BUDŽET: Za sada samo SD i BS znaju da su protiv

Još nije poznato kada će Skupština Crne Gore odlučivati o prijedlogu budžeta za ovu godinu, kao ni kako će se aktuelna većina i veći dio opozicije odrediti prema ovom pitanju.

Miloš Konatar iz poslaničkog kluba Crno na bijelo kao ni predsjednik kluba SNP-a Dragan Ivanović nijesu još mogli komentarisati kakav će stav zauzeti. Ivanović kaže da su bili preokupirani aktuelnim dešavanjima, pa nijesu stigli da analiziraju kompletnu dokumentaciju. Na pozive i poruke Pobjede nijesu odgovarali Slaven Radunović (DF), Nebojša Medojević (PZP), kao ni Boris Bogdanović (Demokrate). Nijesu se mogli izjasniti ni Raško Konjević (SDP) ni Danijel Živković (DPS).

Živković, ipak, navodi da je, iako još nijesu uspjeli napraviti kvalitetnu analizu svih stavki, jasno da će opštine ostati bez značajnog dijela sredstava za završetak kapitalnih, već ugovorenih projekata.

“Ovim se potvrđuje da je ova Vlada nesposobna da se nosi sa ozbiljnim ekonomskim izazovom, dok prethodna nije zaustavila nijedan projekat tokom pandemije. Ovakvim prijedlogom budžeta dovodi se u pitanje funkcionisanje, a samim tim i život, pogotovo u sjevernim opštinama, što je pokazatelj brige Vlade za razvoj sjevera. Investicioni ambijent je ugrožen ponašanjem pojedinaca koji svakodnevnim djelovanjem odvraćaju investitore od ulaganja u razvoj Crne Gore. Bez jasnog odgovora institucija ekonomska održivost sistema biće značajno narušena”, kazao je Živković za Pobjedu.

Socijaldemokrate

Jedini koji su jasno saopštili da neće glasati za budžet su Socijaldemokrate i Bošnjaci. Potpredsjednik SD dr Damir Šehović naveo da je budžet nerealan, nepraveden i neustavan. Za njega je upitna projekcija Vlade da će prihodi od turizma iznositi 65 odsto ostvarenih u 2019. godini.

“U situaciji kada je Vlada nepotrebno i bez ikakvih ozbiljnijih analiza ugasila nacionalnu avio-kompaniju, koja je godišnje prevozila 650 hiljada putnika i direktno doprinosila prihodima od turizma od 180 miliona eura i kada epidemiološku situaciju, po priznanju direktora Instituta za javno zdravlje, ne kontrolišemo, jer smo i dalje u svjetskom vrhu po broju inficiranih, a vakcinacija i dalje traljavo teče, utisak je da je preoptimistično očekivati taj nivo prihoda od turizma”, kazao je Šehović za Pobjedu.

Krajnje je upitno, smatra, i da li se od povećanih akciza može prikupiti nekoliko desetina miliona eura, a posebno 40 miliona od nelegalno stečene imovine, kad ne postoji čak ni nacrt zakona kojim bi ovo pitanje trebalo da bude regulisano.

“Gotovo da je nevjerovatno da vladajuća većina, koja je došla na vlast dobrim dijelom na kritici ekonomske i politike navodnog pretjeranog zaduživanja prethodne vlade, ni nakon osam mjeseci nije ponudila nijedno rješenje za unapređenje poreske politike, efikasniju naplatu prihoda i smanjenje poreskog duga, ili pak sive ekonomije, već joj ni 750 miliona eura od, u najmanju ruku netransparentnog zaduženja, nije bilo dovoljno za finansiranje makar jedne fiskalne godine, pa je odlučila da od građana zahvati nekoliko dodatnih desetina miliona po osnovu povećanja cijena akcizne robe”, navodi Šehović.

Neozbiljno se, kaže, ušlo i u izmjenu metoda budžetiranja, imajući u vidu da programski budžet podrazumijeva veliki broj analiza, ali i stručan i obučen kadar koji treba da iznese tranziciju sa linijskog budžetiranja.