Naftne rezerve, 12,5 miliona eura i jedno ključno pitanje: Ko govori istinu građanima?

Novo poskupljenje goriva u Crnoj Gori ponovo je otvorilo niz pitanja na koja građani i dalje ne dobijaju jasne odgovore. Od utorka su sve vrste goriva skuplje – eurodizel čak 16 centi i sada košta 1,50 eura po litru, dok su eurosuper 95 i 98 skuplji sedam centi. Lož ulje je poskupilo 15 centi.

Za građane koji već mjesecima osjećaju snažan pritisak inflacije, svako novo poskupljenje znači dodatni udar na kućni budžet. Ali još važnije pitanje od samog poskupljenja jeste – gdje su naše naftne rezerve i šta je urađeno sa novcem koji je za njih prikupljen?

Podsjetimo, od februara 2025. godine uvedena je posebna naknada od tri centa po litru goriva za formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata. Građani su taj novac već uredno platili. Prema zvaničnim podacima Vlade, do januara 2026. godine na taj način prikupljeno je oko 12,5 miliona eura.

Tradicija kontradiktornosti i odsustva konkretnih odgovora od strane Spajićeve Vlade se nastavlja

Međutim, ključna pitanja ostaju bez odgovora.

Gdje su izgrađeni ili adaptirani rezervoari za skladištenje tih rezervi? Koliko tačno goriva država trenutno posjeduje? Gdje se te rezerve nalaze i ko njima upravlja? Koliko dana Crna Gora može funkcionisati bez uvoza?

Umjesto jasnih i preciznih informacija, građani dobijaju kontradiktorne izjave najviših državnih zvaničnika.

Državni sekretar u Ministarstvu finansija Tarik Turković tvrdi da Crna Gora ima rezervi za mjesec dana potrošnje. Premijer Milojko Spajić govori o dva mjeseca. Ministar energetike Admir Šahmanović saopštava da je formirano oko 40 odsto planiranih rezervi, odnosno približno 45 hiljada tona goriva, što bi takođe pokrivalo otprilike mjesec dana potrošnje.

Prema izjavama zvaničnika vlasti, rezerve goriva dovoljne za mjesec ili dva…

Drugim riječima – tri različite izjave, tri različite procjene i nijedan jasan odgovor.

U međuvremenu Udruženje naftnih kompanija upozorava da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja jer su nabavne cijene goriva i do 30 odsto veće od regulisanih cijena na domaćem tržištu. Nezvanično se već govori da su pojedine pumpe ostale bez goriva, dok su druge privremeno smanjile uvoz.

Sve to dešava se u trenutku kada globalno tržište nafte dodatno destabilizuju geopolitičke krize i sukobi na Bliskom istoku.

U takvoj situaciji država bi morala imati jasnu strategiju, precizne podatke i transparentno upravljanje rezervama. Upravo zato je i uvedena naknada koju građani svakodnevno plaćaju na pumpama.

Ali osim pitanja gdje su rezerve i koliko ih ima, nameće se još jedno jednako važno pitanje – kako će država raspolagati tim rezervama i da li će uspjeti da zaštiti građane od divljanja cijena?

Jer ako gorivo nastavi da poskupljuje, lančano poskupljuju i transport, hrana, građevinski materijal i gotovo sve ostale usluge. Inflacija se tada preliva na cijelu ekonomiju, a najveći teret ponovo pada na građane.

Standard građana Crne Gore već je ozbiljno poljuljan. Plate nominalno rastu, ali realna kupovna moć sve je slabija. Hrana, stanarine i energenti već sada spadaju među najskuplje u regionu u odnosu na primanja.

Očekuje li nas nestašica goriva?

Zato se postavlja i ključno socijalno pitanje: kako će država zaštititi građane ako dođe do novih poremećaja na tržištu goriva?

Hoće li Vlada intervenisati iz rezervi kako bi stabilizovala tržište? Hoće li smanjivati akcize i poreze ako cijene nastave da rastu? Postoji li uopšte jasan plan za zaštitu socijalnog položaja građana?

Za sada takav plan nije predstavljen javnosti.

Građani zato s pravom pitaju: da li će država uspjeti da očuva ionako krhki standard stanovništva ili će građani ponovo plaćati cijenu pogrešnih politika i nedostatka strateškog planiranja koje traje već šest godina?

Energetska sigurnost i stabilnost cijena nijesu samo tehničko pitanje energetike. To je pitanje ekonomije, socijalne stabilnosti i povjerenja u institucije.

A povjerenje se ne gradi političkim procjenama i nepreciznim izjavama, već jasnim podacima i odgovornim upravljanjem državnim resursima.

L.P.Đ.