NOVA ZADUŽENJA, DOK BDP PADA I EKONOMIJA USPORAVA: Državo, imamo problem!

Trenutna Vlada na čelu sa formalnim premijerom Milojkom Spajićem srlja na svim poljima djelovanja, a diletantizam i nastrojenost populizmu najbolje su vidljivi kada je u pitanju ekonomija. Čini se da se ekonomska politika Spajićeve Vlade svodi na šuplju priču, laži, neispunjena obećanja, dok je jedini izvor prihoda zaduživanje, jer ozbiljnih investicija i novih razvojnih projekata nema ni na vidiku.

Stoga je nedavna informacija o novom zaduživanju sasvim očekivana. Vlada je na londonskoj berzi u utorak emitovala državne obveznice u ukupnom iznosu od 850 miliona eura po kamatnoj stopi, kako su naveli iz Ministarstva finansija od 4,875 odsto i sa rokom dospijeća od sedam godina.

Međutim, kako je saopštio ekonomski analitičar i direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković, efektivna kamatna stopa zaduženja Vlade od 850 miliona eura iznosi 5,125 odsto, a ne 4,875 odsto.

To znači da, osim što je zaduženje od 850 miliona eura do sada najveće u istoriji Crne Gore, na njega ćemo platiti dodatno kamatu od oko 290 miliona eura. Tako ćemo ukupno vratiti oko 1,1 milijardu eura.

BDP pada već tri godine

Iako su iz Ministarstva finansija kazali da ovo zaduženje pokazuje „veliko povjerenje investitora u Crnu Goru i da su uspjeli da po najpovoljnijim mogućim uslovima obezbijede novac na međunarodnom tržištu“, istina je daleko od ovih demagoških bajki o „povjerenju“ koje plasira ministarstvo. O tome najbolje govore podaci o crnogorskom BDP-u, koji pada već treću godinu zaredom.

Zaduživanje – osnovna ekonomska taktika Vlade

„Koristeći preliminarne podatke Monstata, izračunali smo da realna stopa rasta BDP-a u 2024. godini iznosi 3,04“, napisao je Fidelity consalting na svom FB profilu ističući da je to najniža stopa rasta od 2017. godine i jasan pokazatelj da ekonomija usporava.

“Ovo je treća godina zaredom da stopa rasta crnogorskog BDP-a pada u odnosu na prethodnu godinu (kada izuzmemo 2021. godinu, kada se ekonomija oporavljala od COVID19), što se po prvi put  događa od kada se bilježe podaci. Dodatno, sama činjenica da su mjere iz fiskalne ekspanzije u najvećoj mjeri iskorišćene u 2024. godini, nema govora da će se dostići planirana stopa rasta BDP-a za 2025. godinu od 4,8 odsto, posebno u kontekstu gašenja TE Pljevlja na 8 mjeseci zbog ekološke rekonstrukcije” kažu u Fidelity-ju.

Prognoziraju da se u narednim mjesecima očekuje završetak rata u Ukrajini, povećanje kamatnih stopa na državne obveznice (makar 50 baznih poena), novi izdaci za odbranu (dodatnih 100-200 miliona eura), što će stvoriti pritisak na javne finansije.

“Pogađate: čeka nas novo povećanje poreza, naknada, akciza, cijena ali i rezanje troškova kako bi se izbalansirao budžet. No, pošto je rupa toliko velika, ni to neće pomoći pa ćemo se morati dodatno zaduživati”, zaključuju u ovoj konsultantskoj kući.

BDP pada tri godine zaredom

Usporen razvoj nakon 2020.

I zaista, kada se pogledaju podaci, Crna Gora se nakon 2020. mnogo sporije razvojno približava EU. Crnogorski BDP per capita u 2023. iznosio je 51 odsto EU prosjeka, što je samo jedan procenat više nego 2019. godine. Podsjećanja radi, od 2005. do 2019.BDP per capita porastao je sa 33 odsto na 50 odsto. Za 14 godina – 17 procentnih poena. Povećana lična potrošnja je uticala na “potiskivanja” investicija i inflaciju, što je vodilo usporavanju rasta ekonomije u 2024. godini na oko 3,2 odsto. Očigledno, rast crnogorske ekonomije nakon 2020. morao je biti mnogo dinamičniji, kako bi se i životni standard naših građana brže približavao evropskom. To dalje znači da je uz povećanu ličnu potrošnju koja je opredjeljivala rast BDP nakon 2020. godine, Crna Gora morala imati mnogo veće učešće bruto investicija u BDP.

Razvojni zaostatak u odnosu na EU, osim pandemije COVID-19, uzrokovan je ozbiljnom političkom nestabilnošću zemlje, ugroženim integritetom institucija sistema, odsustvom fokusa na razvojnu politiku, pogoršanom konkuretnošću Crne Gore i niskom produktivnošću.

Planirani deficit Budžeta za 2025. iznosi oko 280 miliona eura ili oko 3,5 odsto BDP, a sličan je trend i do 2027. godine. To posljedično vodi većim potrebama za zaduživanjem zbog finansiranja deficita. Zato je Vlada planirala da poveća javni dug za još milijardu eura do 2027. godine. To će rezultirati rastom duga u BDP sa 62 odsto na 64 odsto.

Demagogija, populizam i lažna obećanja – zaštitni znak Vlade formalnog premijera Spajića

Jasno je, Vlada veoma svjesno, zarad ispunjavanja populističkih obećanja u čestim izbornim kampanjama kontinuirano povećava neproduktivnu potrošnju koju finansira novim zaduženjima države i građana. Takođe, time krši i uspostavljena finansijska pravila kretanja fiskalnog deficita i javnog duga.

Da je tvrdnja Fidelity-ja tačna pokazuje i struktura prihoda koja je značajno promijenjena u korist PDV-a. U 2021. godini javni prihodi su nominalno dostigli nivo iz 2019, a onda su značajno povećani 2022. i 2023, zahvaljujući snažnom rastu PDV, uslijed povećane potrošnje i visoke stope inflacije. Međutim, prihodi se nijesu povećali u odnosu na BDP. Naprotiv, Vlada u svojoj srednjoročnoj fiskalnoj perspektivi predviđa smanjenje učešća javnih prihoda u BDP sa 43 odsto u 2024. na 40 odsto BDP u 2027. Učešće bruto investicija u BDP je smanjeno sa 27,3 odsto u 2019. na 19,6 odsto BDP u 2023. godini. Neefikasna fiskalna politika u periodu nakon 2020. koja podstiče neproduktivnu potrošnju dovela je do nižeg nivoa investicija. Navedeno je praćeno visokom inflacijom, vodeći usporavanju rasta agregatne tražnje i BDP.

L.P.Đ.