ANKETA CBCG: Kvadrat stana u Podgorici u prosjeku 1.064 eura, očekuje se pad cijena nekretnina

Prosječna cijena nekretnina po kvadratnom metru u Podgorici, u jeku korona krize, iznosila je 1064,2 eura, na uzorku koji je izveden na grupaciji od 58.296 stambenih objekata, pokazuje velika anketa Centralne banke.

Anketa je sprovedena u julu prošle godine, a njeni rezultati su obrađeni krajem januara ove godine.

Očekivanja su da će se zdravstveno-ekonomska kriza negativno odraziti i na cijene nekretnina u budućem periodu, što znači da CBCG za ovu godinu prognozira pad vrijednosti. Rezultati nove ankete biće poznati sredinom ove godine.

KAKO JE NAPRAVLJENA ANKETA

Izračunavanje prosječne cijene po kvadratnom metru, bazirano je na uzorku koji je izveden na grupaciji od 58.296 stambenih objekata, koji odgovaraju lokacijama: Podgorica (centar), Podgorica 2 (širi centar) i Podgorica 3 (periferija).

“Na osnovu slučajnog uzorka od 2.099 vlasnika stambenih jedinica, broj uspješno popunjenih anketnih listića iznosio je 395. Prema tome, ukupan odziv na anketu iznosio je 18,8%”, navodi se u Anketi čije djelove objavljuje portal Luča.

NAJSKUPLJE PRIJE 13 GODINA

Prema podacima CBCG, kvadrat stana u glavnom gradu bio je najskuplji u martu 2008. godine, u doba “nekretninskog buma”, kada je trebalo izdvojiti čak 1.738,3 eura, dok je najjeftiniji bio u martu 2017, kada se kvadrat prosječno mogao kupiti za 901 euro.

Zanimljivo je da je CBCG u septembru 2007. godine, na osnovu ankete, objavila prvi put prosječnu cijenu kvadrata u gavnom gradu u iznosu 1.697,6 eura. Početkom velike svjetske finansijske krize, cijene stanova u Podgorici su naglo pale, pa su u martu 2010. godine iznosile 1.128,3 eura po kvadratnom metru. Za ovom rekordno visokom cijenom od prije 12 godina građani ne treba da žale, jer je te 2008. prosječna plata u Crnoj Gori iznosila 403 eura, pa prosječni stanovnik nije mogao priuštiti krov nad glavom po toj cijeni.

OSCILACIJE

Tokom posmatranog perioda, subjektivnu cijenu nekretnina u Podgorici karakteriše pad u 2009. godini kao rezultat finansijske krize. Od septembra 2007. do marta 2009. godine prosječna subjektivna cijena nekretnina iznosila je oko 1.600 eura dok period od 2009. do 2012. godine karakteriše stagnacija cijena nekretnina koja je u prosjeku iznosila oko 1.170 eura.

Drugi značajan pad cijena nekretnina desio se u 2013. godini, što može biti rezultat slabijeg makroekomskog ambijenat u prethodnoj godini, kada je stopa rasta iznosila -2,5%. Nakon toga slijedi nova stagnacija cijena nekretnina koja je od 2013. do 2020. godine u prosjeku iznosila oko 970 eura.

KVALITET 

Što se tiče same ankete, pitanja u upitniku su se odnosila na kvalitativne karakteristike stanova (način grijanja, posjedovanje internet priključka, broj soba, broj balkona, itd.) sa osnovnim ciljem da se utvrdi relativni uticaj ovih kvalitativnih karakteristika na vrijednost stana.

Subjektivna ocjena vrijednosti stana postignuta je formulisanjem pitanja: „Ispod koje cijene vlasnici stana ne bi prodali stan u trenutku postavljanja pitanja?“. Na osnovu prikupljenih podataka, dobijen je Hedonički model nekretnina koji mjeri uticaj kvalitativnih karakteristika stambenog objekta na cijenu tog objekta.

Prema istoj anketi, najveća cijena kvadratnog metra stana je bila oko 3.000 eura u najatraktivnijim djelovima grada poput Siti kvarta, dok je najjeftiniji bio kvadratni metar kuće u Maslinama koji je procijenjen na oko 300 eura.