reagovanju Zajednice bokeljskih Hrvata.

Ističu da je hitno potrebno sprovesti ustrojavanje posebnog dijela Ministarstva kulture za hrvatsku prekograničnu baštinu na hrvatskim istorijskim područjima, gdje su Hrvati starosjedilački narod.

“Hrvati Boke s njihovom kulturnom i tradicijskom baštinom Crnoj Gori predstavljaju most prema Zapadu. Uz to Republika Hrvatska u skladu sa međunarodnim ugovorima mora zaštititi preostalo hrvatsko stanovništvo i njegovu kulturu, te zahtijevati da Crna Gora ispoštuje međudržavne ugovore i uspostavi autonomni hrvatski školski sistem kao i institucije za istraživanje hrvatske kulturne i naučne baštine. Sve je ovo minimum kada znamo da država Crna Gora, kao agresor nije platila nikakvu ratnu odštetu Republici Hrvatskoj. Prvi čin dobre volje bio bi uspostava međudržavne komisije za sprovođenje navedenog procesa koji bi spriječio sprovođenje postgenocidnog sindroma nad hrvatskom zajednicom u Crnoj Gori”, poručuju iz Zajednice bokeljskih Hrvata.

Bokeljska mornarica u Hrvatskoj je, kako navode, organizovana putem hrvatskih bratovština sa stogodišnjom tradicijom održavanja proslave svetog Tripuna u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli i Dubrovniku.

“Održavanje žive tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj, kroz postrojavanje odreda i postavljanje kola sv. Tripuna, omogućilo je da se bokeljske Hrvate, danas percipira kao etničku skupinu koja i dalje postoji na ovim prostorima. Upravo se kroz ovu bratovštinu bogate istorije jednog kraja i naroda, jedino mogao zaustaviti nemilosrdni proces memoricida i kulturocida ove preživjele skupine najjužnijih pripadnika hrvatskog naroda. Uznapredovali postupak crnogorizacije donekle je osujećen snažnim djelovanjem članova Zajednice bokeljskih Hrvata iz Republike Hrvatske, Hrvatskih bratovština Bokeljske mornarice 809, te hrvatskih domoljuba i prijatelja Bokeljske mornarice”, zaključuje se u reagovanju ”, Zajednice bokeljskih Hrvata.

Reagovanje potpisuju predsjednik Zajednice bokeljskih Hrvata Srećko Đuranović, zamjenik predsjednika Luka Perković, Marijan Banelli, Tomislav Brguljan, kao i članovi Znanstvenog savjeta Roko Mišetić, Ozana Ramljak i Vinicije B. Lupis.