PKCG: Neophodno nastaviti socijalni dijalog o radu nedjeljom

Privrednici su, sa sjednice Odbora udruženja trgovine Privredne komore Crne Gore uputili apel da se uspostavi socijalni dijalog o pitanju rada trgovina nedjeljom, jer je to u interesu ne samo ekonomije, već i društva u cjelini.

“Ekonomska reforma mora biti prioritet i privreda stavljena u fokus. Socijalni dijalog u Crnoj Gori ne funkcioniše, a saradnja između Vlade, sindikata i privrede je nužna”, kazao je predsjednik Odbora Jovan Lekić, reagujući na to što se Radna grupa koja bi trebalo da nađe modalitet rada trgovina nedjeljom još nije sastala usljed protivljenja sindikata zahtjevima privrede.

Upućen je još jednom poziv Ustavnom sudu da ocijeni ustavnost odredbe 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, uz apostrofiranje stava da neradna nedjelja samo za trgovine predstavlja svojevrsnu diskriminaciju ove djelatnosti.

Predsjednik Lekić kazao je da Odbor i dalje potencira ključne stavove sa ranijih sjednica koji se odnose na akcize i ukidanje neradne nedjelje.

On je podsjetio da je u aprilu 2020. godine, zbog posljedica pandemije Covid -19 na poslovanje sektora trgovine, kao i velikog broja neradnih dana usljed propisanih mjera, zabrane rada nedeljom i tokom državnih praznika, upućena Inicijativa za ukidanje odredbe 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini.

“Ustavni sud se do danas nije izjasnio o podnijetoj inicijativi za ustavnost odredbe člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini. Smatram da treba izaći u susret zahtjevima privrede i što prije donijeti odluku o ustavnosti navedene odredbe, jer ovakvim postupanjem kao da Ustavni sud smatra da privrednici u Crnoj Gori ne postoje”,  kazao je Lekić.

Podsjetio je da su zahtjevi OU trgovine da se u potpunosti ukine odredba 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini ili da se ista izmijeni na način da rad nedeljom trgovinama bude dozvoljen tokom turističke sezone ili makar u jednoj smjeni. Naglasio je obavezu poslodavaca da radniku omoguće četiri slobodna dana tokom mjeseca, te da je kontrolisanje toga u rukama inspekcijskih organa.

Lekić navodi da se u javnosti manipuliše podacima o broju radnika na koje se odnosi neradna nedjelja ističući da je riječ o njih oko 17.000 koji rade u maloprodaji.

Dragan Vukčević, predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja, smatra da termin neradna nedjelja nije adekvatan, iz razloga što je zabranjeno obavljanje trgovine, ali ne i drugih djelalatnosti.

“Smatram da je da bi se izašlo u susret zahtjevima privrede prije svega neophodno integralno izmijeniti tri zakona, i to: Zakon o turizmu i ugostiteljstvu kojim nije precizno definisan početak i kraj turističke sezone (tokom koje trgovci traže da im se omogući rad nedjeljom), zatim Zakon o unutrašnjoj trgovini, te Zakon o radu”, kazao je on.

Vukčević je pozvao na dalje unapređivanje komunikacije svih institucija kako bi se odluke bazirale na sigurnijm podacima naročito kaad su u pitanju bilansi, povećanje cijena proizvoda i slično.

Poslovanje u sektoru

Prezentujući Informaciju o poslovanju u oblasti trgovine za period januar-april 2021. godine, sekretarka odbora Jelena Golubović istakla je da je ostvareni promet u trgovini na malo iznosio je 408,9 miliona eura što je je blizu četiri miliona više nego u istom periodu prethodne. U prva tri mjeseca tekuće godine vrijednost prometa u trgovini na malo je zabilježio pad u odnosu na uporedne mjesece prethodne i to 6,5 odsto u januaru, 9,1 odsto u februaru i 5,3 odsto u martu, da bi u aprilu uslijedio rast od 31,1 odsto.

“U prva četiri mjeseca 2021. godineprosječno je bilo zaposleno 156.110 radnika, što je za 17,3 odsto ili oko 32.694 manje radnika u odnosu na isti uporedni period prošle godine “, rekla je Golubović.

Učešće sektora trgovine u ukupnom broju zaposlenih u poređenju sa drugim sektorima je najveće i u period januar-april 2021. godine iznosi 19,9 odsto. U ovom sektoru je u prosjeku bilo zaposleno 31.084 lica, što je pad od 16,6 odsto u odnosu na uporedni period 2020. godine.

Ona je zaključila da poslovanje u sektoru trgovine karakteriše otežana naplata potraživanja i blokade računa što je još izražajnije zbog pandemije.

