Ekonomija
GDJE NEMA REZULTATA IMA LAŽNIH OBEĆANJA: Potemkinova sela i Milojkova naselja
Izraz Potemkinova sela nastao je u XVIII vijeku i vezuje se za jednu poznatu istorijsku ličnost – za ime Grigorija Aleksandroviča Potemkina (1739–1791), ili, kako Rusi kažu – Patjomkina. Kasnije se on proširio u mnogim jezicima, pa se i danas upotrebljava u označavanju obmana, smišljanja varki ili kao simbol lažnog bljeska koji sakriva neuspio sadržaj nečega.
Potemkin je bio ruski knez, uz to general-feldmaršal i ljubimac carice Katarine II. Njenu naklonost stekao je 1762. godine, kada je, kao gardijski oficir, odigrao odlučujuću ulogu u dvorskom prevratu kojim je Katarina II preotela vlast svome mužu, caru Petru III Fjodoroviču.
Kada su, poslije prvog rusko-turskog rata, Krim i sjeverne obale Crnog mora pripojeni Rusiji, Potemkin je pristupio kolonizaciji novoosvojenih krajeva. Da bi pokazao brz i uspješan razvoj i ekonomski procvat tog područja pod ruskom vlašću, organizovao je, 1787. godine, trijumfalno putovanje carice Katarine II na Krim. Svečanoj koloni pridružio se i austrijski imperator Josif II, kao i ambasadori velikih sila. Pošto stanje u Novorusiji nije bilo ni izdaleka onakvo kakvim ga je Potemkin prikazivao, on se trudio da pred očima carice Katarine II i njenih gostiju na razne načine dočara idiličan život tamošnjeg stanovništva. Zato je naredio da se duž puta kojim je carica prolazila izgrade naselja, koja su bila samo prazne dekoracije (kulise). Seljaci dovedeni iz drugih krajeva, u svečanim, prazničnim odijelima i sa buketima poljskog cvijeća, dočekivali su caricu Katarinu II na pojedinim stanicama, da bi odmah zatim bili prebacivani dalje prema Krimu i pojavljivali se u istoj ulozi više puta. U gradovima i selima kroz koje je prolazila svečana kolona bili su zasađeni bujni parkovi i aleje, koji su se desetak dana kasnije sušili i nestajali, a uz sam put bile su složene gomile džakova, koji su umjesto žita bili napunjeni pijeskom. Potemkinovi ljudi su čak sagradili tvrđavu koju je srušila prva oluja, a tu je bila i lađa koja se nije mogla spustiti u vodu, jer bi odmah potonula.
Da se istorija ponavlja, pokazuje i primjer Veljeg brda, koju je crnogorski Potemkin, namjesnik beogradskih vlasti koji sebe doživljava kao premijera, Milojko Spajić, nekoliko dana pred izbore prezentovao našoj javnosti. Sve je bilo lijepo nacrtano, trodimenzionalni prikaz novog naselja na Veljem brdu, a pored virtuelnih zgrada i stanova, Milojko i ekipa su građanima obećali niske cijene i povoljne kredite.
Ipak, ovim Milojkovim selima najviše su se iznenadili mještani Veljeg brda. Osim što je dijelom nacrtano na njhovim, dakle privatnim imanjima, primijetili su da nema ni obilježja ovog naselja, puteva, zone zaštićenog dobra, da čak nema ni rijeke Zete.
Milojko se očigledno nije mogao ni dosjetiti originalne ideje, već je iskopirao Potemkina koji je ipak ušao u istoriju i jezike gotovo svih naroda. Spajić je, sa druge strane, ušao u šale, dosjetke i mimove na društvenim mrežama. Malo spretniji korisnici širili su virtuelne prikaze ostalih gradova, a sudeći po online stvarnosti, najljepše će biti u Beranama, gdje su pojedini profili ”isplanirali” botaničke bašte, solitere, kule i piramide, šetališta, bulevare i parkove. Kad već maštamo da maštamo kvalitetno.
Premijer Spajić je odavno predmet sprdnje korisnika društvenih mreža, ali i šire javnosti. Spisak njegovih neistina, da upotrijebimo taj eufemizam, je dugačak, a sigurno je da nema tog Crnogorca koji bi mogao sve da ih pobroji. Narodu je najteže pala ona o povećanju zarada za 25 odsto umjesto čega su dobili minus u penzionom fondu. I sada već čuveni kalkulator sa sajta PES-a se urušio kao kulise Potemkinovih sela.
Ni od obećanog sedmočasovnog radnog vremena nema ništa, a tek od minimalne penzije od 600 eura, minimalne plate od 750, prosječne od 1000. Nema ni državnog preduzeća koje će da donosi hranu građanima na kućnu adresu, ali ni od incijative da „pripadnici islamske vjeroispovijesti imaju petak za neradni dan“.
Svako Milojkovo pojavljivanje u javnosti iznjedri neku novu neistinu, a kad nema rezultata ima obećanja. Kako se ništa nije desilo od „prvog ašova“ za drugu dionicu auto-puta“ koju je najavljivao za septembar, a ni tenderi nijesu „paf paf“ završeni, nijedna nova investicija nije došla u državu, a kapitalni budžet koji je i planiran na minimumu, se ne ostvaruje, Milojku nije preostalo ništa osim da kopira Potemkina. Pa i to amaterski.
Jer smiješno je bilo gledati premijera dok obećava da će se iz Podgorice za Beograd stizati za tri sata, kako kaže, lagane vožnje, a iz Podgorice u Prištinu za sat i po. Investicioni ciklus koji “Crna Gora doživljava i doživljavaće u narednih pet godina neviđen u Evropi od šezdesetih i sedamdesetih godina”, rekao je naš premijer i ušao u regionalne mimove čitave ex Jugoslavije.
Da premijer voli da mašta pokazuju i njegova ranija obećanja o milijardu eura investicija iz Japana, 300 miliona iz Dubaija, pola milijarde ulaganja u Pljevlja, nulta stopa nezaposlenosti, Crna Gora kao Singapur Balkana… Obećanja su se nizala ali stvarnost ne ide na ruku Milojkovim imaginacijama. Građani su sve više nezadovoljni galopirajućom inflacijom a ne pomaže ni opravdanje da je tako “svuda u Eurozoni” kad mediji na dnevnom nivou porede cijene u našim trgovinama i razvijenim evropskim zemljama, gdje je Crna Gora višestruki pobjednik po skupoći.
I dok premijer građanima priča bajke, on sam živi jednu. Vjerovatno je i sam iznenađen šta mu je sve prošlo nekažnjeno od naroda, ali i istražnih organa, od puta Meljine – Petijevići čiju dokumentaciju u vezi sporazuma o raskidu Bot aranžmana nadležno tužilaštvo nadgleda tri godine, preko tajnog ali organizovanog zaduženja do duplog negativnog mišljenja Državne revizorske institucije, ali i otvorenog laganja o dvojnom državljanstvu, boravištu, prebivalištu, Do Kvonu…
L.P.Đ.
-
Društvo2 days ago
Raoniću, himnu gasi, Mandićevo uho spasi
-
Svetosavska sekta4 days ago
SPC je bačva bez dna u koju se sipaju milioni
-
Politika3 days ago
Ofiranje ugroženog srpstva
-
Politika1 day ago
DON’T CRY BABY Kolaps već prežaljene vlasti
-
Komentar18 hours ago
TRAMPOVA POLITIKA I ŽENE: Da li ograničavanje osnovnih ženskih prava može postati globalni trend