NEMA POPISA IMOVINE: Država za kiriju daje 10,6 miliona eura

Predlogom Zakona o budžetu za ovu godinu Vlada je predvidjela 10,6 miliona eura za iznajmljivanje objekata, što predstavlja nastavak stare prakse izdvajanja milionskih sredstava za rentiranje iako država posjeduje ogromnu imovinu, ali ne i njen registar, piše Dan.

U pitanju je naslijeđeni problem, jer je prethodna vlast godinama obećavala popis imovine koji nije uređen dok su u isto vrijeme besplatno ustupali neke prostore na korištenje, a za potrebe institucija plaćali milionske zakupe licima bliskim bivšoj vlasti.

Nevladina organizacija (NVO) Institut Alternativa godinama traži od Vlade da napravi registar državne imovine. Milena Muk iz ove NVO kaže da su u okviru javne rasprave o Programu rada Vlade za 2021. godinu ukazali na potrebu da Ministarstvo finansija i socijalnog staranja sačini informaciju o preprekama i razlozima u kašnjenju uspostavljanja evidencije državne imovine.

“Iako se naš predlog ni je direktno našao u ovogodišnjem Programu rada Vlade, planirana je izmjena zakonskog okvira za upravljanje državnom imovinom, i smatramo da rad na izmjeni mora da pruži odgovor na pitanja zbog čega je zakonska obaveza uspostavljanja evidencije državne imovine, propisana još 2009. godine, kršena godinama unazad”, kazala je Muk.

Osim zakonske obaveze uspostavljanja evidencije imovine, podsjeća da su nekoliko puta ukazivali da posao izrade elektronskog registra nikada nije završen, iako je ugovor vrijednosti 200 hiljada eura sklopljen još 2014. godine.

“Iako je bila uspostavljena testna verzija sistema, naknadno su se pojavile greške koje nikada nijesu objašnjene, a kada smo 2019. godine tražili izvod iz registra, rečeno nam je da unijeti podaci nijesu ažurni. Nije nam poznato da je utvrđena odgovornost za lošu realizaciju navedenog ugovora”, izjavila je Muk za Dan.

Na drugoj strani, kako kaže, iako je uspostavljanje evidencije važno, jednako je važan i efikasan i redovan nadzor nad upravljanjem državnom imovinom.

“Analizirali smo zapisnike o inspekcijskom nadzoru državne imovine na godišnjem nivou. Ustanovili smo da se inspekcija zapravo izuzetno rijetko miješa u svoj posao, sa 19 nadzora godišnje. Utvrđeno je i da su pojedini objekti oronuli, ili da se državni prostori koriste kao privatne garaže. Zbog toga je važno da znamo šta država ima, ali i da znamo u kakvom je stanju”, zaključuje Muk.

Prema Zakonu o budžetu, Skupština će za rentu potrošiti 43.000, sudovi 84.000, a Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore 639.468 eura.

Uprava za statistiku će za zakup platiti 132.180 eura, a najveći izdatak za rentu ima resor vanjskih poslova i to 3.823.000, gdje spadaju troškovi zakupa objekata i za ambasade i diplomatska predstavništva.

Zakon o državnoj imovini je stupio na snagu u martu 2009. godine, i njime je propisana obaveza za organe i javne službe čiji su osnivači Crna Gora, odnosno opštine, da popišu, procijene i evidentiraju nepokretnosti koje su u njihovoj nadležnosti, i da u roku od godinu o tome dostave podatke organu uprave nadležnom za poslove imovine.

Ta obaveza do danas nije ispoštovana.