Na poslovanje negativan uticaj ima i siva ekonomija, i to u dijeluneregistrovanja djelatnosti, rada “na crno”prodaja putem novinskih oglasa, interneta, društvenih mreža, nelegalna prodaja akciznih proizvoda, a naročito je zastupljeno nelegalno poslovanje u dijelu prodaje duvanskih proizvoda.

Ivan Antonijević iz Mercatora-CG smatra da bi omogućavanje rada nedjeljom doprinijelo poboljšanju rezultata u sektoru na koje je uticala pandemija.Takođe, zbog pandemije predlaže da se uporedne analize poslovanja u ovoj godini rade u odnosu na iste periode u 2019. godini s obzirom na specifičnost poslovanja u 2020. godini zbog pandemije.

Slavoljub Šaljperić iz firme Tina Time Bar istakao je odličnu komunikaciju sekretara Komore sa privrednicima i njihovu zainteresovanost za rješavanje problema na terenu, ocjenjujući da je slično neophodno i sa predstavnicima nadležnih ministarstava.

Mjere podrške

Načelnica Direkcije za regionalni razvoj iz Ministarstva finansija Milena Jovetić predstavila je mjere podrške za čiju je realizaciju predviđeno oko 166 miliona eura bespovratnih sredstava, olakšica i kreditne podrške privredi, kao i podrška ranjivim kategorijama stanovništva

Ona je objasnila da su osnovne karakteristike paketa realizacija kreditne podrške privredi i programa subvencija po inoviranom modelu, koji tretira sva preduzeća pojedinačno, početak aktivnosti na osnivanju Kreditno-garantnog fonda, produžetak ili nastavak realizacije dijela mjera iz prvog kvartala, povećanje limita iznosa državne pomoći po preduzeću, te to što su u njemu sadržane samo mjere za suzbijanje koronakrize.

Vlada je sa partnerima obezbijedila dodatnu finansijsku podršku za likvidnost, koja se ogleda u kreiranju kreditnog paketa namijenjenog mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP). Kreditni paket se sastoji iz četiri faza u okviru kojih će se do kraja godine obezbijediti najmanje 110 miliona eura kredita privredi, odnosno segmentu MMSP i stvoriti pretpostavke za dodatnu podršku u narednoj godini.

Mjere, kako je objašnjeno, karakteriše i novi pristup u selekciji preduzeća koja imaju pravo na podršku u okviru Programa subvencionisanja zarada, a njima je odložena i naplata carinskog duga koji dospijeva za naplatu u aprilu, maju i junu, na 60 dana od prihvatanja carinske deklaracije.

Predviđena je i jednokratna finansijska pomoć za uvođenje sistema elektronske fiskalizacije i evidentiranje prometa od 50 eura po elektronskom naplatnom uređaju, malim poreskim obveznicima i poreskim obveznicima koji obavljaju promet putem samonaplatnih uređaja

Predstavnik IRF Spasoje Vujošević, predstavio je kreditnu podršku od 36 kreditinih linija namijenjenih podsticanju otvaranja novih radnih mjesta, razvoju preduzetništva, rastu i unapređenju postojećih preduzeća i podršci prioritetnim sektorima.

Među kreditnim linijama Vujošević je izdvojio one koje se odnose na likvidnost, a u okviru kojih je linija za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom. Osnovni cilj je da se obezbijedi podrška ugroženim djelatnostima, odnosno svim preduzećima kojima je prihod pao 30 odsto i više u odnosu na 2019. godinu.

Suština je da se sačuvaju radna mjesta kroz finansiranje zarada, obrtnih sredstava, plaćanja režijskih troškova i obaveza prema dobavljačima, po izuzetno povoljnim uslovima finansiranja. Ova kreditna linija je isključivo za rješavanje problema nelikvidnosti vezano za ublažavanje posljedica pandemije i ne može se koristiti za one koji su nastali u ranijem periodu.

Privrednici su pozdravili namjeru Vlade da uspostavi kreditno garantni fond koji će omogućiti dostupnost finansijama i onima koji nijesu bili u mogućnosti obezbijediti kolateral kao i početnicima u biznisu nadajući se da će se ova višegodišnja ideja formiranja fonda i realizovati.

Fiskalizacija

Predstavnik Uprave prihoda i carina Ivan Bajić informisao je privrednike da je objavljena nova funkcionalna specifikacija kojom su uvaženi zahtjevi privrednika za unapređenje procesa fiskalizacije.

Prethodna verzija specifikacije je i dalje aktivna i po njoj se bez ograničenja može raditi, dok nova verzija V predstavlja njeno unapređenje. Predviđen je prelazni period do 1. oktobra za prilagođavanje ovoj verziji.